Čuvamo li stare sorte od zaborava?

Postaviću čim stignem, i mene zanima šta ćete da kažete. :)
Jedan mladar je mama zasadila pre nekoliko godina, tako da cemo uskoro i sa te strane da vidimo šta će da se desi kad rodi.
Pokojni deda je pričao, a i tetka koja ima 76 godina i dalje tvrdi da je sama nikla. Ona i još dve u grupi. Kaže da su ih razdvojili, da je bila prisutna, i da je svaka bila različita. Jedne crvene se sećam, isto lepa ali je genijalni naslednici isekli...
Ubovicratko, rekli ste da se Petrovača razmozava mladarima; kod nas je zovu Petrovka. Postoji li još neka koja se razmnožava na taj način?
 
Postaviću čim stignem, i mene zanima šta ćete da kažete. :)
Jedan mladar je mama zasadila pre nekoliko godina, tako da cemo uskoro i sa te strane da vidimo šta će da se desi kad rodi.
Pokojni deda je pričao, a i tetka koja ima 76 godina i dalje tvrdi da je sama nikla. Ona i još dve u grupi. Kaže da su ih razdvojili, da je bila prisutna, i da je svaka bila različita. Jedne crvene se sećam, isto lepa ali je genijalni naslednici isekli...
Ubovicratko, rekli ste da se Petrovača razmozava mladarima; kod nas je zovu Petrovka. Postoji li još neka koja se razmnožava na taj način?
Pa dosta jabuka zna da pusti mladar iz korena pogotovo na mestu gde se osteti koren e sad koje sorte licno ne znam ni jednu osim te, a kako i da znam kad je sve uglavnom kalem, ali svaka jabuka moze postati sorta to je samo papirologija i nista drugo.
A opet najbolja i najukusnija jabuka je stvar ukusa, e sad kad se vise ljudi slozi da je neka jabuka ukusna i to sazna neki profesor sa instituta koji zna proceduru kako neku jabuku proglasiti sortom (svojom) e to je vec kradja a to je kod nas cesta pojava.
Sto se tice razlicitosti, ja nisam upucen da moze biti ikakve razlike ako je mladar nastao iz korena (to zovu vegetativnim putem - ili kloniranje)
Jedino dogadjaju se mutacije promene genetskog koda (ali zato treba vremena) zbog drugacijih atmosferskih uslova, podloga i kojecega jos pa bude razlike u istoj sorti, ali generalno slabe su tu promene jer tu nema kao kod semena da se spajaju polovine genetskih kodova pa sta ispadne, tu bukvalno izraste grana kao na stablu, a posto jabuka ima osobinu da i na grani pusti zilu ako je u stalnom kontaktu sa vlagom i zemljom dobijete autonomnu granu koja ima mogucnost da samostalno zivi.
 
Поздрав колегама. За похвалу је што постоји ова тема о старим сортама. У башти мог друга налази се једна стара крушка, око 10-так метара у пречнику крошње. Сазрева половином августа, средње величине плода, жуте боје и испрскана ситним браон тачкицама. Сочна, укусна, слаткаста, када је баш зрела зна и да се распадне када падне на тло. Пре 2 године било је скоро 3 казана од 200л за ракију. Сорта није позната. Нема изданака испод. Ја сам покушао да посејем семенке, али ни једна није никла. Ако неко жели, и зна да калеми радо би послали гранчице (ако није већ касно).
 
Na ovakvim vockama ce se temeljiti u skorijoj buducnosti itekako profitabilno vocarenje.
Naime zbog sve nezdravije i otrovnije hrane kao i GMO hrane ljudi se sve vise osvjestavaju i traze i vracaju na ono kako je bilo nekada.
Sve je veca potraznja za ovakvim vocem.
Osim kroz seoski turizam ovako voce se moze jako dobro prodavati i svim onima koji su upuceni u kolicinu i broj prskanja u intenzivnom vocarenju.
Naravno ni okusom,slasti i mirisom suvremene hibridne sorte ne mogu konkurirati ovakvim plodovima voca.
Steta je raditi od njih rakiju jer mislim da moze ici pod konzumno voce i postici puno visu cijenu od kruske npr.Viljamovke iz suvremenih zasada.
Tako je bar kod mene u posljednjih 2,3 godine a i ta osvjestenost zdravom hranom iz godine u godinu rapidno raste.
Nije problem nabaviti nekoliko desetaka podloga divlje kruske i nakalemiti je i siri je dalje.
To je blago i steta je da izumre.
Za 10 tak godina vidjet cete da ce mnogi zaliti ako to niste i ucinili.
 
