Semenska pšenica,iz ambara ili iz dućana?

zlatiborac jel meljete psenicu u arilju, kod mene svi poceli tamo da nose i prezadovoljni su, u pitanju je neki stari mlin i kazu da je bas povoljno.
 
Pošto ja nemam (osim IMT506) nikakvu mehanizaciju, komšija sa traktorom će mi preorati tih 20+ ari, ja ću prethodno pripremiti parcelu, poseći smreke koje su izrasle, povaditi njihovo korenje i razbacati jednu tonu stajnjaka.
Komšija će samo preorati u oktobru, kada je i vreme da se poseje pšenica.E sad, jedino razmišljam da li, kako je rekao 'Mićo' , da pustim tako da prespava zimu, da istruli korov koji bi mogao da krene zajedno sa semenom na proleće,kada krene da klija, ili sve uraditi u oktobru, kao što je 'branko' rekao?
S'proleća bih samo izfrezirao,posejao i predrljao da seme udje dublje u zemlju.

Na toj parceli nema nekog velikog korova, tipa kupina (ostuga,kako je zovu ovde u mom kraju), već su se 15godina smenjivale generacije paprati, kada se gazi po livadi,ispod se oseća 'tepih' prethodnih generacija paprati.Ispod je livadska trava i tu i tamo su rasute smreke koje ću motornom testerom iseći i povaditi korenje.Paprat bih ostavio, ne bih je kosio ni uredjivao, samo bih preko nje razbacao tonu stajnjaka, ili dve tone, ali ne bih 4tone kako mi je komšija predložio,jer mislim da je to puno na 20 ari.

Za valjanje zemlje ,nakon setve, nemam uslove, tačnije mislim da niko to ovde ne radi, osim što drljačom predrljaju zemlju.
Branko, hvala puno na savetu za 'Apač'. Svakako ću od ponedeljka zvati poljoprivrednu savetodavnu stučnu službu ovde u našem kraju, da čujem njihove savete.Za 100kg KAN-a ću poslušati i to ću sigurno razbacati na proleće.

Jedino razmišljam da li sada u oktobru da posejem ili da sačekam da preko zime izmrzne i istruli ,što ima da istruli, a onda na proleće posejati.Izgledaju mi logično i jedan i drugi savet koji ste mi dali,jer na jesen ako posejem, pšenica je već formirala klicu,jaka je i sproleća već kreće.Isto tako bih voleo da je ne posejem na jesen, da pustim da istruli korov koji postoji na livadi, pa tek na proleće izfrezirati i tako dodatno ubiti korov koji bi preostao, i nakon toga posejati.

Mićo, veruj mi da nisam čuo da u Arilju postoji mlin, jer je Arilje od Zlatibora udaljeno oko 40km. Ovde u mom kraju svi nose u selo 'Kriva Reka' to je ovde blizu, baš ću se raspitati za mlin u Arilju.Da nije daleko vama iz Tutina da dolazite do Arilja?::traktor::
Mislim da bi kod vas trebalo da postoje mlinovi, bolji i povoljniji , nego ovde kod nas, ipak je kod vas ravnica.Ovde retko ko seje pšenicu.
 
Hvala,branko, onda ću tako i uraditi.Samo mi recite da li je dovoljno jedna tona stajnjaka na tih 20ari, pa na proleće prihrana sa 100kg KAN-a na tih 20ari.I to bi bilo sve.
Ovde kod nas dolazi čovek sa manjim kombajnom u vreme žetve, usluga mislim da je oko 2000dinara na 30ari.
 
slazem se sa brankom sto se tice setve, bolje radja ozima, ako uspes da uradis nijvu kako treba. a sto se tice djubra ja bi pre bacio s jeseni 50 kg tri 15 npk i na prolece prihranu 50 kg kana. kod mene je prosle godine zetva bila evro po aru.

