Podizanje višegodišnjih zasada

Sale

Član
Učlanjen(a)
20 Maj 2008
Poruka
824
Lokacija
Srem,Petrovčić
Postoje razno razna misljenja o stavljanju stajnjaka,glistenjaka,hidrogela itd. u jamice prilikom sadnje vocaka .Moj prijatelj je stavljao glistenjak u jamice kad je sadio sljivu i ima 100% prijem ,drugi kazu nikako glistenjak zato sto ne mozes naci bez bakterija itd. Da li neko od vas ima iskustva u ovome.
 
Odg: Sadjenje vocaka

Ja mogu samo reći da ne dodajem ništa u jemice za voćke. Znam da nebi trebalo tako, ali mi se neda cimati jer sadim samo po nekoliko sadnica povremeno. E sada što se tiče bakterija, mislim da nebi trebale da sve smetaju baš svakoj voćki. Nego ako neka smeta kajsiji, možda ne smeta šljivi.

Traba paziti ako se dižu veći nasadi, nije šala.
 
Odg: Sadjenje vocaka

Problem je u jednom coveku koji je bacio sumnju na neke bakterije u glistenjaku .Pricao sam sa mnogo ljudi oko toga i nabavio knjige o gajenju glista i svi se slazu su gliste veoma prosta bica koja nemogu da obole od bakterija i da je glistenjak najbolji za podsticaj rasta vockama .Problem u mojoj odluci da li da ga koristim prilikom sadnje ili ne jeste sto je covek profesor poljoprivrednog fakulteta.
 
Odg: Sadjenje vocaka

Pa dobro je on tebi rekao, gliste ne mogu da obole, ali treba obratiti pažnju na bakterije koje škode voću. E tu sada ide pitanje kakva je sirovina korišćena za đubar. Da nije neko ubacio neke biljne ostatke, koji su bili zaraženi, a to se u tom momentu nije moglo primetiti.
 
Odg: Sadjenje vocaka

Definitivno sam odustao od te ideje ,na koren samo zemlja a odozgo pregoreli stajnjak .Dobio sa i dobru preporuku za hidrogel ,navodno u praskastom obliku a kad dobije vlagu postaje pena koja se lepi za koren i cuva mu vlagu .Mozda nije lose ali tek sam poceo da trazim podatke o tome .Videcemo,do jeseni ima jos dosta
 
Odg: Sadjenje vocaka

Sale je napisao(la):
hidrogel ,navodno u praskastom obliku a kad dobije vlagu postaje pena koja se lepi za koren i cuva mu vlagu .
Vise verujem prirodi i staroj praxi nego novim neprirodnim stvarima. :zli: u preporuci sigurno ne stoji sta se desava pri razgradnji gela kolko asorbira drvo,plod... ::lose::
 
Odg: Sadjenje vocaka

Проверен рецепт, ја то овако радим:

1. ископати већу рупу, то је битно ако земљиште није риголовано или дубоко орано (дакле ако садите на окућници или сл.) да би земља око корена била растресита. Део земље вратите на дно јаме.
2. битно је добро припремити воћку за садњу тј. прекратити корење и исећи оштећене делове корена.
3. у неку кофу направити смесу свеже кравље балеге, земље и воде (може се додати и неки фунгицид). Треба да је полу течне конзистенције (као јогурт). Корен умочити у смесу и садити.

Непријем воћака је у највећој мери последица губитка воде зато треба обратити пажњу код куповине у каквом је стању корен (да ли је сув и оштећен). Пре садње можемо потопити корен у воду на неколико сати да би усвојио што више воде. При садњи на корен стављати ситнију земљу да би се обезбедио што бољи контакт корена и земљишта. Наравно воћку залити при садњи (не штедети воду).
Смеса свеже кравље балеге, земље и воде обезбеђује бољи контакт корена и земље, чува влагу око корена и ензими из кравље балеге поспешују гранање корена.
Уколико имате у јаму ставите и згорели стајњак само пазите да недође директно на жиле.
 