Kneze nece zaliti,jednostavno ljudi rade ono sto trziste trazi,znas koliko kilograma crvljivih jabuka,sljiva ili nekog drugog voca mozes prodati,mozda 100kg za godinu dana,svi beze od loseg vizuelnog kvaliteta,svi traze lepo,mazno,sjajno,jednostavno sami sebe teramo na nesto sto je lose po nas,trziste i potraznja diktiraju proizvodnju,dzaba tebi da proizvedes prirodno i zdravo kad nemoze da se poredi kvalitetom mislim na izgled sa vestacima i otrovnim voce,svi pricamo o zdravoj hrani a i sami na pijacama i marketima trcimo na drugu stranu
 
Поздрав колегама. За похвалу је што постоји ова тема о старим сортама. У башти мог друга налази се једна стара крушка, око 10-так метара у пречнику крошње. Сазрева половином августа, средње величине плода, жуте боје и испрскана ситним браон тачкицама. Сочна, укусна, слаткаста, када је баш зрела зна и да се распадне када падне на тло. Пре 2 године било је скоро 3 казана од 200л за ракију. Сорта није позната. Нема изданака испод. Ја сам покушао да посејем семенке, али ни једна није никла. Ако неко жели, и зна да калеми радо би послали гранчице (ако није већ касно).


Imam bas jednu takvu krusku, stara ko zna koliko kalemio je jos moj paradeda, precnik stabla oko 50cm. Prosle godine sam hteo da slikam plodove da se raspitam po forumima da vidim o kojoj je sorti rec ali na zalost propali su plodovi od obilnih kisa koje su bile. Nadam se da ce ove godine biti plodova da uslikam i da postavim na forum.
Radi se bas o takvoj kruski koja kad dobro sazri na grani pri padu se rasprsne koliko je mekana.
Od tih starih sorti imam i krusku Okruglicu, stara ko zna koliko precnik stabla je preko pola metra. Nikad nisu videle hemiju a jos traju...

- - - - - - - - - -

Na ovakvim vockama ce se temeljiti u skorijoj buducnosti itekako profitabilno vocarenje.
Naime zbog sve nezdravije i otrovnije hrane kao i GMO hrane ljudi se sve vise osvjestavaju i traze i vracaju na ono kako je bilo nekada.
Sve je veca potraznja za ovakvim vocem.
Osim kroz seoski turizam ovako voce se moze jako dobro prodavati i svim onima koji su upuceni u kolicinu i broj prskanja u intenzivnom vocarenju.
Naravno ni okusom,slasti i mirisom suvremene hibridne sorte ne mogu konkurirati ovakvim plodovima voca.
Steta je raditi od njih rakiju jer mislim da moze ici pod konzumno voce i postici puno visu cijenu od kruske npr.Viljamovke iz suvremenih zasada.
Tako je bar kod mene u posljednjih 2,3 godine a i ta osvjestenost zdravom hranom iz godine u godinu rapidno raste.
Nije problem nabaviti nekoliko desetaka podloga divlje kruske i nakalemiti je i siri je dalje.
To je blago i steta je da izumre.
Za 10 tak godina vidjet cete da ce mnogi zaliti ako to niste i ucinili.


Prijatelju sve je to lepo sto si napisao i slazem se sa tobom. Ali turizam je moguc samo u bogatim zemljama, ili u po nekim selima koja imaju izrazito prirodne lepote. Mastati o turiznu u selima koja izumiru je nemoguce. :ppozdrav:
 
Kneze nece zaliti,jednostavno ljudi rade ono sto trziste trazi,znas koliko kilograma crvljivih jabuka,sljiva ili nekog drugog voca mozes prodati,mozda 100kg za godinu dana,svi beze od loseg vizuelnog kvaliteta,svi traze lepo,mazno,sjajno,jednostavno sami sebe teramo na nesto sto je lose po nas,trziste i potraznja diktiraju proizvodnju,dzaba tebi da proizvedes prirodno i zdravo kad nemoze da se poredi kvalitetom mislim na izgled sa vestacima i otrovnim voce,svi pricamo o zdravoj hrani a i sami na pijacama i marketima trcimo na drugu stranu

Ljudi danas puno vise traze prirodno i zdravo nego prije 5 god.
Za 5 god. ce eko i netrovano biti trazenije nego lijepo i trovano.
Previse je tumornih oboljenja,alergija i dr. zla koje ocito uzrokuje ta "lijepa i privlacna" hrana.
Ljudi nisu ovce i postaju sve educiraniji.
Sto ima zdravo u jabuci koja se 30 puta okupa koktelom otrova i onda na kraju ubrane jos palet boxom urone u bazen sa otrovom kako ne bi trunule?
Proizvod eko vocarenja kao i ekstenzivnog na bujnijim podlogama nije pusljiv plod i ruzan.
Takav plod je plod zapustenog vocnjaka kojim se nitko ne bavi.
 
posalji mi molim te te ljude sto hoce da kupe voce i povrce koje je zdravo i prirodno i hoce da plate,veruj mi da jos nisam naisao na takve,svi traze neku vrh robu,a sto se voca tice to gledam stalno na pijacama,te malo prskaqne jabuke se prodaju po 20-25 din/kg dok su ove okupane od 50 pa navise
 
posalji mi molim te te ljude sto hoce da kupe voce i povrce koje je zdravo i prirodno i hoce da plate,veruj mi da jos nisam naisao na takve,svi traze neku vrh robu,a sto se voca tice to gledam stalno na pijacama,te malo prskaqne jabuke se prodaju po 20-25 din/kg dok su ove okupane od 50 pa navise

Vidjet ces kad udete u nesretnu EU kako ljudu zacudom odjednom postaju osvjesteniji,educiraniji,slijede neke nove vrijednosti.
Pocinju se puno raspitivati o nacinu uzgoja namirnica,sastavu pa citaju etikete po ambalazama.
Kad vide natpis eko i domace jako se povampire i odmah to trpaju u kosaru.
I ja sam se iznenadio vidjevsi navedene promjene ali to su cinjenice.
 
