Vertikalni uzgoj jagoda

Po mojim saznanjima, vertikalni je najproblematicniji od svih nacina gajenja jagode. Zato oprez, neophodno je prikupiti sve informacije i to po mogucnosti od iskusnih jagodara koji to rade ili su radili.
 
Dali mi netko moze poslati redosljed prihrane za vertikalni uzgoj jagoda na PP , zelio bi nesto da probam da odradim samo na desetak sadnica pa me zanima ncin prihrane , kolicina gnojiva , kolicina mikroelemenata , zaljevanje i tako redom , ako mi netko moze pomoci bio bih mu veoma zahvalan.
Imali igdje na internetu da se moze skinuti knjiga koja govori o ovakvom nacinu ishrane.
 
@mojalova
okvirni program prihrane ti je isti kao i na otvorenom, a tacan program ti se radi na osnovu kvaliteta vode, Ph i EC.
 
Sta je EC , ph je kiselost tla ali ne znam sta je ovo drugo , dali mi netko moze reci kakav se supstrat koristi za taj nacin gajenja jagoda , ja sam htio uzeti zemlju frezanu i pomjesati je s 10% pregorelog stajnjaka i sa 10% sjecene slame , slama je za to da zemlja moze bolje da upije vodu i hranjive tvari slicno kao sto spuzva upija , a i s vremenom kako trune tako sluzi kao gnojivo , po sadnici oko 5 litara takvog supstrata.
 
Koliko ja shvacam tu je naj veci problem taj sto nije konstantna pH vrednost supstrata , odnosno sto kod nas ljudi to rade od oka a nemaju opremu da mjere odredjene vrednosti u supstratu odnosno razinu soli u supstratu ( minerala) , mjerenje konstantne vlage supstrata i mjerenje pH vrednosti supstrata , a to je naj bitnija stvar u ovom uzgoju , pa se onda cudimo kako ne mozemo da dobijemo ni 300 grama po sadnici .
Dali je itko sam pravio supstrat , mislim da je to ipak puno bolji nacin uzgoja nego na ovim kojekakvim tresetima , odnosno vlaknima , izmjesati zemlju , pregoreli stajnjak , slamu , i 7-20-30 te sa time puniti posude sa minimalnom kolicinom od 3 litre po sadnici za razliku od danasnjih 1,7 litara po sadnici , ili jos bolje napuniti dzakove i u nijih saditi jagode kao i u zemlju , dali itko ima iskustva s takvim nacinom uzgoja jagoda.
 
@ mojalova
trenutno za saksijsko gajenje najbolji je kupovni treset, a za dzakove bi moglo da se pravi smesa,a ali da se stavi sitana crna zemlja kao vejac pesak, zbog propusnosti vode da nebi imao problema sa velikom vlagom u zemlji, da se u dzaku stavi minimum oko 15 lit. zemlje na 4 sadnice. oko zemlje ti govorim iz iskustva jer sam sadio paradajz u dzakove.
 
Zbog toga sam i mislio da dodajem 10% slame , jer bi dobio vodopropusnost , a ujedno mi se ne bi sve ocjedilo kao recimo kod perlita ili kod pjeska vec slama ima jedan svoj kapacitet koji moze da primi vodu , ostalo lagano procuri kraj i kroz nju , a s vremenom trune i raspada se i nastaje djubrivo za jagode.
 
А количина хумуса у тлу?На то сте сасвим заборавили.1 литар хумуса у тлу задржава и апсорбује па после отпушта и до 2 литре земљишне воде........а са водом и све корисне супстанце (зависи колико их има) важне за живот биљке.
 
Nisam na to zaboravio , upravo je stajski gnoj pregoreli , min 3 godine star taj humus o kome pricas i trebalo bi ga biti minimum 1.5% u zemlji , a ujedno je i djubrivo koje se raspada nakon ulaska u zemlju sljedecim postotkom , prva godina 65% , druga godina 25% i treca god ostalih 10% .
 
Kad smo se već dotakli humusa.... zemljišta sa ispod 3% humusa bi u proizvodnji jagode trebalo izbegavati ili podići nivo humusa na taj nivo.
 
