Zarazni bronhitis peradi
Zarazni bronhitis peradi je tesko oboljenje pilica, a mogu oboleti i starije kokosi. Uzrocnik je virus koji napada respiratorni sistem zivine.
Najcesce obole pilici starosti 7 dana do jednog meseca. Sto su pilici mladji bolest je zlocudnija, a gubici veci. Virus se unosi pomocu respiratornog sistema i sistema za varenje. Inkubacija je 1-2 dana. Oboleli pilici tesko disu, javlja se iscedak iz kljuna i suzenje. Apetit je oslabljen a zivina mrsavi i zaostaje u razvoju. Moguca je visoka smrtnost pilica i do 80%. Pravog lecenja nema. Daju se antibiotici i nitrofuranski preparati radi sprecavanja komplikacija zbog delovanja sekundaraca. Kao imunoprofilakticna mera daje se vakcina. U cilju preveniranja oboljenja potrebno je nabavljati jaja, ili jednodnevne pilice, iz sredine u kojoj nema zaraznog bronhitisa peradi. Osim toga,potrebno je sprovoditi stroge sanitarne mere.
Zarazna bolest Fabricijeve burze (Gumboro bolest)
Gumboro bolest je akutna zarazna bolest pilica i mladih kokosi. Uzrocnik je virus. Bolest karakterise oticanje Fabricijeve burze i veoma je jak, iscrpljujuci proliv. Pilici najcesce oboljevaju u starosti od 2-11 nedelja. Odrasle kokosi ne oboljevaju. Inkubacija je 2-4 dana. Pilici postaju nemirni, perije im je neuredno i nakostreseno, a kasnije postaju apaticni, smanjenog apetita, uz pojavu jakog proliva koji je penusav, vodenast i uporan. Pilici lezu po prostirci ne sklanjaju se ni kod dodira. Fabricijeva burza otekne i prolabira gornji rub kloake. Siri se veoma brzo po celom zapatu zivine. Pilici drze ocne kapke zatvorene i teturaju se pri kretanju, a nerado se krecu. Mortalitet iznosi do 20%. Zarazna bolest Fabricijeve burze brzo prolazi, ali stvara velike stete koje se ogledaju u smrtnosti pilica, ili u velikom zaostajanju pilica u razvoju i losom konverzijom hrane. Lecenja nema. Treba sprovoditi stroge veterinarsko-saniterne mere u cilju preventive. Potrebno je obavljati temeljno ciscenje, pranje i dezinfekciju prostorija, pribora i opreme.Moze se vrsiti i vakcinacija mlade zivine.
Avijarni encefalomijelitis (Epidemicki tremor)
Avijarni encefalomijelitis je zarazno oboljenje pilica. Uzrocnik je virus. Oboljenje karakterisu promene centralnog nervnog sistema. Inkubacija traje 9-21 dan, a moze biti i duza. Oboleli pilici imaju slabe noge, nesiguran hod i neveseli su. Pilici imaju nagon za skupljanje u gomilu i kratko vreme posle prinudnog rasturanja ponovo se skupljaju u gomile. Pilici su pospani, postoje nekoordinirane kretnje, u nesto kasnijem toku bolesti pocinju da cuce, javljaju se pareze i paralize krila i ekstremiteta i cesto leze na jednoj strani tela. Stete nastaju zbog visokog mortaliteta, a ako pilici prebole bolest javlja se duza rekonvalescencija uz veliku konverziju hrane, smanjenu tezinu za odgovarajucu starost i veliki broj krzljavaca. Lecenja nema. U cilju imunoprofilakse sprovodi se vakcinacija. U suzbijanju avijarnog encefalomijelitisa mnogo pomaze visoka higijena u zapatu zivine.
Marekova bolest
Marekova bolest je zarazna bolest koju prouzrokuje virus. Spada u grupu bolesti peradi koja nanosi velike ekonomske stete u zivinarstvu. Postoji klasicni i akutni oblik bolesti. U klasicnom obliku bolest se manifestuje paralizama ekstremiteta, voljke i promenama na ocima. Kod akutnog oblika javljaju se tumori u raznim organima, muskulaturi i kozi. Najvise oboljevaju pilici, mlada zivina pa tek onda odrasla zivina. Virus se prenosi vazduhom od obolelih ka zdravim grlima. Pilici se inficiraju u prvoj nedelji zivota, a oboljevaju najcesce u starosti od preko 3 nedelje. Sto se tice klinicke slike kod klasicnog oblika Marekove bolesti razlikujemo nervni i ocni oblik. Kod nervnog oblika dolazi do nesigurnog hoda, gubitka ravnoteze, klecanja, zgrcenosti prstiju, raskrecenosti nogu i paralize ekstremiteta. Pilici opustaju krila, ne hrane se, ne piju vodu,brzo mrsave i uginu. Javlja se nepravilno drzanje glave prosirenje voljke koja visi nadole. Mortalitet je do20%. Kod ocnog oblika, klinicke promene se desavaju prvo na jednom, a posle na oba oka. Akutni oblik Marekove bolesti nema karakteristicnu klinicku sliku. Postoje neki opsti simptomi kao sto su: nakostresenost perija, slabija zivahnost, savijen vrat i spustena glava itd. Javljaju se tumori na jajniku, prezelucima i jetri. Lecenja nema. Imunoprofilaksa se sprovodi vakcinom, ali rezultati zastite idu do 90% vakcinisanih. Potrebno je sprovoditi stroge veterinarsko-sanitarne mere, a izmedju dva drzanja zivine u objektima, obezbediti duze i trajnije slobodno drzanje objekta (odmaranje) tj. da budu bez zivine, uz temeljnu dezinfekciju prostora.
Kolibaciloza peradi
Kolibaciloza je zarazna bolest mlade peradi. Uzrocnik je bakterija iz grupe patogenih sojeva Echerichia coli. Nepovoljno drzanje i ishrana peradi pogoduju pojavljivanju ovog oboljenja. Najcesce i najteze promene se desavaju kod pilica starosti do 3 nedelje. Inkubacija traje jedan dan. Kod pilica se pojavljuje nevoljnost i apaticnost, a primecuje se skupljanje pilica oko izvora toplote. Pilici nemaju zelju za uzimanje hrane, pojacana je zedj i pojava proliva. Oko kloake pojavljuju se cepici zbog skupljanja fekalija. Mortalitet je visok i iznosi do 50%. Javlja se zapaljenje ociju, a kao posledica zapaljenja moze doci i do slepila pilica. Javlja se i oticanje zglobova. Kolibaciloza peradi se leci antibioticima i nitrofurazonom. U cilju preventive potrebno je sprovoditi sanitarne mere obrade zivinarnika, obezbediti duge pauze odnosno prazan objekat izmedju turnusa uzgajanja zivine, davati dobru hranu i vodu, uciniti da u objektima postoje dobri klimatski uslovi, a u zapat unositi pilice samo iz slobodnih jata od kolibaciloze peradi. Potrebna je dobra ventilacija u prostorijama, kao i odgovarajuca koncentracija pilica u prostorijama, tj. da nije prenapregnut broj grla. Vazno je obezbediti i odgovarajucu temperaturu u objektima za smestaj pilica, jer pre svega stradaju pilici sa nerazvijenom sposobnoscu adaptiranja na spoljasnje (van jajeta) uslove zivota.
Podaci korisceni iz knjige "Zoohigijena" od Zoran Stanojevic; Zoran Vukicevic; Nebojsa Hrgovic
Poslednja izmena: