Suša hara svetom

ma da Dunav Tisa Dunav,ali se obicno izbacim iz takta kad se setim grckih njiva koje se navodnjavaju,a nasa drzava iskopala kanale ::lose:: :udri: :udri:
 
Opet suša na severu Bačke?
06. maj 2009. | 10:43 .


SUBOTICA - Severu Bačke opet preti suša koja već ostavlja posledice na 80 hiljada hektara ratarskih kultura koliko je zasejano prošle jeseni i ovog proleća.

Posebno su ugrožene prolećne kulture zasejane na oko 50 hiljada hektara, upozorili su stručnjaci Poljoprivrednog instituta u Subotici.

"Ukoliko u narednih deset dana ne padne optimalna količina kiše moguće je da sever Vojvodine opet zadesi suša, kao i prethodnih godina, sa katastrofalnim posledicama", kažu u Institutu za poljoprivredu u Subotici i dodaju da dosadašnje padavine nisu dovoljne za pravilan rast i razvoj zasejanih biljaka.

Prolećna setva kukuruza je završena pre nekoliko dana.

Pozitivno je to što su poljoprivrednici prošle jeseni i ovog proleća zasejali gotovo sve oranične površine pa je na teritoriji subotičke opštine ostalo samo jedan odsto nezasejanih oranica, što nije slučaj u svim vojvođanskim opštinama.

_________________________________________________Post je spojen: [time]Sat May 9 21:05:33 2009[/time]_________________________________________________
Suša ugrozila šećernu repu
06.05.2009.

U Crvenki je dosad posejano 14.000 hektara šećerne repe. Zbog suše u vreme setvenog perioda, u fabrici šećera "Crvenka", kako kaže Milan Martić, direktor sirovinskog sektora, očekuju se gubici do deset odsto.

Pored suše, štetu je izazvala i pipa koja je napala repu.

Repa koja je uspela da nikne trenutno se nalazi u fazi kultivacije i zaštite, za koju je fabrika obezbedila dovoljno preparata naglasio je Martić. On, međutim, očekuje da će situacija i dalje biti neizvesna.
 
Suša na 15 odsto obradive zemlje u Rumuniji
Beta pre 7 sati

BUKUREŠT, 21. maja 2009. (Beta) - Suša je već pogodila 1,1 milion hektara ili 15 odsto obradive zemlje u Rumuniji a za juni, juli i avgust prognozira se visoka temperatura i vrlo malo padavina, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Ukupna površina obradive zemlje je 7,2 miliona hektara, a žito je na 2,23 miliona, od čega je već oštećeno 22 odsto.

Od 1,1 milion hektara oštećenih sušom, na 375 hiljada hektara je propalo 50 odsto roda.

Situacija je dramatična jer poljoprivreda ima veliki udeo u rastu bruto domaćeg proizvoda Rumunije koji je prošle godine bio 6,5 odsto.

U naredna tri meseca kiša će biti kratkotrajna i sa malom količinom vode.

Direktor Nacionalne meteorološke uprave Jon Sandu je izjavio da će u julu i avgustu biti petnaestak dana sa temperaturama od 45 stepeni Celzijusa dok će tokom ostalih dana temperature biti "normalne", 35 stepeni.

Sandu ocenjuje da će propasti 70 odsto roda žita, a još više kukuruza.

(Beta, 21.05.2009)
 
Suša ugrožava kinesku proizvodnju žitarica
Postavio redakcija
Wednesday, 09 February 2011
Agencija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je danas da je ugrožena kineska žetva ozimih žitarica zbog velike suše koja je dovela i do nedostatka vode za potrebe ljudi i stoke. FAO je naveo da je suša u severnoj Kini već dovela do pritiska na cene žirarica, sa srednjom cenom brašna koja je povećana za osam procenata u januaru u odnosu na dva prethodna meseca, preneo je AP.




Ugroženi regioni, sa provincijama šandong, Djiangsu, Henan, Hebei i šansi, daju veći deo ozimih žitarica u Kini. Suša znači i da nije bilo dovoljno snega koji bi zaštitio biljke od mraza.
Stručnjaci FAO ističu da bi situacija mogla postati kritična ukoliko i proleće bude sušno ili ako temperature padnu ovog meseca.
Agencija Sinhua je danas javila da će provincija šandong, jedna od glavnih proizvodjača pšenice, biti suočena sa najgorom sušom u posle dnjih 200 godina ukoliko ne bude padavina do kraja ovog meseca.
U provinciji je palo samo 12 milimetara kiše od septembra prošle godine.
Kineske vlasti su prošlog petka uvele drugi stepen hitnih mera, koji se sastoji od 24 časovnog dežurstva, dnevnih izveštaja o šteti i slanja stručnjaka i materijala za pomoć.
Pomoć i timovi stručnjaka su upućeni u osam provincija pogodjenih višemesečnom sušom, u kojima se uzgaja više od 80 odsto proizvodnje žitarica zemlje.