Nebojsa , kako povecati humus na 3% , ja sam cuo da je dobro na jesen posipati po zemlji dosta slame i piljevine od cetinara pa ih zatanjurati i ostaviti tako do proljeca , pa opet na proljece zatanjurati i prije sadnje zaorati , zatanjurati i isfrezati zemlju.
 
Piljevini treba dosta vremena da se pretvori u humus. Možda je bolje da se pre rasturanja kompostira pa onda razbaci. Slama isto tako, mada može da se zstanjira i zaore uz dodatak nekog azotnog đubriva jer je slama siromašna u azotu. Ali to bi trebale biti baš neke veće količine slame da bi se značajnije povećao humus. Najbrže i najefikasnije je koristiti dobro zgoreo stajnjak, jer njega bez opasnosti možeš dodati i u većoj količini. I to najbolje kad završiš sve oko pripreme zemljišta, razbaciti po površini i izfrezirati tako da ti ostane u površinskom sloju i da prilikom pravljenja gredica mašina sve to pokupi i spakuje pod foliju. Ovo isto važi i za đubriva
 
@mojalovaa
U vertikalnom sistemu greska je kada se supstrat priprema tako sto mu se dodaje djubrivo, zemlja i slama. Prihranjivanje na otvorenom i u saksijama se bitno razlikuje.
Ideja da se slama polako raspada od vlage i na taj nacin sluzi kao hrana je losa ideja. Ideje da se stavlja nesto sto ce da zadrzava vlagu su opet lose ideje.
Prilikom sadnje sadnica u saksije one moraju neko vreme da provedu van plastenika kako bi se izbegli stresovi.
Za to vreme sadnica mora da ima dovoljno hrane a to je 10-15 dana. Do tada ce sve hranljive materije nestati. Jedan deo ce biljka usvojiti a jedan deo ce se isprati zalivanjem.
Posle 20 dana u supstratu takoreci nema nista i ako se nastavi samo zalivanje biljka ce ubrzo da ugine.
Supstrat treba da bude sto vece granulacije. Zasto? Zato sto u narednom periodu biljka ce hranu dobijati iskljucivo preko vode. Zbog toga da li je saksije 5,5 ili 10 litara ne igra veliku ulogu jer ne dobija hranu preko zemlje.
Ta litraza sluzi samo da se dovoljno razvije koren a ne zbog kolicine hrane.
Ako ti ja granulacija mala, sadrzi zemlju, slamu i slicno onda supstrat ne stize da se osusi i natopljen je vodom a to biljci ne odgovara. Posle izvesnog vremena biljka ce uzeti iz supstrata sve
mikro i makro elemente a ti neces moci da je zalijes (prihranis) ponovo jer je vlazno. Onda dolazis u situaciju da biljka tavori u mulju ili da gladuje. U oba slucaja umire.
Drugi problem kod loseg supstrata je to sto moze da ima recimo visak azota a ti treba da dajes kalijum a ne mozes jer ima previse hrane u supstratu.
Zbog toga supstrat treba da bude "prazan" posle 20 dana od sadnje.
Znaci ti hranu ne dajes preko zemlje nego preko vode.
Posle 4-5 prihranjivanja EC na ocedu ce biti oko 2,5 sto pocinje da bude previse hrane. Neki bi rekli super, sada cu je ostaviti da to sve pojede ali tu nastaje greska
jer jedan deo mikro i makro elementa ostaje nagomilan u supstratu dok drugi deo biljka redovno usvaja i onda je u manjku.
Zbog toga se radi ispiranje 1-2 puta cistom vodom dok EC ne padne ispod 1. (sve zavisi od kvaliteta vode).
Tada krece novi ciklus prihranjivanja.
Ako ti EC predje preko 2.5 pocinjes da trujes biljku i onda ce uginuti a ako ti EC padne ispod 1-1.2 na duze vreme biljka onda gladuje i opet imas izgleda da ugine.
Sto se tice gajenja na otvorenom, na zemlji i prehrane jedina slicnost sa vertikalnim uzgojemj e stadijum razvoja biljke kada se koji element daje. Isto pokazuju nedostatak i visak elemanta i isto se tretira na bolesti.
U vertikalnom sistemu mnogo je lakse napraviti greske sa viskom i manjkom odredjenih elemenata. Vec prve godine mozda vidis kako izgleda za svaki element kada je u visku ili manjku a na polju mnogi jagodicari to ne vide za 10 godine jer zemlja sve ispravi. Ne kazem da ne znaju ali ovde recimo nedostatak kalcijuma mozes da vidis za 5 dana i 10 puta u toku godine dok na zemlji kada se to primeti on sporije dolazi i kada se doda kalcijum onda si miran cele godine. Okvirna receptura na 1000 litara vode je 10g gvozdja, 10g mineralnog kompleksa i oko 300-400g kalcijuma i 600-700g neko vodotopivoh NPK djubrivo.
Sve opet zavisi od kvaliteta vode. Receptura je promenljiva do 50% u zavisnosti kada i sta biljci treba.
Svaki dan treba da pratis biljke i da uocavas visak ili manjak nekog elementa i korigujes recepturu pri narednom zalivanju.
Ulazni EC tj. EC recepture treba da ti je oko 2.1.-2.2.
Ulazni i izlazni pH treba da ti je oko 6.2 sem kod Elsante koja voli 6.0.

