Sađenje bagrema i bagremar

Pa i topola i vrba su u tvrdim drvima, sto nema veze sa mozgom....
 
Топола када се осуши нема тог мајстора који ће је исцепати секиром. Код нас се топола користила за греде за кровове али влажна и кад се она осуши то је вечно. Што се багрема тиче код нас је заступљен багрем који је Марија Терезија донела да пошуми Делиблатску Пешчару и другачији је од овог што долази из Шапца,Мачве и одакле га све довозе. Тврђи је и квалитетнији,а дебла постижу и 1 м у пречнику, наше ловачко удружење има шуму са таквим багремом и кад је сеча људи се отимају за дрва.
 
Само стабло тополе се цепа у круг. Одбија се по мало. А гране сам секао само да могу у шпорет. Секао сам на фарми старе тополе преко 50 година старе. Нису у средини беле већ жуте.
 
Možda ima veze kad bagrem raste na suvom ili vlažnom tlu, pa otud razlika?
Не знам али и сама кора је другачија овај код нас има јако грубу кору и дебелу,а дрво је жуте боје скоро као и дуд. Имамо у шуми садница багрема негде из Шабачког региона и другачије су од наших које су кренуле са пања,а сада су старости око 15 год и једнима и другима и разлика је видљива и за лаика.
 
Po meni jedno od boljih drva za ogrijev, možda i najbolje. Dok se ručni kalalo drva, grab je bio problematičan jer je obično zasukan i teško se raskoli. Sada, kad se koriste hidraulični kalači za drva, jako poželjno drvo.

Kad sam spomenuo kalače (cjepače) za drva sjetio sam se da su oni donijeli dvije koristi prodavačima ogrijevnog drva. Nema više toliko muke, a sitnijim cjepanicama iz 10 kubika trupaca dobije se više metara cijepanica.

Ovaj bijeli metar je prikaz kako se uštedi na materijalu, ili ga je netko stavio na pranje s bijelim vešom pa sa stisnuo. :haha:
 
Pre nekih 10g kupim 10m3 graba, razbio sam se dok to nisam iscepao. Tada jos nije bilo kod nas hidraulicnih cepaca, ali greje za sve pare definitivno.
 
Grab je jedno od tezig drva za cepanje a bogami i sirov grab tovariti u karetu... mud... se otegnu do zemlje. Ja u svojoj sumi obicno secem grab, cer, jasen za grejanje. Topola i ta laksa drva, to je dobro samo dok ubacujes u sporet, ocas posla izgori kao i lipa. U kotao se ne isplati loziti time, jer nestane i pepeo koliko brzo i lako izgori.
 
Grab i hrast su meni broj 1 za centralno grejanje, onda bukva je dobra. A topola koja raste kod nas pored tamisa mi ne treba ni dzabe, gori ko papir a nemoze da nabije temperaturu jako losa.....
 
Grab i bukva mrtva trka,hrast za nijansu lošiji mada zavisi od vrste kod nas uglavnom ima graničevenie.Bagrem je kod nas relativno skoro počeo pa je i cenovno primamljiv,jeftiniji i od bukve i od hrasta.

Jedne godine smo se grejali na jasen i on nije loš pogotovo za cepanje kao kroz sir,a ima solidnu kaloriju.

Šljiva je npr isto dobra,ali nekad se bolje prodavala kovačima jer ćumur od šljivovovog drveta drži žar bolje od bukovog.A i male su količine u pitanju za neko ozbiljno grejanje.
 