Odg: Sadjenje vocaka

naravno da je djubrenje vazno ali ne u sadnji .stajnjakom se nadjubri pre oranja u sadnji samo vestackim i ne slazem se sa "vocarcinom" mislim da je potapanje sadnica u balegu i vodu velika greska. ko zeli da sadi tu mislim na vecu kolicinu ne na par vocki dogovori se sa rasadnikom da sadnice preuzme kada oni vade negde u novembru i odmah sadi bez da predhodno budu ko njih trapljene takodje ne mogu da dugo stoje na otvorenom posebno ne na vetru ili suncu. sto se tice korena ne valja da je ostecen ali kada se vadi dogodi se da ga plug osteti tako da svako ostecenje treba makazama da se odstrani da nije zacepljen i poderan vec da ima mali cist rez posto je tu bolno mesto koje bakterije napadaju i zato ne potapajte sadnicu u balegu. sadi se na istu visinu do koje je sadnica bila u zemlji a za sadjenje na oranju uzeti u obzir sleganje zemlje
da ne idem u detalje potrajalo bi.
iskopa se rupa prema velicini korena (podloga nadjubrena,izorana i frezirana)
postavi se vocka i na koren stavi 10-ak cm zemlje
onda doda jedna saka vestackog djubriva( ne direktno na koren)
pa onda zatrpa sa ostatkom zemlje i dobro nagazi
i na kraju zalije sa 10 L vode ( da sitna zemlja napuni prazan prostor oko zila da nebi doslo do budjanja NE ZBOG POTREBE BILJKE ZA VODOM)
naravno da je dobro dobro nadjubriti stajnjakom ali nije obaveza sve sto je potrebno moze se naci i u vestackom djubrivu sad da me ne shvati neko pogresno da sam zagovornik vestackog djubriva ali neko ko proizvodi voce i nema ni kokosku u dvoristu on bi trebao da kupi a to onda kosta previse osim toga morao bi i odmah istog dana da ga i zaore tako da je ipak lakse vestackim osim ako ovako nastave sa cenama neznam kako ce bilo ko da djubri svoje njive
 
Odg: Sadjenje vocaka

krcinac je napisao(la):
ko zeli da sadi tu mislim na vecu kolicinu ne na par vocki dogovori se sa rasadnikom da sadnice preuzme kada oni vade negde u novembru i odmah sadi bez da predhodno budu ko njih trapljene takodje ne mogu da dugo stoje na otvorenom posebno ne na vetru ili suncu.
:sta: :sta: :sta:
Neznam kako je kod vas, mi imamonekolko rasadnika i kod sviju se vadi samo dnevna potreba i urapljuje u vlazan pesak.Desi se da ako pazaris predvece moras sacekadi da radnici izvade sadnice.Vece kolicine se prodaju iskljucivo uz prethodni dogovor
 
Odg: Sadjenje vocaka

to sam i mislio dogovoris kolicinu sa rasadnikom da kada vadi ti budes spreman za sadnju svi koji kaleme voce ne ostavljaju ga tek tako da prezimi nego ga vade i trape u pesak, znaci kada padne lisce to jest odmah posle prvog mraza dobijas sadnice, veliki proizvodjaci sadnica zakupljuju zemlju od seljaka koriste je godinu dana i odlaze na drugu parcelu sledece godine eventualno 2 godine ali onda je definitivno kraj navodno previse se iscrpi zemljiste tako na jesen ulaze u parcelu i redom vade sadniceodvoze ih kuci gde ih klasiraju i vezuju i takve stavljaju u trap.. a stojanje na vetru da nesme dugo da stoje na otvorenom tu sam mislio na sate a ne na dane i kada sadite vecu kolicinu i stignu vam sadnice za taj dan uzeti neko cebe zaliti koren sadnica tako na gomili i onda pokriti sve sa mokrim cebetom sve sto nemozete posaditi taj dan utrapiti u pesak.
u mom vocnjaku se voce primilo 99%
 