Zakljucak. Supstrat granulacije 20-40mm da bi se brzo susio kako bi mogao svakodnevno da zalivas tj prihranjujes.

Ovo iz iskustva pricam. Nemoj da slusas agronome koji nikada nisu videli ili cak probali ovakav uzgoj jagode.
Oni pokusavaju logiku uzgoja na zemlji da prenesu 1 na 1 na vertikalni uzgoj a i sam mozes da zakljucis iz ovog sto sam napisao da to nije tako.
Pokusao sam i logicno da objasnim. Te price da ne mogu 4 sadnice da opstanu u 5.5 litara saksiji su tacne ali ako ih prihranjujes jednom nedeljno kao na otvorenom.
Ako ih prihranjujes svaki dan onda je to sasvim dovoljno.
Ne treba ti da svaka saksija ima posebno zalivanje jer hrane prodje citavom duzinom stuba. Bitno je da kada ti sve procuri putis ponovo jos jednom malo da ti procuri. Recimo ako si potrosio 1000 litara na zalivanje posle pusti
jos 100 litara. Pazi na razmak izmedju stubova. Ako ih stavis ispod 1.2-1.4m neces ukupno nista vise roda imati.
Jeste smarajuce ali bilo bi pozeljno svaki dan da stub zarotiras za 45 stepeni.
Obavezno je redovno provetravanje i preventivno delovanje protiv bolesti i stetocina jer su biljke dosta gusto sadjene i bolesti i stetocine se jako brzo sire.
 
U jebote ima tu velike razlike , dali si probao mjesecarke da uzgajas na vertikalnom sistemu , imal igdje kakva knjiga da se o tome procita al da ju nije pisala neka baba koja je cula da se tako nesto moze.
Hvala na opsirnom odgovoru.
 
Nazalost knjige o vertikalnom uzgoju mozes samo naci takve da je pisala baba.
Evica Mratinic je napisala jednu knjigu o vertikalnom uzgoju jagoda ali tamo neces naci nista od ovoga sta sam ti ja rekao a sta je sustina ovakvog nacina uzgoja.
Mozda ti iz ove knjige bude korisna po koja informacija ali cisto sumnjam da ces saznati nesto sto vec ne znas.
Na prvih 30 strana ti prica sta je jagoda, pa posle kakva djubriva imamo, supstrate, pa malo o plasteniku ali sve nesto uopsteno i na osnovu tih informacija ne mozes poceti da gajis jagode.

Skola gajenja jagoda je knjiga-brosura koja govori dosta konkretnije ali ni to nije dovoljno. Rekao bih da ima 10-15% informacija koje se dovoljne za vertikalni uzgoj.

Najkvalitetnije informacije sam dobio od Miletica u njegovoj brosuri (ili kako je napisao - novine) na 50 strana A4.
I on se dosta distancirao od konkretnih brojki i nije do kraja detaljno ali ipak je sazeto pokrio najveci deo bitnih stvari. Dovoljno za neki pocetak ali uz asistenciju nekog iskusnijeg koji
moze svaki dan da ti bude pri ruci.

Par godina sam i na srpskom i na engleskom pretrazivao internet za kvalitetnim informacijama ali bezuspesno. Samo znam da ovaj nacin gajenja jagoda postoji i u Americi i u Kini i ko zna gde...