Problem je sto se i to prskano voce na pijaci prodaje samo onog dana kad je penzija. Ostalim danima gotovo da se ne kupuje. Mnogi kupuju po marketima na odlozeno, u marketima i niko ne pravi pitanje, da li je prskano ili nije. Nije stvar ulaska u Evropsku Uniju, uniji je potrebno trziste a ne proizvodnja, stvar je navike i zivotnog standarda.
Ljudi koji zive u gradu ne prave pitanje da li je domace ili nije, jer misle da se i kod seljaka sve nenormalno mnogo prska, sto je u stvari istina ima seljaka koji nenormalno mnogo prskaju misle da ce tako vise zaraditi ali ne rade ni svi seljaci isto...

Vocar koji zivi od voca sigurno nece gajiti neke sorte koje se ne traze na trzistu. Stavite na pijaci domacu jabuku pored neke komercijalne sorte, tipa Ajdared da vidite koju ce kupac pre da kupi, kupice ajdared a sa ovom domacom mozes samo da se slikas dok ne istruli sa njom nema nikakve perspektive...

Stare sorte trebamo cuvati od zaborava, gajiti negde u cosku za sopstvene potrebe dok u komercijalne svrhe moramo osluskivati sta trazi trziste, od trzista se zivi a ne od ljubavi prema starim sortama... :ppozdrav:
 
Svaka medalja ima dvije strane.
Netko misli da je posao na 15 hektara posaditi na svaki metar jabuku i bacati tone mineralnog otrova i redovno je kupati koktelima otrova kako ne bi ni slucajno imala ni jednu tockicu na svojoj masnoj otrovnoj kozi jer je tada nece otkupit Rusi ili neka bogata zemlja EU.
Pa nezaposlena gospoda srednjih godina bez ikakvog znanja je na svojih hektar zemlje posadila sumsku trninu,drijen,oskoruse,vucji trn jer nije imala novce za druge sadnice i radi u kuhinji eko dzemove od toga.
Ne moze napraviti koliko odvezu na trziste Velike Britanije.
Placaju je masno a mnogi manji vlasnici intenzivnih vocnjaka sad cupaju te iste gore navedene Idarede i kopiraju gospodu.
Znaci treba biti originalan i imati ideju.
Danas to sigurno vise nije saditi Idared na M9 trositi hektolitre otrova i tone mineralnog i strepiti hoce li se Rusu svidjeti...
 
Поздрав колегама. За похвалу је што постоји ова тема о старим сортама. У башти мог друга налази се једна стара крушка, око 10-так метара у пречнику крошње. Сазрева половином августа, средње величине плода, жуте боје и испрскана ситним браон тачкицама. Сочна, укусна, слаткаста, када је баш зрела зна и да се распадне када падне на тло. Пре 2 године било је скоро 3 казана од 200л за ракију. Сорта није позната. Нема изданака испод. Ја сам покушао да посејем семенке, али ни једна није никла. Ако неко жели, и зна да калеми радо би послали гранчице (ако није већ касно).
Данас сам био код колеге, па смо отишли до његовог комшије, који каже да је крушка пре 50 година када се он доселио ту, већ била отприлике у половини садашњег пречника стабла, да не зна да је икада била прскана нити орезивана, једино су сечене гране које су сметале. Ја сам пре 2 године калемио шљиву на спавајући пупољак и успех је био око 20%. Када бих негде нашао дивље изданке покушао бих и сада. Ево како изгледа крушка
fotografija0103.jpg
 
Hteo bih da kalemim jednu staru sortu jabuke. Mislim da ju je moj pradeda posadio. Pa me interesuje da li neko prodaje podloge divlje jabuke, ili nekih starih sorti koje su otporne_ Hvala unapred na odgovoru.
 
dacu ti ja na poklon A2 pa okalemi na nju
samo mi se javi na pp i daj adresu i br tel da ti posaljem
naravno napisi i koliko ces komada
 
Hvalevrijedan i nesebican doprinos modernog rasadnicara ocuvanju starih sorata.
Svaka cast!
 
ako jos nekome treba A2 neka se javi poslacu mu gratis,inace ko ne zna da kazem da je to poludivlja podloga jabuke,dosta bujnija od 106 i nije za intenzivne zasade,pa je zato i ne kalemim,stoji mi na maticnjaku,inace cu je unistiti,odtavicu mesto malo cisto da poklonim ovako nekom ko ce da kalemi neku staru sortu,pa kome treba neka se javi
 
Danas sam dobio na poklon od Miroljuba podloge A2, hvala mu.Biće više Šumatovki,Budimki, Šarunki i Kolačara i Kožara.
 
Nazad
Vrh