Odg: Sadjenje vocaka

krcinac je napisao(la):
koriste je godinu dana i odlaze na drugu parcelu sledece godine eventualno 2 godine ali onda je definitivno kraj navodno previse se iscrpi zemljiste tako na jesen ulaze u parcelu i redom vade sadniceodvoze ih kuci gde ih klasiraju i vezuju i takve stavljaju u trap..
Ovi nasi su na istom mestu od osnivanja , prodajno mesto im je u kraju imanja :D
 
Odg: Sadjenje vocaka

Zivim blizu (ziveo sam) Velike drenove mesta koje je sa okolinom nekada bilo najveci proizvodjac vocnih sadnica verovatno i danas jer mi nije poznato ni jedno mesto sa prostora bivse juge gde ima tolko kalemara kao tu, mislim da je sa kalemom tada radilo skoro svako drugo domacinstvo raspadom SSSR izgubilo se veliko trziste i tako da sada to nije tako masovno. dok sam bio klinac secam se svakog jutra kada se prpori kalem od cetri sata ujutro traktori su neprestano prolazili iz pravca drenove prema varvarinu ,paracinu gde su prporili kalem u jednom pravcu su vozili po dva sata traktorom do novih parcela. zamislite kolonu traktora tolko ih je bilo da su bez prestanka prolazi kroz selo od cetri do negde sest pola sedam i uvece u suprotnom pravcu, zato mi je poznato to sa menjanjem parcela
 
Odg: Sadjenje vocaka

Moze, ali si tada izgubio trud :udri:
"Dzabe ste krecili"
 
Odg: Sadjenje vocaka

Mislio sam da ove godine rigolujem a sledece jeseni sadim. Izgleda da je to problem?
 
Odg: Sadjenje vocaka

Preuzeto sahttp://www.sveovinu.com/index.php?action=printpage;topic=52.0

Rigolovanje zemljišta

Duboko rastresanje, drobljenje i premeštanje zemljišnih horizonata naziva se rigolovanjem. Rigolovanje je obavezna mera kojom se stvaraju povoljni uslovi za razvoj korenovog sistema bar u prvim godinama nakon sadnje. Koristi od rigolovanja su sledece :

.. premeštanjem zemljišnih slojeva rastresita i najplodnija zemlja smesti se na onu
dubinu u kojoj ce se razvijati najveci deo korenovog sistema;
.. omogucava duboko prodiranje korena i zahvatanje vece površine, pa se postiže i snažniji razvoj korena i cokota u celini;
.. rigolovanjem se iznose zaostali drvenasti delovi biljaka na površinu i omogucava cišcenje zemljišta od njih;
.. zemljište posle rigolovanja upija i zadržava vecu kolicinu vode od padavina, te se stvara povoljniji vodni režim zemljišta;
.. dubrivo se pri rigolovanju unosi dublje u zemlju, upravo tamo gde ce se nalaziti najveci deo korenovog sistema;
.. ovom merom se u sloju obradenog zemljišta stvaraju povoljniji vodni i vazdušni režim zemljišta, a istovremeno aktiviraju mikroorganizmi i niz biohemijskih procesa, što sve doprinosi stvaranju povoljnih uslova za plodonošenje i dugovecnost cokota.