Neko je vec napisao da je jedino merilo koliko ce te se ogrejati tezina drveta pri odredjenom procentu vlage. Sto veca masa pri istoj vlazi to vise kalorija... Da li je neko razmisljao zasto se pelet prodaje na tonu ?
Ovo oko prostornog metra i kubika je vecita dilema i nepoznanica vecini ljudi i izvor je raznih mutljavina. Uzmi trupac koji je kao valjak i izracunas mu prostom matematickom formulom zapreminu. Recimo da je zapremina 1 kubni metar. Uzmi taj trupac iseci ga na metrice, dobro isepkaj te metrice i ima da dobijes minimum 1,45 onoga sto zovemo prostorni metar. Ovo je po knjigama ali u praksi se ladno dobija 2 prostorna metra koja se prodaju krajnjim potrosacima. To je razlog sto vecina drvara kupuje sto deblje trupce. Pa otkud sada od jednom ovoliko ovih iscepkanih drva na paletama i u onim mrezama? od kubika naprave 1,85 prostornih metara iscepkanih i spremnih za prodaju. Pricam sa kolegama sa juga Srbije koji mi kazu da je sada vec tesko naci ogrev 'u dugacko' jer svi seku ,cepaju i slazu na palete. Najveci deo ide u izvoz i svaki dan bar 20-ak slepera ide preko grane. Meni je licno drago da su ljudi koji se bas narade u sumi nasli nacin da finalizuju svoj proizvod i da vise zarade a kao posledica se javlja povecanje cena ogreva ovde kod nas ...
 
Узимао мој рођак, мислим да је та цена била за шлепер стубова. И било је доста кривих стубова.
 
Pozdrav svima, dižem temu posle 4 godine iako sam je iščitao par puta, imam par pitanja. Inače ovo mi je prvi post na forumu. Već duže vreme planiram da pošumim jedan deo bašte, tj. zadnjeg dela placa koji je poveći (27 ari). Taj zadnji deo, praktično bašta koja je nekad bila voćnjak a sada je poljana na kojoj raste detelina je nekih 16 ari. Veliki sam ljubitelj prirode i zelenila, i plan mi je da pošumim taj zadnji deo kako bih imao površinu pod drvećem, u hladovini. Izbor je pao na bagrem jer brzo raste, volim bagremare a i zemljište je pogodno za njega (više puta se desilo da olista bagremova štica zabodena u zemlju). Planirao sam ~100 stabala iz dve etape, ne planiram gusto da sadim (3 x 3) jer želim da ima prostora između drveća za košenje i uređivanje, a i imam nešto drveća u bašti (dva ogromna stara oraha i nešto malo višanja u dnu), takođe planiram sa leve i desne strane da ostavim po par metara do komšija (pozadi nemam komšiju već je rit). Ne planiram da ikad sečem bagrenje za ogrev ni prodaju, i želeo bih da ga oblikujem da raste što višlje. To je neki plan a videćemo kako će se realizovati, znam sigurno da ću jednu polovinu bašte sigurno pošumiti ove godine krajem oktobra/početkom novembra. Izvinjavam se na podužem uvodu, a pitanje tj. nedoumica je ta što sam pretaživao oglase i nalazim cene od 20 - 200 din po sadnici, što mi je apsudrno velika razlika u ceni. Ne bih da plaćam nešto 10x više, a opet ne bih ni da kopam 50 ili 100 rupa i zasadim isto toliko sadnica koje se neće primiti. Kontaktirao sam na pm kolegu gm80 koji je podelio zaista dragoceno znanje ovde na temi, jer vidim da se i on bavio rasađivanjem i prodajom bagrema, ali se ne javlja. Zanima me ima li još ko skorašnjeg iskustva sa sadnjom bagrema i sa kupovinom sadnica, bilo kakav savet bi mi dobrodošao. Hvala.
 
Ако мрзиш људе који међе са тобом онда се сади багрем
Боље тражи неко дрво које се не шири као багрем, лакше ћеш контролисати
 
Možda neko voće? To je mnogo korisnije.trešnje kruške jabuke... Biće za kuću neprskano kolko rodi. Višak na pijacu, komšiluku, u rakiju svinjama.
 
Nije to ideja, voća ima po koje drvo tu i tamo, nešto je već zasađeno, nešto ću tek zasaditi, za jednu porodicu i više nego dovoljno.
 
Nazad
Vrh