Odg: Sadjenje vocaka
Preuzeto sahttp://www.sveovinu.com/index.php?action=printpage;topic=52.0
Rigolovanje zemljišta
Duboko rastresanje, drobljenje i premeštanje zemljišnih horizonata naziva se rigolovanjem. Rigolovanje je obavezna mera kojom se stvaraju povoljni uslovi za razvoj korenovog sistema bar u prvim godinama nakon sadnje. Koristi od rigolovanja su sledece :
.. premeštanjem zemljišnih slojeva rastresita i najplodnija zemlja smesti se na onu
dubinu u kojoj ce se razvijati najveci deo korenovog sistema;
.. omogucava duboko prodiranje korena i zahvatanje vece površine, pa se postiže i snažniji razvoj korena i cokota u celini;
.. rigolovanjem se iznose zaostali drvenasti delovi biljaka na površinu i omogucava cišcenje zemljišta od njih;
.. zemljište posle rigolovanja upija i zadržava vecu kolicinu vode od padavina, te se stvara povoljniji vodni režim zemljišta;
.. dubrivo se pri rigolovanju unosi dublje u zemlju, upravo tamo gde ce se nalaziti najveci deo korenovog sistema;
.. ovom merom se u sloju obradenog zemljišta stvaraju povoljniji vodni i vazdušni režim zemljišta, a istovremeno aktiviraju mikroorganizmi i niz biohemijskih procesa, što sve doprinosi stvaranju povoljnih uslova za plodonošenje i dugovecnost cokota.
Rigolovanje se može obaviti tokom cele godine, ukoliko to vremenski uslovi dozvole.
Najpovoljnije vreme je kraj leta i pocetak jesen, ukoliko se sadnja obavlja u prolece naredne godine. Nakon prvih jesenjih kiša, kad je zemljište dovoljno ali ne i previše nakvašeno, rigolovanje je najlakše izvesti. Izrigolovano zemljište ce biti sposobno da akumulira dovoljnu kolicinu vode od snežnih padavina. Tokom zime takvo zemljište bice izloženo dejstvu niskih zimskih temperatura što ce doprineti da ima mrvicastu strukturu. Do proleca se zemljište slegne i dobro usitnjeno postaje povoljno za sadnju. Nije preporucljivo rigolovati odviše suvo zemljište kao ni suviše vlažno i smrznuto.
U slucaju izvodenja rigolovanja na isuviše vlažnom zemljištu, dolazi do kvarenja mehanicke strukture zemljišta, odnosno vodno vazdušnih osobina zemljišta, što ce se nepovoljno odraziti na dalju pripremu zemljišta za sadnju, samim tim i na prijem, rast, razvice i plodonošenje podignutog zasada vinove loze. Takode, ako je zemljište isuviše suvo, dolazi do izvaljivanja velikih grudvi koje se teško usitnjavaju. Na taj nacin se otežava dalja priprema zemljišta za sadnju kao i sama sadnja vinove loze.
Rigolovanje se obavlja na dubini od 60 – 120 cm, što zavisi od klimatskih uslova, tipa zemljišta i dubine sadnje, odnosno dužine sadnog materijala. Suvlja zemljišta potrebno je rigolovati dublje nego vlažna. Korišcenje dužeg sadnog materijala zahteva i dublje rigolovanje.
Može se rigolovati cela površina zemljišta na kojoj se podiže vinograd ili pojasevi širine 1 – 2 m na kojima ce se nalaziti redovi loze. Bolje je rigolovanje cele površine jer se tako stvaraju uslovi da se koren razvija u svim pravcima.