---------- Poruka napisana u 13:20 ---------- Prethodna poruka je at 13:02 ----------

a da, sto se tice mlina, ima mlin u novom pazaru, u tutinu je zatvoren odavno i prodat, i kod mene se dosta slabo seje zito ali se poslednjih godina povrsine znatno povecavaju. ovaj mlin u pazaru daje lose brasno, crno, nesto mu se valjda zeznulo a i nije bas jeftin,

a da je ravnica bas i nije, onako. visi problem je nadmorska visina od 900 do 1100 metara, kod mene je 950.
mnogima je zimus zito stradalo od velikog snega, bilo dosta izraslo s jeseni i onda ga sneg obalio na zemlju i cim je ugrijalo sunce ono istrulilo. a sneg je bio iznad metra.
 
Ovde u ravnici ja lično po jutru bacam stajnjaka oko 25 tona. Jedno jutro je 57,55 ari.
Pa sad ti računaj... Dakle, neće biti mnogo ni 5 tona stajnjaka.
I još računaj da je stajnjak višegodišnja investicija, čiji su efekti vidljivi 3-4 godine.
Jedini problem je i veća pojava korova.
 
Mićo, sve je to daleko da bi se samlelo par džakova brašna, jer ne bih mleo sve odjednom, već po potrebi.Novi Pazar je još dalje.U ovom mlinu, za koji znam da ovdešnji žitelji svi melju, pričali su mi da se melje nekoliko vrsta tipova brašna, ja bih išao na onu najzdraviju varijantu..na crni hleb,naravno.Još ću pogledati o tipovima brašna i njihovoj hranljivoj vrednosti, ali ček' prvo da posejem pšenicu:haha:

Branko, samo razmišljam da li će biti recimo dovoljno tu jednu tonu da razbacam, jer si mi u prvom postu rekao da čak i ako ne bacim stajnjak, ili veštačko, da će roditi svakako.Ne bih bacao bez potrebe nešto puno djubriva,jer tu jednu sezonu što posejem, nadam se , trajaće mi brašno bar dve godine u tročlanoj porodici.Da li je bolje ,sredinom oktobra, baciti stajnjak ili veštačko?Pitam, jer mi je lakše da kupim džak-2 veštačkog i razbacam, nego da cimam komšiju da idemo do trećeg komšije kako bih još i utovario tonu stajnjaka, pa još i sve razbacao.Nije mi teško, jedino razmišljam šta je efikasnije i logičnije.Ne volim hemiju i ako bih po tome merio, pre bih bacio stajnjak, ali hemiju moram svakako sredinom februara baciti kao prihranu.Kakvo je tvoje mišljenje?

Koliko jutara zemlje kultivišeš kada seješ pšenicu?To je baš puno, ja se uplašio sa 20 ari da li ću odraditi sve kako treba:haha:
 
@TheBigBang zasto ne bi preorali to lepo krajem avgusta pocetkom septembra, podrljali odma, pa krajem septembra pocetkom oktobra razbacali stajnak i preorali jos jednom i spremili za setvu. S obzirom na to da ta parcela nije dugo dugo obradjivana, najbolje bi to bilo bar dva puta preorati i onda posejati u lepo spremljenu zemlju. Mislim da se tako jedna livada najbolje moze za setvu spremiti sa dva oranja pre setve. :osmeh: Kazem to jer sam i sam tako spremao jednu livadu, i video kako izgleda kad se prvi put uzore nakon dugo godina neobradjivanja. Moze to dobro da bude i nakon prvog puta ali sta ako se iskajsa ko ce to za setvu spremiti. Ako vam nije velik udar na budzet, pokusajte tako, i na sve to ispostujte sto vam Branko kaze i mora biti dobro.
 
Ja samo kažem koliko se može stajnjaka zaorati.
Ja sam prošle jeseni posejao pšenicu u dva puta tanjirano zemljište koje godinama nije obrađivano, jer je bio zapušteni voćnjak, pa je pre dve godine tu napravljen put od tucanika za prolaz kamiona koji su navozili materijal za pravljenje nadvožnjaka, pa su to onda sve raščistili i celu parcelu prešli onim velikim riperima (podrivačima). Prošle godine je stajalo samo tako i dva puta je prskano totalnim herbicidom.
Možete zamisliti koliko je bila ugažena zemlja, i koliko je zaostalo kamenja... Ali i pored toga, podrivanje je dalo rezultate, te mi je tu nakon samo dva tanjiranja - pšenica najbolje.
Inače malo sejem pšenice - 5 do 10 jutara, tj 3 do 6 hektara.

