Sta mislite- kakva ce biti cena maline 2011. godine?-glasanje

Kakva ce biti cena maline 2011 godine?


  • Ukupno glasača
    26
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
I kod mene ima suvih ali ja mislim pošto mi je malinjak pored reke a bili su veliki mrazevi a mali sneg da su zbog toga propali.Nije mnogo ali se ništa nezna dok nekrene pupoljak.
 
Mene su vec ubili u pojam sa informacijama da treba da budemo zadovoljni ako nam cena bude bila 100 dinara,pa sta ce nama da ostane kada oduzmemo od te cene ulaganje. ::lose::
 
http://www.simfruit.cl/fruit/index....de Berries 2011&catid=1:Mercados y Productos&

Google prevod:

Тржишта и производи

ПроЦхиле: Цене и тржишта 2011 јагодичасто воће


Четвртак, март 17, 2011 7:14
Ове сезоне обележен углавном флуктуирајући цена и тржишних нестабилност, а посебно за смрзнуте малине.

С друге стране, усева је било интересантно у односу на високе цене бруснице и боровнице за замрзавање, ситуација која је јасно циклично и због мање понуде постојећих 2010 сезоне у северној хемисфери.

Обрађено Малине: Цене у САД су слични онима у Европи, достигавши 2.900 УСД до УС $ 2.950 по тони Ц & Ф ИКФ

Смрзнуто јагодичасто воће: ИКФ цене у Европи крећу између $ 1.900 и 2.000 долара Ц + Ц, нешто више него у САД.

Свеже боровнице: 2011 ниво цена искључен по ценама у САД-у 2010. Траје 3 до 4 недеље до краја жетве ће вероватно достићи или чак прећи 70.000 тона свежег извоза за 2010/2011 сезону.

Замрзнуте боровнице: Цене остају на нивоу изнад УС $ 3.500 УС $ / тони ФОБ за ИКФ, што у Европи него САД.

Смрзнуто воће: ове сезоне цене су изнад 2.400 УС $ / т фоб за ИКФ.


Извор: ПроЦхиле
 
Pa sta to znaci. Znaci da cene mogu da idu 20% + i -. Ali posto su kod nas hladnjacari lopovi i posto su lopovi na vlasti onda je u Srbiji moguce i da malina kao i neko drugo voce na primer kupina,sljiva visnja... vatira 200 % + i -. Sljiva bude 12 pa 50 dinara pa opet 12. Malina krene sa 90 pa zavrsi na 200 kad vide da nema za sve dovoljno. Kupina bude 120 dinara sto je bilo 2 eura pa 2009 bude 10 centi, pojeftini 20 puta!!! Kolko vidim smrznuta malina losijeg kvaliteta od naseg je 200 dinara. Posto su troskovi cuvanja 15 dinara po kg, i nek oni zarade 15 po kg nama nek daju 170. To da je u Americi posto se o njihovoj malini radi. Inace u Evropi je malina skuplja pa mislim da i mi i hladnjacari zaradimo nama 200 a njima ostalo. Mislim da je posteno...
 
XAXAXA, jos su i male zalihe, ali ocekujte da ce rasti iz dana u dan do berbe. Prvo na 20.000 tona pa na 25 pa tako do 60.000.
 
Ovo ti je bajata vest, od 2009 godine... Ali u sustini nista se ne menja zadnjih 20 godina u vezi malina... Ista banda pljacka malinare, a njihova deca letuju po Karibima i zimuju na Alpima...
 
Znamo da je malina izuzetno lekovita biljka,da je iz maline izolovana jedna supstanca koja,u pocetnom stadijumu malignog oboljenja,sprecava deobu i rast malignih celija.Prema tome ,s obzirom da se u zadnjoj godini u svetu,podesavale razne klimatske katastrofe,sasvim je logicno da ce malina biti forsirana vise kao lek nego kao hrana,i prema tome bice veca potraznja na trzistu a samim tim i povoljnija cena.Ja imam i svoju hladnjacu,ne bas veliku, oko 25 tona,pa mogu i sacekati bolju cenu.Kada bih ja i kao malinar(koji znam kakve su muke dok se malina donese do hladnjace)davao dozvole ko ce da otkupljuje malinu,jedno je sigurno,ne bih dao dozvolu onima koji nisu direktni proizvodjaci.Tada ne bilo tolike ucene oko otkupa.
 