izvor (Tanjug - Ekos)
 
Kina se sprema za velike suše

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=bBGsxn_lvX4&feature=player_embedded#at=78[/youtube]
 
Далеке 1968.године на запад је процурео комплетан извештај више група климатолога из тадашњег СССР-а о претстојећим великим климатолошким променама .Ти људи супосле тога напрасно просто несатали.1987 године у тадашње министарство пољопривреде СФРЈ је стигла из УН једна пошиљка која је само заведена и никад није ни погледана .Нађена је неотворена после петооктобарских промена.Изгледа да ни данас није ни погледана.
Оно што је у оквиру стручних публикација објављено је следеће:
Упозорава се на брзу и скору промену климе и за нас је интересантно да се предвиђа промена у правцу настанкасубмедитеранског вида климе на овим просторима.То значи и сасвим другачији начин обраде тла,временско померање сејања,неге и заштите биља.За неке врсте и сорте биља ће бити отежано гајење.Упозорење је ишло у правцу активирања начина
гајења биљака у новонасталим условима са новим сортама отпорнијим на новонастале услове.
О овоме код нас нико ништа не спомиње.
На сусрету у Карловцима сам замолио господина Теофанова и господина Надлачког да се мало ангажују и да замоле младу госпођу Божовић,иначе климатолошкињу, из министарства за животну средину да направи једно мало предавање на ову тему и да га окаче на сајт.
Мислим да би било врло занимљиво,поготово што дотична госпођа располаже и са многим другим занимљивим климатолошђким подацима везаним за и око пољопривредне производње.
 
Generalno predviđanje za naše krajeve nije nedostatak padavina već njihov loš vremenski i prostorni raspored.
Znači nešto kao u sada Australiji. Ili suša ili poplava. Porast prosečne godišnje temperature je već registrovan i nastaviće se.
Deda Lala je u pravu da će klima dobiti Mediteranske i submediteranske karakteristike. Uostalom odavno je primećeno da se Submediteranski hrast Medunac širi sa juga i zamenjuje stare hrastove.
Za Vojvodinu je rešenje pravljenje nove i obnavljanje stare mreže kanala, podizanje nivoa podzemnih voda koje su u opadanju(sever Bačke), punjenje Deliblatske Peščare vodom, to jest podizanje vivoa podzemne vode u periodu velikih prolećnih voda.......Za brdsko planinske krajeve rešenje je podizanje malih kaskadnih akumulacija koje u vreme kada ima vode mogu da prave i malo struje a u sušnom periodu gravitaciono navodnjavaju niszvodne terene. Voda postaje strateška sirovina i kada je ima treba je sakupiti i sačuvati. Sve ovo je odavno predloženo, postoje idejni planovi, proracuni ali šta ćeš kada su važnije tablice , poštanski sandućići, parade.............

Samo kao ilustracija promena koje su u toku. U južnoj Engleskoj niču plantaže grožđa a Englezi idu u FR. na kurseve pravljenja vina. Prvi pravi vinogradi podižu se i u Holandiji. :sta:
 
Suša u Americi škodi kukuruzu

ponedeljak, 22 avgust 2011 16:40
Američko Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da su neuobičajeno visoke temperature u julu i ispodprosečna količina padavina znatno ugrozile prinose kukuruza, što je izazvalo porast njegove cene, prenosi Fajnanšel tajms.​
kukuruz_protiv_suse_1.jpg

Javnost strahuje da bi zbog porasta cene kukuruza povećanje troškova proizvodnje mesa moglo povećati njegovu cenu, što će izazvati nove inflatorne pritiske.

Naime, u borbi s inflacijom zbog rastućih cena hrane Indija, Kina, ali i ostale zemlje su ove godine već reagovale podizanjem kamatnih stopa.
Umesto procenjivanih 158,7 bušela po hektaru, Ministarstvo poljoprivrede je objavilo da će prinos kukuruza iznositi 153 bušela po hektaru, a takođe se očekuje i pad prinosa pšenice i soje. Analitičari očekuju da će zbog daljih visokih temperatura i suše cena kukuruza i dalje rasti.
Izvor: Agroklub



Šteta suše u Teksasu 5,2 milijarde dolara


Beta pre 4 dana
teksas%20sussa.jpg
HJUSTON, 17. avgusta 2011. (Beta-AP) - Dugotrajna suša u američkoj saveznoj državi Teksas izazvala je gubitak prinosa i stoke procenjen na rekordnih 5,2 milijardi dolara, a verovatno je i veći od toga, saopšteno je u sredu.