Rigolovanje se može obaviti tokom cele godine, ukoliko to vremenski uslovi dozvole.
Najpovoljnije vreme je kraj leta i pocetak jesen, ukoliko se sadnja obavlja u prolece naredne godine. Nakon prvih jesenjih kiša, kad je zemljište dovoljno ali ne i previše nakvašeno, rigolovanje je najlakše izvesti. Izrigolovano zemljište ce biti sposobno da akumulira dovoljnu kolicinu vode od snežnih padavina. Tokom zime takvo zemljište bice izloženo dejstvu niskih zimskih temperatura što ce doprineti da ima mrvicastu strukturu. Do proleca se zemljište slegne i dobro usitnjeno postaje povoljno za sadnju. Nije preporucljivo rigolovati odviše suvo zemljište kao ni suviše vlažno i smrznuto.
U slucaju izvodenja rigolovanja na isuviše vlažnom zemljištu, dolazi do kvarenja mehanicke strukture zemljišta, odnosno vodno vazdušnih osobina zemljišta, što ce se nepovoljno odraziti na dalju pripremu zemljišta za sadnju, samim tim i na prijem, rast, razvice i plodonošenje podignutog zasada vinove loze. Takode, ako je zemljište isuviše suvo, dolazi do izvaljivanja velikih grudvi koje se teško usitnjavaju. Na taj nacin se otežava dalja priprema zemljišta za sadnju kao i sama sadnja vinove loze.
Rigolovanje se obavlja na dubini od 60 – 120 cm, što zavisi od klimatskih uslova, tipa zemljišta i dubine sadnje, odnosno dužine sadnog materijala. Suvlja zemljišta potrebno je rigolovati dublje nego vlažna. Korišcenje dužeg sadnog materijala zahteva i dublje rigolovanje.
Može se rigolovati cela površina zemljišta na kojoj se podiže vinograd ili pojasevi širine 1 – 2 m na kojima ce se nalaziti redovi loze. Bolje je rigolovanje cele površine jer se tako stvaraju uslovi da se koren razvija u svim pravcima.
Strmi tereni do 30 % rigoluju se usko niz bocni pad terena, tako da agregat radi jednosmerno. Kod manjih nagiba ide se koso na nagib terena ili vodoravno. I u ovom slucaju se stvara stepenasto dno brazde, koje sprecava klizanje plastice niz nagib. Za duboku pripremu zemljišta osim plugova za rigolovanje upotrebljavaju se i podrivaci. U našim uslovima podrivanje i rastresanje zemljišta nije redovna agrotehnicka mera. Nije dovoljno proucena kako u pogledu vremena tako i u pogledu same tehnike izvodenja. Medutim, zna se da je u našim uslovima potrebno izvoditi ovu radnu operaciju u svim slucajevima gde postoje sabijeni slojevi zemljišta u kojima ne može biljka da raste niti da dobija vodu. Biljka može biti ometena u svom razvoju i zbog zastoja viška vode iznad sabijenog i nepropustljivog sloja ili zbog nedostatka vode koja se nalazi ispod neprpustljivog sloja. Podrivanjem je moguce ukloniti sabijenost zemljišta, a time i opasnost od viška, odnosno nedostatka vode. Izbor nagiba noža je vrlo znacajan za kvalitet rada podrivaca. Ako je nagib mali, zemljište se ne podiže dovoljno, a ako je nagib prevelik, obim podrivanja se smanjuje i ogranicava se na velicinu noža. Osim toga povecava se utrošak pogonske energije. Najpogodnija kombinacija je ona kada je nož postavljen pod uglom od 22%. Dubina podrivanja zavisi od svojstava i sabijenog zemljišta, ali u svakom slucaju plitko podrivanje ima slab efekat. Iskustva su pokazala da podrivanje treba izvoditi najmanje na dubini od 60 cm. Radna širina, odnosno razmak izmedu radnih delova u zavisnosti od uslova rada se krece od 70 – 140 cm. Za vecinu slucajeva potrebno je obezbediti preklapanje tragova pokretanja cestica zemljišta.
U novije vreme podrivaci se izraduju kao vibraciono orude. Uredaj za pokretanje noža
dobija pogon od prikljucnog vratila ili hidro pumpe. Prednost primene vibracionih podrivaca je višestruka: bolje je rastresanje zemljišta, moguce je ici vecim brzinama uz manji utrošak pogonske energije i veci je ucinak u radu. Nedostatak im je što je potrebno vece održavanje i što se mogu cešce kvariti.
Rad sa podrivacima se obavlja u svim uslovima rada kako bi bilo moguce rastresati i pokretati zemljište. Najpogodnija je letnja sezona pri optimalnoj vlažnosti zemljišta za rastresanje.
Zajedno sa podrivanjem mogu se unositi mineralna dubriva, pesak, krec i dr.

