Pošto se niko ne uključuje u ovu temu, evo da ja krenem. Ovo je prikupljeno sa raznih strana, a najveći deo iz knjige "150 saveta o đubrenju voćaka i vinove loze" od Bogomira Mihajlovića,dipl.inž. Trudiću se da maksimalno skratim tekst.
Azot
"Manjak azota prouzrokuje slab vegetativni prirast, kratke i tanke mladare, sitno i bledozeleno lišće, slabije razgranjavanje, lako otpadanje plodova uskoro po zametanju (junsko) i raniji završetak vegetacije i sazrevanje plodova. Pojačana je osetljivost prema mrazu, bolestima i štetočinama.
Višak azota izaziva preteranu bujnost.Voćke imaju produženu vegetaciju u jesen, usled čega mladari do zime ne sazru dovoljno, pa lako izmrzavaju u slučaju niskih temperatura. Plodovi docnije sazrevaju, lošijeg su kvaliteta i teže se čuvaju."
Fosfor
"Manjak fosfora usporava stvaranje cvetnih i lisnih pupoljaka, kao i razvoj mladara. Novo lišće je uspravno, tamnije zeleno i ne dostiže normalnu veličinu. Docnije lišće dobija ljubičastu nijansu (crvenkastu), naročito peteljka i nervatura bliže njoj, što je izraženije za vreme hladnijih proleća i leta. Pri vrhu mladara nekad ostane samo po par listića sa purpurnim nijansama.Plodovi su neugledni i nedostaje im čvrstina.
Višak fosfora ne utiče negativno na biljke, ali može izazvati manjak cinka."
Previše fosfora još inhibira usvajanje kalcijuma,magnezijuma,bora,gvožđa i bakra.
Kalijum
"Manjak kalijuma prouzrokuje pojavu sitnog lišća, uzanog i žućkasto zelene boje, koje je docnije po obodu mrko (crvenkastobraon), naborano po sredini.Osušeni deo lista se uvija prema licu lista, a zatim se kovrdža i otpada. Izumiranje počinje od vrha. Plodovi su sitniji, slabije obojeni i sa manje šećera. Meso plodova je sunđerasto ili drvenasto. Otpornost prema mrazu, bolestima i štetočinama je umanjena. Na manjak kalijuma najosetljivije su kruška i šljiva, zatim malina, pa ogrozd i jabuka. Kod jagodastog voća ispoljava se u pojavi mrke boje na lišću.
Višak kalijuma, prema dosadašnjim saznanjima, ne utiče negativno na voćke."
Previše kalijuma inhibira usvajanje kalcijuma.
Kalcijum
"Manjak kalcijuma izaziva smolotočinu, posebno kod koštičavih voćaka (breskva, trešnja i sl.) i kruške, a kod jabuka i krušaka dolazi i do pojave ožegotina po obodu lista.
Višak kalcijuma izaziva hlorozu (žućenje lišća), naročito kod kruške na dunji. Žuto lišće se najviše javlja na vrhovima mladara."
Previše kalcijuma inhibira usvajanje fosfora, kalijuma i magnezijuma.
Magnezijum
"Manjak magnezijuma prouzrokuje hlorozu u vidu žutih mrlja, koje se na lišću šire od središnog nerva prema obodu. Docnije ovi delovi lišća dobiju rđastu boju, izumiru i lišće otpada idući od osnove prema vrhu (usled manjka kalijuma otpada od vrha prema osnovi). Plodovi ostaju na voćkama i posle otpadanja lišća. Manjak magnezijuma se najviše ispoljava kod jabučastog voća.
Višak magnezijuma izaziva znake manjka kalijuma. Previše magnezijuma može delovati i toksično na neke organe voćke, posebno na mlado lišće."
Previše magnezijuma inhibira usvajanje kalcijuma.
Sumpor
"Manjak sumpora može se odraziti na slabiji razvoj korenovog sistema, ali do toga obično ne dolazi jer sumpora ima dovoljno u svim zemljištima, a često se nalazi i u mnogim đubrivima i pesticidima.
Višak sumpora prouzrokuje promene - povrede na lišću i plodovima, naročito kod agruma, i to samo na kiselim zemljištima."
Previše sumpora inhibira usvajanje kalcijuma i magnezijuma.
Ovo je bilo o makroelementima. Nadam se da će se još neko uključiti u "resavsku školu".