I još nešto - možda bi bilo bolje da se zaoravanje stajnjaka ostavi za leto sledeće godine, tj nakon skidanja pšenice. Do zime 2013/14 bi se moglo obaviti još barem dva preoravanja, te samim tim i uništavanje dotle poniklih korova... Ako ne želiš da upotrebljavaš totalne herbicide.
 
@mzupunski , to bi bilo najbolje rešenje..komšija mi ne naplaćuje usluge, dajem mu dedine livade,on tu kosi, sadi krompir..tako da bi najverovatnije uzeo i tu livadu koju bih ja već uredio i pripremio, jer meni treba samo da je sredim i već kada je uredjujem, razmišljao sam da tu posejem pšenicu, jer ništa bez zdrave ishrane.Posle moje pšenice, on bi tu ili nešto sadio, ili koristio za neke druge aktivnosti.Što se tiče korova, moja prva setva bi tu najviše osetila, već svaka sledeća, koju bi taj komšija koristio, bilo bi mnogo manje, tako da razmišljam šta da uradim, a da izbegnem taj potencijalni korov koji bi izrastao zajedno sa pšenicom.

@branko, znači li to da je najbolje polovinom oktobra,ove godine, baciti veštačko djubrivo, umesto stajnjaka, da bi se izbeglo napredovanje korova ukoliko se ono podspešuje stajnjakom.Što se mene tiče, hemiju ne volim i sve što sadim ,tu na selu, gledam da bude što više prirodno,jer se ne bavim prodajom poljoprivrednih proizvoda, osim prepečenice..jer je imam više nego što mi treba za naše potrebe.:ppozdrav:
 
Pre oranja treba razbacati veštačko đubrivo.
Stajnjakom se pospešuje korovska flora zato što je u njemu gomila semena raznih trava i korova. Pretpostavljam da je stajnjak goveđi.
A hemiju izbegavaš višestrukom obradom, tj oranjem.
 
Onda bi to bilo najidealnije rešenje za mene, uz obzir da je 15godina livada odmarala..da je bar dva puta, pre setve preorem, izfreziram, pa pred setvu baciti veštačko djubrivo i posejati.I na proleće, u februaru, baciti prihranu (KAN) i to je to.Da, stajnjak je govedji.

---------- Poruka napisana 14-05-12 u 11:29 ---------- Prethodna poruka je 13-05-12 at 23:17 ----------

Zahvaljujem SVIMA koji ste mi pomogli da shvatim najoptimalniji proces kultivacije zemljišta i setvu pšenice.
 
Jedno pitanje za poštovane kolege, dali nek imama ili zna kako izgleda originalna mašina za farbanje semena koja se koristi u doradnim centrima :ppozdrav:
 
Jedno pitanje za poštovane kolege, dali nek imama ili zna kako izgleda originalna mašina za farbanje semena koja se koristi u doradnim centrima :ppozdrav:
Zaprasivac je otprilike jedno bure koji u svom sredisnjem delu,tj centru ima izvesnu spiralu koja ga mesa a u gornjem delu tog bureta koje ima poklopac nalaze se prskalice koje vremenski prskaju odredjenu kolicinu sredstva za zastitu! Prosto,nista komplikovano...Savremeni centri kod nas uglavnom koriste nesto ovako
CH_CC.jpg
 
Fino da sam pronašao temu.
Imam urod prvi rod pšenice sorte Srpanjka. I sad me zanima dal se isplati to posijat malo gušće ili kupit sjeme opet u trgovini?
Teško bit tu pametan, sve mi se čini
 
Nazad
Vrh