Neposredna priprema zemljišta za sadnju

Neposredno pre razmeravanja parcele, odredivanja pravca redova, obeležavanja redova, puteva, staza i mesta za sadnju, površinski sloj zemljišta se mora isitniti. Naime, nakon zime u kojoj je izrigolovano zemljište bilo izloženo dejstvu mrazeva, ostaje dosta neravnina, brazda i grudvi. To predstavlja smetnju pravilnom obeležavanju i sadnji. Zemljište se zato mora pripremiti, usitniti.
Priprema zemljišta za sadnju obavlja se neposredno pred samu sadnju. Pošto se na površinskom sloju zemljišta stvori mrvicasta struktura, pristupa se markiranju redova loze i sadnih mesta a zatim iskopavanju jamica za sadnju.
Za ovu pripremu zemljišta koriste se: teške tanjirace, rotacione sitnilice i freze. Za rad na
grubim i sveže oranim zemljištima obicno se koriste tanjirace, jer svojim radom vrše ravnanje zemljišta i zatvaranje vecih pora u njemu.
Ravnanje je bolje ako se tanjirace krecu koso po oranom zemljištu.
Za ravnanje i usitnjavanje zemljišta posle rigolovanja obicno se koriste teške vucene tanjirace. Pomenute tanjirace obicno imaju cetiri baterije ili cetiri sklopa osovina sa tanjirima, a u svakom sklopu po 7 – 9 ili više tanjira. Tanjiraca u radnom položaju ima ukošene baterije, a od velicine ugla ukošavanja zavisi intenzitet usitnjavanja zemljišta.
Rotacione sitnilice se primenjuju za dopunsku obradu najtežih delova zemljišta i vrlo dobro usitnjavaju i najtvrde grudve.
 
Odg: Sadjenje vocaka

dudovcanin je napisao(la):
Mislio sam da ove godine rigolujem a sledece jeseni sadim. Izgleda da je to problem?

ako je ledina bolje ove godine sredi parcelu pa dogodine sadi ali da ne ostane oranje jer ce ti samo otezati dalju obradu vec poravnaj kao da ces nesto saditi a sledece godine ako planiras jesenju sadnju poori u leto i ostavi tako do jeseni pa onda spremi za sadnju. tako bih ja uradio
 
Odg: Sadjenje vocaka

Mislis da ove godine nadjubrim i rigolujem pa zaravnjam, a da sledeceg leta poorem a na jesen sadim. Ako tako mislis onda je to ok.
 
Odg: Sadjenje vocaka

U proleće prošle godine sam sadio jabučnjak i projekat mi je uradila profesorka sa Zemunskog polj fakulteta.
Po njoj kada se završi priprema parcele sa đubrenjem, oranjem,rigolovanjem i na kraju ravnjanjem postupak za sadjenje je sledeći: -rupe se kopaju na dubinu od 80 cm i istu širinu
-na dno ide šaka tri petnaeskinje a može i kana
-pune se sa 30kg zgorelog stajnjaka
-preko stajnjaka ide sloj plodne zemlje sa površine
-sadnice se umaču u rastvor sveže balege
-pazi se da sadnica bude posađena na onu visinu na kojoj je bila u rasadniku
-zatrpava se sitnom i plodnom zemljom i blago nagazi oko nje
-na vrh se stavlja ona jalova zemlja iz rupe da spreci rast trave
-takodje je poželjno da se zalije rastvorom tečnog đubriva ( kemirom 1 ili slična) za porast, ili samo vodom oko 10l
Ova metoda je možda suvišna za plodne krajeve i rastresitu zemlju ali pošto ja nisam imao čim da izvedem rigolovanje meni je dobro došla. Takodje bih je preporučio svima koji sade voće na ledinu. Od 180 sadnica samo su mi se dve sušile i to zato što im je bio mnogo loš koren a i one tek u avgustu.
 
Nazad
Vrh