Strmi tereni do 30 % rigoluju se usko niz bocni pad terena, tako da agregat radi jednosmerno. Kod manjih nagiba ide se koso na nagib terena ili vodoravno. I u ovom slucaju se stvara stepenasto dno brazde, koje sprecava klizanje plastice niz nagib. Za duboku pripremu zemljišta osim plugova za rigolovanje upotrebljavaju se i podrivaci. U našim uslovima podrivanje i rastresanje zemljišta nije redovna agrotehnicka mera. Nije dovoljno proucena kako u pogledu vremena tako i u pogledu same tehnike izvodenja. Medutim, zna se da je u našim uslovima potrebno izvoditi ovu radnu operaciju u svim slucajevima gde postoje sabijeni slojevi zemljišta u kojima ne može biljka da raste niti da dobija vodu. Biljka može biti ometena u svom razvoju i zbog zastoja viška vode iznad sabijenog i nepropustljivog sloja ili zbog nedostatka vode koja se nalazi ispod neprpustljivog sloja. Podrivanjem je moguce ukloniti sabijenost zemljišta, a time i opasnost od viška, odnosno nedostatka vode. Izbor nagiba noža je vrlo znacajan za kvalitet rada podrivaca. Ako je nagib mali, zemljište se ne podiže dovoljno, a ako je nagib prevelik, obim podrivanja se smanjuje i ogranicava se na velicinu noža. Osim toga povecava se utrošak pogonske energije. Najpogodnija kombinacija je ona kada je nož postavljen pod uglom od 22%. Dubina podrivanja zavisi od svojstava i sabijenog zemljišta, ali u svakom slucaju plitko podrivanje ima slab efekat. Iskustva su pokazala da podrivanje treba izvoditi najmanje na dubini od 60 cm. Radna širina, odnosno razmak izmedu radnih delova u zavisnosti od uslova rada se krece od 70 – 140 cm. Za vecinu slucajeva potrebno je obezbediti preklapanje tragova pokretanja cestica zemljišta.
U novije vreme podrivaci se izraduju kao vibraciono orude. Uredaj za pokretanje noža
dobija pogon od prikljucnog vratila ili hidro pumpe. Prednost primene vibracionih podrivaca je višestruka: bolje je rastresanje zemljišta, moguce je ici vecim brzinama uz manji utrošak pogonske energije i veci je ucinak u radu. Nedostatak im je što je potrebno vece održavanje i što se mogu cešce kvariti.
Rad sa podrivacima se obavlja u svim uslovima rada kako bi bilo moguce rastresati i pokretati zemljište. Najpogodnija je letnja sezona pri optimalnoj vlažnosti zemljišta za rastresanje.
Zajedno sa podrivanjem mogu se unositi mineralna dubriva, pesak, krec i dr.
Neposredna priprema zemljišta za sadnju
Neposredno pre razmeravanja parcele, odredivanja pravca redova, obeležavanja redova, puteva, staza i mesta za sadnju, površinski sloj zemljišta se mora isitniti. Naime, nakon zime u kojoj je izrigolovano zemljište bilo izloženo dejstvu mrazeva, ostaje dosta neravnina, brazda i grudvi. To predstavlja smetnju pravilnom obeležavanju i sadnji. Zemljište se zato mora pripremiti, usitniti.
Priprema zemljišta za sadnju obavlja se neposredno pred samu sadnju. Pošto se na površinskom sloju zemljišta stvori mrvicasta struktura, pristupa se markiranju redova loze i sadnih mesta a zatim iskopavanju jamica za sadnju.
Za ovu pripremu zemljišta koriste se: teške tanjirace, rotacione sitnilice i freze. Za rad na
grubim i sveže oranim zemljištima obicno se koriste tanjirace, jer svojim radom vrše ravnanje zemljišta i zatvaranje vecih pora u njemu.
Ravnanje je bolje ako se tanjirace krecu koso po oranom zemljištu.
Za ravnanje i usitnjavanje zemljišta posle rigolovanja obicno se koriste teške vucene tanjirace. Pomenute tanjirace obicno imaju cetiri baterije ili cetiri sklopa osovina sa tanjirima, a u svakom sklopu po 7 – 9 ili više tanjira. Tanjiraca u radnom položaju ima ukošene baterije, a od velicine ugla ukošavanja zavisi intenzitet usitnjavanja zemljišta.
Rotacione sitnilice se primenjuju za dopunsku obradu najtežih delova zemljišta i vrlo dobro usitnjavaju i najtvrde grudve.