Skupljanje opalog lišća

oktopod

Prijatelj Foruma
Učlanjen(a)
4 Nov 2010
Poruka
6.507
Lokacija
Beograd
Video sam priču o skupljanju opalog lišća, da treba svo lišće po opadanju skupiti, izneti iz voćnjaka i spaliti (ili baciti u kontejner)...

Zanimaju me dve stvari:

1. zar lišće nije u neku ruku i prirodno đubrivo, ako sam prskao voćke, valjda sam ubio i bakterije i slično po lišću?
2. kad kažete skupljanje, svaki list je nemoguće skupiti, da li je dovoljno skupiti gomile lišća koje drže vlagu pa se ispod javlja mahovina i pečurke, ili se mora i pojedinačno lišće po voćnjaku skupljati, koliko god je to moguće? Drugim rečima, da li ovo rasuto lišće tu i tamo predstavlja izvor zaraze ili samo one gomile ispod drveta, u više slojeva, koje drže vlagu?

Pre neki dan sam skupljao lišće, nisam mogao ranije i da vam kažem da je to mamutski posao...za 50 voćaka treba par sati i 20ak kesa za đubre punih. Za 3 trešnje stare 20 godina mi je trebalo 10 kesa za đubre i skoro 2 sata posla, skupljao sam onom višekrakom alatkom za skupljanje lišća, nalik na grabulje.

Čime vi skupljate? Probao sam atomizerom da oduvavam na gomile dok je još bilo suvo, ali je i to veliki posao.
 
Najpametnije bi bilo sakupljati lišće-kompostirati-đubriti kompostom-malčirati (mulch) nađubreno oko voćaka. Ne samo lišće već i sve što padne ispod krošnje (eng. debris) je izvor zaraze ali termo procesi u kompostu ubijaju štetne organizme. Što se skupljanja tiče, od ručnih usisivača/duvača ima i boljih rešenja ali plati pa se... itd.

 
OK, znači ako već nemam stajnjak, bolje je da lišće pobacam nego da ostane ispod drveća...ali znači mogu da ne preterujem, tj da ne skupljam baš svaki list po dvorištu, bitno je da pokupim ove naslagane gomile jel? Neće sad baš od tu i tamo ponekog lista zaraza da se prenese vazduhom?
 
Vrlo jednostavno, ako prskaš voće hemijom ili redovno freziraš ne moraš da brineš. Kod mene je druga priča jer ne koristim ništa od fungicida. Sloj vlažnog lišća ispod voćaka je savršen za prezimljavanje inokuluma gljiva (i nekih lutki insekata) pa je bolje to ukloniti dok se ne razviju sporokarpi (a spore se vazduhom prenose), pogotovo ako nemaš veliki voćnjak.
 
OK, onda da ne brinem ya malo rasutog lišća nego na to nagomilano, jesam prskao voće, ali recimo trešnje su mi imale šupljikavost i rđu, dok su kajsije imale totalno zdrav list do samog opadanja...tako da sam akcenat stavio na trešnje, a kajsije ne mogu da pokupim jer sam malo poorao plitko a nisam stigao da isfreziram zbog zdravstvenih problema pa je sad tamo oranica i ne može se lišće skupljati...orao sam plitko jer planiram međuredno da napravim rasad voćki koje ću da kalemim na proleće pa malo da obrnem zemlju :ppozdrav:

Al eto ispod starih kajsija gde mi je travnjak, iako sam prskao i njih fungicidima, ispod lišća koje sam skupljao se pojavila mahovina i pečurke...da ne pričam o onome što se okom ne vidi..
 
Baš tako. :bravo:Mi smo lišće sakupljali motornom kosačicom, ostavimo malo trave i kada svo lišće opadne prođemo jednom pokupi se ok o80 % posle još malo grabljicama i to je to. :ppozdrav:
futurefarming kolika je cena ovih zveri ?
 
Matkee, DR prikolice za skupljanje se prave u 3 veličine i imaju ugrađene drobilice grana i sitnilice lišća, sopstveni motor, kosačica ili traktor ih samo vuče a dodatak je crevo za ručno-detaljno skupljanje oko stabla. 2500$ je najveća ali to je preskupo, ima upola jeftinijih a ništa lošijih rešenja. Vučene vakum prikolice se isplate samo za velike voćnjake.
 
kakva glupost ovo sa pikapom :haha:...oteli se drzeci crevo :haha: a lisce na gomili,koji ce mu onda ova masina :haha: jos leti na sve strane ,pola u pikap pola ponovo na usisavanje a brze bi ga grabuljao rucno nego sto ovo kupi lisce
 
Poslednja izmena od urednika:
To je samo radi demonstracije, pri kraju klipa se vidi da je stavljen džak a stvar se obično kači uz kavez na kipu i slično. I taj "ručni" sakupljač je samo za velike gomile ili detaljno skupljanje oko stabala. Dobra stvar kod skupljih mašina je što su reverzibilne pa mogu služiti i kao malčeri.
 
Pa jeste priličan smor, ali što sam prskao fugicidima da bih sad gajio mahovinu i pečurke ispod krošnje...veruj mi baš mahovina i pečurke na nekim mestima u voćnjaku...
A plus ako ćeš da praviš miks sa stočnim đubrivom ihaaaj :osmeh:
 
Ok je da drži vlagu u zoni korena, zato se između ostalog i malčuje ali sadnice su nove a materijal kojim prekrivaš nije iz voćnjaka. Da bi bilo jasnije evo primera kako se radi u organskoj proizvodnji nekih voćki, pre vegetacije se ceo red zastire piljevinom, tokom sezone ona se razgrađuje a kada lišće opadne usisava čitav gornji sloj-kompostira-đubri kompostom+glistenjak itd. pa ponovo piljevina i tako u krug. Poenta je da organski otpad same voćke ne ostane "ne uznemiravan" pod krošnjom. Čak i samo zastiranje pomaže a ovaj proces skidanja pa vraćanja je sigurica.
 
Lisce koje U jesen opadne, napravi tepih na kome i ispod koga prezimljavaju mnogi patogeni, najcuvenija bolestina je Monilia Laxa. Zbog nje i slicnih posasti uzgajivaci voca prskaju cak i zimi. Kako oni cesto mehanizacijom frezuju, tako te osatke lisca razdrobe i unesu u zemljiste, pa lisce postaje djubrivo. Mi bez velike mehanizacije to nismo u mogucnosti, a ima nas i koji ne zelimo nikakva prskanja protiv biljnih bolesti. Kod mene se opalo lisce resava kosilicom, parcela je pod travom, propeler sve lake ostatke pretvara u prah. Nikada se ne iznosi pokosena masa ili ostaci lisca, to je buduca hrana za vocke. Cak unosimo dodatnu takvu masu, na primer kada komsija pokosi ili pokupi lisce, pa ostavi gomile. Puna kolica pokosene trave, lisca, korova, cetinarskih iglica prospem pod svoju vocku, cizmama posutiram u krug oko svake vocke, a kasnije upalim kosilicu i zvezdastom putanjom u krug sve to izdrobim oko svake vocke. Naravno da komsija to zna, a nemora posle da spaljuje ostatke. Jos najbolje bi bilo da se svi ti laki ostaci (lisce, trave, korovi, iglice) potrpaju u duboko iskopanu rupu, prekriju sa malko zemlje, i kasnije ta masa koristi kao kompost. Tako je moj otac decenijama djubrio svo povrce, a sadio je sve osim lubenica.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh