Evo opet neke
intervencije,to kao oni pomazu nama......
DRŽAVA DODAJE DVA DINARA PO KILOGRAMU ŽITA?
Novi Sad, 29.05.2010.
Vlada Srbije priprema uredbu po kojoj će biti određeni podsticaji za izvoz pšenice od dva dinara po kilogramu, saznaje “Dnevnik”.
Izvoznici vagaju
• Za sada se ne zna pouzdano o kojim količinama se radi, a kako smo čuli od najvećih trgovaca žitom u Srbiji, pominje se interventni izvoz od 500.000 tona pšenice. U tom slučaju bi, a s obzirom na podatak kojim se u javnosti barata da imamo lanjski višak od oko 600.000 tona, tržište pšenice, koje je odavno zagušeno i uopšte ne funkcioniše, proradilo i lakše bi se disalo pred žetvu.
• Izvoznici s kojima smo razgovarali kažu da se još uvek vaga da li će im ta dva dinara po kilogramu biti isplaćena odmah po obavljenom poslu ili tek sledeće godine. Ako pare legnu tek dogodine, od tog će posla, vele, imati slabe vajde.
Jedni uredbu pišu, a drugi realizuju
• Recimo i da uredbu priprema Ministarstvo poljoprivrede, a operativni deo posla vodiće resor trgovine. U Ministarstvu trgovine nam je potvrđeno da će se pšenica za izvoz premirati s dva dinara po kilogramu, ali ne i koje su količine u pitanju.
• Mi smo tu samo da sprovedemo u delo uredbu koju donese Vlada – kazao nam je direktor Direkcije republičkih robnih rezervi Goran Tasić. Interventni izvoz tražen je od Vlade Srbije odavno, međutim, ona reaguje tek sad.
Pšenica je u lošoj poziciji; foto: V. Lazić, Ravno Selo, 2010.
Pšenica je u lošoj poziciji
• Direktor “Žita Srbije” Vukosav Saković je u razgovoru za “Dnevnik” upozoravao da je pšenica je u veoma lošoj poziciji i da se trgovci veoma plaše novog roda jer ne smeju da kupuju kad ne znaju šta će s postojećim.
• Taj se strah, naravno, prenosi i na proizvođače. Pitanje je hoće li njihova roba uopšte imati kupca – kazao je on, uz ocenu da je jedini izlaz iz ove teške situacije – interventni izvoz pšenice.
• On je naglasio da bi se na tržištu osetio jedino izvoz od 250.000 do 500.000 tona. U svakom slučaju, što je izvoz veći, i uticaj na cenu za paore bio bi svrsishodniji i pšenica bi se pokrenula s mrtve tačke, kazao je on, objašnjavajući da bi izvozni podsticaji trgovcima pokrili negativnu razliku u ceni jer su pšenicu plaćali skuplje nego što je sada mogu prodati. To bi bio minus u budžetu, ali ako se ništa ne uradi, šteta će biti još veća, ocenio je on, dodajući da se mora napraviti prostor za kupce novog roda.
Robne rezerve pogoršale situaciju
• Elem, tržište pšenice je već duže blokirano, a kako kažu upućeni, Republička direkcija za robne rezerve je samo pogoršala stvari jer je velikim kompanijama, to jest mlinovima, pozajmila pšenicu. Za onoliko koliko su rezerve pozajmile hlebnog žita – dodatno je smanjena tražnja na tržištu.
• Imamo u programu rada utvrđene pozajmice, i to je usvojila Vlada Srbije. Nismo pozajmili ni manje ni veće količine od onog što je usvojeno kao godišnji plan Direkcije. A pozajmice dobija onaj ko može obezbediti odgovarajuću garanciju banke, sve u skladu s programom rada za ovu godinu – kazao nam je Goran Tasić, ne precizirajući o kojim je količinama reč.
Vajda za trgovce, ne za paore
• Bojimo se da poljoprivrednik neće imati vajde od te uredbe. Zalihe pšenice iz prošle godine jesu velike, ali se ne zna tačno kolike. Ako samo deo zaliha ode u izvoz, nema nikakve koristi od toga. Kajmak će pokupiti veliki igrači, a paori to neće osetiti – kaže za “Dnevnik” poljoprivrednik iz Zmajeva, potpredsednik Kluba “100P plus” Žarko Kobilarov.
• Naš sagovornik očekuje velike probleme kod otkupa pšenice. Velika ponuda, veli, usloviće i slabu cenu.
Izvor: Dnevnik, S. Gluščević
Komentar
• Robne rezerve, kada se radi O žitaricama, preba staviti pod patronat Ministarstva poljoprivrede, a ne da budu pod Ministarstvom trgovine. Ministarstvo poljoprivrede, ni krivo ni dužno piše uredbu, a Ministarstvo trgovine će realizovati uredbu. I ko će biti u očima paora okrivljen – naravno, Ministarstvo poljoprivrede.
• „Tržište pšenice je već duže blokirano, a kako kažu upućeni, Republička direkcija za robne rezerve je samo pogoršala stvari jer je velikim kompanijama, to jest mlinovima, pozajmila pšenicu”. Pa ovo su čiste „mućke” na štetu poljoprivrednika. Ko je ministar trgovine? Pa zna se – Slobodan Milosavljević koji je već nekoliko puta ubogaljio poljoprivrednike. Ne razumem zašto je Demokratskoj stranci toliko stalo da tog čoveka ima u ministarskoj fotelji – bilo kojoj i po svaku cenu?
• Kvaliet naše pšenice, u najvećem broju slučajeva, spada u kategoriju „mekinjara”. Vreme je da se sortiment promeni na kvalitetne sorte koje će imati višu cenu od „mekinjara”, tako će naša pšenica imati bolju prođu na stranom tržištu.
V. Lazić