Ima dosta informacija i mene sada da pitas ne bih mogao sve da se setim sta i kako ide a i ne smatram sebe nekim strucnjakom ali u neke stvari sam sigurniji nego neki strucnjaci ali puno toga ne znam.
Zato sam ti rekao da batalis agronome koji nisu radili ovaj sistem i da batalis poredjenje sa uzgojem na otvorenom.

Nisam probao uzgajati mesecarke. Samo Elsantu, Kleri i Albu.
Video sam mesecarku Irmu u vertikalnom sistemu i lepo je izgledala i imala lep prinos. Za prinos ne mogu da tvrdim jer one radjaju skoro preko cele godine ali se dosta crvenilo tada kada sam gledao.
Kazu skoro kilogram.
Za ukus mogu da tvrdim da je bio dosta slican Elsanti i da su plodovi bili krupni i lepi.
Nije mi interesantna za prodaju jer me mrzi cele godine nositi na pijacu i kada nije sezona a ima je ljudi su dosta rezervisani i ne kupuju.
Odmah pitaju da li je to nesto genetski modifikovano, uvozno, trovano itd.
Cak sam odustao od jesenjeg roda frigo sadnica. Jednostavno ne mogu da prodam ni 20kg dnevno na 10 tezgi a onda kada uberem 100kg mogu samo da delim po komsiluku i pravim sokove.

Mozda bi bilo najbolje za tebe ako nisi gajio jagode da prvo gajis jagode na otvorenom polju, barem 100 kvadrata, da upoznas jagodu, bolesti i stetocine iz razloga da bi u vertiklanom sistemu mogao brze da odregujes na osnovu iskustva. Moj savet ti je da ne pocinjes ako nemas nekoga ko vec duze vreme gaji ovako jagode i da moze da u svakom trenutku priskoci u pomoc i da ti redovno obilazi plastenik.

Ili probaj na desetak stubova, iz nekog bureta preko protocne pumpe zalivaj. Leti zaseni mrezom a pred zimu skini i unesi u neku shupu i pokri slamom da se ne smrzne koren.
Kada ti prodje jedna-dve sezone onako kako se zeleo onda pokusaj plastenik.
Znam, vreme je novac i nemas dve godine da se eksperimentises ali onda rizikujes jer i kada budes mislio da sve znas nesto ces propustiti.

Video sam i uspesne i propale plastenike.
Upoznao sam i jednu zenu koja ima "samo" 400g po sadnici a napolju ima 500g dok je moj drugar iste godine imao kilogram na otvorenom pa sam se pitao da li je mogla imati u plasteniku 700-800g.
Posle iz price sam video da je svega par puta merila EC. pH nikada nije regulisala. Prihranjivala je retko i napamet u improvizovanom dozatoru. Nije uradila analizu vode.
I pored svega imala je 400g po sadnici.
Da treba dosta rada - treba. Leti na 100 kvadrata plastenika sat vreman posla svaki dan ako ti je sve postavljeno kako treba. Na hiljadu kvadrata imas 10 sati posla. (1000 kvadrata plastenika je skoro kao pola hektara na ovorenom). Ne racunam postavku plastenika, sadnja, branje itd vec samo odrzavanje: staro lisce, staloni, prskanje, zalivanje.. Naravno, od jeseni do proleca je mnogo manje posla.
 
Po mojim saznanjima, vertikalni je najproblematicniji od svih nacina gajenja jagode. Zato oprez, neophodno je prikupiti sve informacije i to po mogucnosti od iskusnih jagodara koji to rade ili su radili.
Zbog cega je problematican? vec dosta dugo pratim po internetu i citam o vertikalnom uzgoju i planiram da se upustim u cjelu pricu...ali sada vidim vase komentare i...?pa zar nije istina da se posle 2 berbe vrati oko 80% ulozenog?
 
Zbog cega je problematican? vec dosta dugo pratim po internetu i citam o vertikalnom uzgoju i planiram da se upustim u cjelu pricu...ali sada vidim vase komentare i...?pa zar nije istina da se posle 2 berbe vrati oko 80% ulozenog?