Ekonomista Dejvid Anderson (Anderson) iz teksaške agencije za poljoprivredu je naveo da su istraživanja sprovedena od novembra 2010. do 1. avgusta 2011. godine ukazala da je gubitak u stočnom fondu 2,1 milijardu dolara i 3,1 milijardu dolara usevima, a mogao bi da bude i veći kada žetva bude završena.

U nekim delovima Teksasa kiša je poslednji put pala još prošle jeseni, a meteorolozi predvidjaju da će suša trajati najmanje do septembra.
(Beta, 17.08.2011)
 
153 busela po hektaru , ako pomnozimo sa cirka 32 kg za jedan busel izadje manje od 5 tona po hektaru ...uff nije neki prinos!!!!!!!!!
 
Mislim da ti je to prinos po acre. Acre~40 ari.


Corn production is forecast at 12.9 billion bushels, up 4 percent from 2010. If realized, this will be the third largest production total on record for the United States. Based on conditions as of August 1, yields are expected to average 153.0 bushels per acre, up 0.2 bushel from 2010, and the fourth highest yield on record. Acreage planted for all purposes is estimated at 92.3 million acres, unchanged from the June estimate. Area harvested for grain is forecast at 84.4 million acres, down less than 1 percent from June but up 4 percent from 2010.

Kao sto vidis los prevod. Ovo je skinuto sa USDA site-a, pretpostavljam da oni znaju najbolje.:osmeh:. Ne veruj nasim novinarima cak ni kad prevode.
 
Марко,већина становника миле нам Србије не зна ни како се гласа енглеска крава,дал је то муууу или нешто друго.
Хаје благо нама па то што си навео преведи да те и такви разумеју(шта ћеш).
 
Kako sam ovu stranicu čitao redom, odozgo, pre nego što sam video Markov citat originalnog izvora vesti o prognoziranim prinosima kukuruza u SAD, jako mi je bilo čudno to bušel po hektaru. Babe i žabe se nikada ne mešaju ili se govori u tonama po hektaru ili o bušelima po akri, a nikada kombinovano. Metričke i stare, trivijalne mere se ne mešaju. Nije u opšte bitno šta u citatu piše, poenta je to da se ono gore napisano odnosilo na bušel po akri.
 
Da, moja greska. Pa u principu prognoziraju za 4% vise kukuruza, tj ovih 12,9 miliona bushela. To ce im biti treci najbolji rod svih vremena. Rod po akri se ocekuje tih 153 bushela, ili 0,2 vise od lane. Sve ovo zasnovano na posmatranju od NAGLASAVAM 1.08. Naglasavam jer je kod njih od 1.08. isto kao kod nas, opaka susa tj kod njihovih najvecih proizvodjaca koji proizvode skoro 30%, a to su Teksas i Kanzas, . Ovo nema u engleskom citatu, ovo je iz mog secanja. I ocekuju zetvu sa 84 miliona akri, 4 % vise od lane.

Koga zanima kompletan izvestaj od njihovih Petrovica :haha: eve ga link http://usda.mannlib.cornell.edu/usda/current/CropProd/CropProd-08-11-2011.pdf
Obratite paznju na psenicu.
 
Suša preti manjim rodom i višim cenama pšenice u SAD

Postavio redakcija Thursday, 25 August 2011
psenica13.jpg
Suša koja traje već godinu dana na širokom pojasu teritorije SAD - od Kanzasa do Teksasa - ima za posledicu najsuvlje zemljište koje se pamti pred jesenju setvu pšenice. To drugu godinu uzastopno ugrožava izglede američkog roda hlebnog žita, čiji su SAD najveći svetski izvoznik, izveštava Blumberg.


Suša je, naime, već ove godine smanjila američki rod tvrde crvene ozime (HRW) pšenice za 22 odsto u odnosu na rod iz 2010.

Ukoliko se suša produži i na septembar i oktobar, kada bi setva ozimog žita trebalo da se obavi, žetva HRW pšenice 2012. će biti još skromnija, upozoravaju stručnjaci.

Dok su globalne raspoložive količine hlebnog žita u porastu, pošto su se Rusija i neke druge istočnoevropske zemlje oporavile od prošlogodišnje suše, na terminskom tržištu u Kanzas Sitiju pšenica je 23. avgusta zaključena na 8,65 dolara za bušel (27,2 kg), a stručnjaci upozoravaju da bi do kraja septembra mogla da poskupi na 10 dolara.

Ukoliko ovogodišnja setva ozime pšenice na žitorodnim američkim Velikim Visoravnima bude manjeg obima nego prošle godine ili tokom zime bude štete od smrzavanja na ovom usevu, cene HRW hlebnog žita na tržištu u Kanzas Sitiju bi do marta 2012. mogle da se povećaju na 13 dolara, što bi bilo najviše od doba krize hrane iz 2008, prognoziraju analitičari.


izvor (Tanjug - Ekos)
 
Nazad
Vrh