Mraz i cene ugrožavaju maline
Arilje - Iznenadni mraz mogao bi da obere ovogodišnji rod malina, a ukoliko otkupna cena bude preniska, proizvođači bi mogli da unište ono što mraz nije.

17590490834da80c02ba5c6101950024_orig.jpg


Mnogi kažu da se već sada spekuliše iznosom od jednog evra za kilogram, što bi moglo dovesti do pogubnih posledica, jer bi se mnogi umesto berbe, odlučili za kosidbu sadnica.

Ukoliko do toga zaista dođe, na gubitku bi mogli biti i proizvođači, prerađivači, ali i država, jer je malina jedan od strateških izvoznih proizvoda Srbije.

I dok su proizvođači bili voljni za razgovor, hladnjačari uglavnom izbegavaju da o ovoj temi javno govore, iako su mnogi od njih takođe suočeni sa teškim uslovima poslovanja.

Taman kada je olistalim malinjacima bilo potrebno sunce i toplije vreme, stigao je talas zahlađenja i sneg. Mnogi proizvođači sada strepe da mraz ne obere ovogodišnji rod, a prošlogodišnji većina još uvek nije naplatila u celini.

Jedan od njih je i Višeslav Radovanović, koji kaže da osim hladnog vremena, mnogo više stepi kolika će biti otkupna cena maline. Proizvođači su suočeni i sa povećanjem troškova proizvodnje, u koje spada dnevnica i hrana za berače. Za kilogram maline osamdesetih godina XX veka moglo je da se kupi čak 10 vekni hleba.

"A danas, uporedite sami. Recimo kad je 53 centa hleb, onda vidite koliko mogu da kupim, dva hleba za kilo malina. Što se tiče radnika, većinom mi dolaze isti, imam ih oko šest. Oni uzmu otprilike oko 300 hiljada dinara. Ne ide niko kući, dok ne naplati i to bi bilo to. Ja moram se snaći za pare bilo kako. Oni moraju otići zadovoljni, da bi došli i dogodine“, kaže Višeslav Radovanović, proizvođač maline.

"Loše cene destimulišu malinare"


Udruženje proizvođača maline „Vilamet“ smatra da je upravo sada vreme da se definišu uslovi za ovogodišnji rod, jednog od strateških izvoznih proizvoda Srbije. Potpredsenik ovog udruženja Duško Nenadić kaže da proizvođači ne žele sukobe, već da se osigura da od ovog voća zarade i proizvođači, prerađivači, ali i država.

"Da jednostavno ne upropastimo ovu proizvodnju, da ne napravimo malinjaci da se vade, da se ponovo malinjaci zapušte, da se kose, da jednostavno, što kažu, ljudi orni u svoje malinjake uđu, da rade, odrade taj posao maksimalno do kraja. Jednostavno da znaju kolika je neka njina zarada u svom tom poslu. A nagoveštaj da će uopšte biti plaćena malina, neće imati zarade, destimuliše proizvođače malina, koji sad treba i da prskaju i da malinu obrađuju do kraja. Jednostavno, može da se napravi mnogo lošiiji kvalitet, nego što treba da bude“, kaže Duško Nenadić, potpredsenik udruženja "Vilamet“ Arilje.

Proizvođači kažu da ne žele im hladnjačari budu neprijatelji, već da još čvršće sarađuju na ovom zajedničkom poslu. To je u interesu ne samo za 70.000 domaćinstava u Srbiji, koja se bave proizvodnjom ovog voća, već i prerađivača, kao i države. Kada se zaokruži lanac onih koji zavise od uspešne sezone berbe maline, u udruženju „Vilamet“ ističu da od toga živi preko pola miliona ljudi u Srbiji.

_____________

Video i komentari na:
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=04&dd=15&nav_category=12&nav_id=506374
 
Pre neki dan nađoh u jednom izdanju nedeljnika EVROPA iz 2006. intervju sa mojim zemljakom Dobrilom Nenadićem, inače poznatim književnikom. Međutim malo je poznato da je ovaj čovek (po struci agronom) utemeljivač gajenja maline u Srbiji. On je pre 40 godina prvi inicirao i ubedio ljude da gaje malinu po tehnologiji koju su uveli on i još par tadašnjih stručnjaka. Sada vidimo da ta tehnologija daje najbolje rezultate u svetu.
140j2gw.jpg
 
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Nazad
Vrh