A haaaaa , al umalo , mozda ako sve sam pravis , ali ajde i da uspijes izvuci 500 grama po sadnici , a neces , 2 berbe to je 1 kg po sadnici , ne bi trebao ici sa vise od 6 spratova , to je 24 sadnice na 1.5 m2 , ili 16 po kvadratu , jer moras ostaviti da ima svjetla , sa vecim brojem sadnica nces imati dovoljno svjetla pa ces imati puno vise bolesti , to je 16 kg po kvadratnom metru u dve berbe.
neka je plastenik 300 kvadrata , to je 4800 kila jagoda i da je cak das i po 3 eura a neces , mislim da ti je upitno da kroz dve berbe vracas ulog , ali moze biti.
Mozda netko od kolega zna reci tacno ali meni to bas ne pije vodu.
 
@mojalovaa Optimum je oko 20 sadnica po kvadratu. To je 6000 sadnica u 300kvm plastenika. To je oko 160 stubova po 5e = 800e. 1440 saksija po 0.6e je 860e. Cevi za navodnjavanje oko 200e. Pumpa 50e. Dva rezervoara 100e. Treba 8600 litara supstrata a jedna bala od 300 litara je 25e, treba 28 bala to je 700e. 300e na djubrivo i zastitu. Ph i EC metar 100e. . Folija oko 1000e. Sadnice 15 din/kom je oko 800e. Prskalica 30e.
To ti je oko 5000e bez konstrukcije plastenika. Mislim da se solidna konstrukcija moze naci za 2000e. To je 7000e. Da dodam jos 500e na rad za sadnju, trckaranje i itd...
Na 6000 sadnica neka ima 3000kg po ceni od 2e i to je 6000e. Sto ti tacno izadje 80%.
Mozda sam nesto izostavio. Ono sto najvise mrzim to je da stavljam na papir jer na papiru sve lepo izgleda. Ali ako se bas stavlja na papir onda po meni to ovako izgleda u nekoj losijoj varijanti.
Problem je sto vrlo lako moze da postoji i jos losija i jos bolja varijanta pa taj prinos moze da varira od 0 do 5000kg. Sve zavisi od sitnica na koje neko ko uzgaja u polju jagode nikada ne bi obratio paznju.

Mogucnost greske u vertikalnom sistemu je jedno 10 puta veca nego na zemlji pa kada se sracuna i vece ulaganje onda je ukupan rizik mnogo mnogo veci.
Ulazes 7500e a mogucnost da povratis pare su ti 50% a sa druge strane kada gajis na zemlji ulaganja su ti recimo 2000e i mogucnost da povratis pare su ti 95%.
Lepsa strana vertikalnog sistema ako ga shvatis onda su ti narednih godina ulaganja skoro ista kao u polju a zarada barem duplo veca.
Ovo na kraju pomalo i lupam sa ciframa, samo hocu da docaram probleme i prednosti.
 
Ade da malo obnovimo ovu temu , ne znam dali je vlado 107 jos uvjek tu na forumu .
Planiram da napravim jedan mali hidroponski uzgoj jagoda za probu , mozda jedan red od 10 metara u kojem bi bilo oko 70 sadnica , cirkulaciona pumpa , kap po kap , sadnja na kamenoj vuni ili na tekstilnom filcu ili nesto trece po savjetu .
Horizontalna sadnja , ne vertikalna.
Otvaram temu i ideje za ovo pa svako misljenje i savjet je dobro dosao a naj vise onaj o recepturama za prihranu , koja gnojiva , koliko voded , koliko cesto i slicno.
Ajde da vidimo dali ce mo sta da uradimo na ovu temu?

- - - - - - - - - -

Evo prvo tri pitanja , koju podlogu koristiti za hidroponski uzgoj jagoda , dali je to kamena vuna ili kokosova vlakna ?
Drugo pitanje je , dali koristiti traku za navodnjavanje ili kapaljke kraj svake biljke ?
Trece pitanje je , koliko se cesto vrsi prihrana u danu , koliko se dugo otopina moze koristiti i koliko je kolicina tekucine koja se u danu mora kroz sistem po biljci proterati kroz podlogu ?
Naravo i receptura za prihranu i slicno?
Molio bi vas ako imate informacija o tome da napisete .
 
Nazad
Vrh