Laičko pitanje u vezi pripreme zemljišta i početka rada u plasteniku

Pošto je Deda Lala deda on je sa godinama vezao kosti, kalio mišiće pa sad može putovati svetom. ::svaka cast::
Deda Lalo nemoj da se ljutiš mora da se i šalimo da bi razbili ozbiljnost poljoprivrede.
 
Да мало спекулишемо.
Ако ти тамо у ЦГ гаје саде и сеју поврће и воће не само за себе већ и за продају,нужно је да се производња
постави тако да се:
-сеје и сади оно што је дефицитарно у неком затишју између двају приноса исте врсте и сорте неког поврћа
код конкуренције
-да то стигне раније 10-15 дана од конкуренције и тиме се добија на цени
-постигне бољи квалитет и већи принос
-из земље извуче максимум а и да се у земљу убаци оно што је потрошено
-ако је потребно ангажује и саветник за такву врсту производње,јер се добија знање које се онда може вишеструко користити
Е сад,шта тамо код Вас у ЦГ и тој долини најбоље успева ?Зато сам рекао да се види шта све тамо људи сеју и саде.
И опет ,без анализе тла није лако дати препоруке за гајење поврћа а да то буде и УСПЕШНО.
Post je spojen: [time]1273692035[/time]
_________________________________________________
Него Снајка ако смеш напиши тачно где си па ако ме нанесе пут у твој крај добићеш и неки бесплатан баштовански савет и анализу тла приде.
Што се тиче путовања за то сам увек спреман а иначе нисам био само и Албанији ,а ко зна можда и тамо стигнем,још сам перспективан.
 
Deda Lalo pa kaži dokle si stigao sa putovanjem na koje se mesto trenutno nalaziš. ::svaka cast::
Post je spojen: [time]1273762029[/time]
_________________________________________________
 
Тренутно сам код куће и прегањам се са својом Сосом ко ће пре за комп и ја сам био бржи.А на пут ћу прво у НС на сајам у недељу па у Банат па ћу мало да поправљам лаптопове па онда 25 у Сомбор па опет да поправљам лаптопове па да мало зарађујем учећи неког паора што не зна свој паорски посао па тако у круг .

Него имам питање:каква су вам искуства (ако их имате) са коришћењем мешаног фолијарног ђубрива
НПК 19:9:27 са микроелементима МОРТОНИЈЦ ПЛУС.
 
Neznam to ja Deda Lalo. Ja većino kupim u poljoprivrednoj folialnu prihranu uz pomoć agronoma koji tamo radi uzmu mi pare a rezultat isti sa i bez te prihrane. Možda ima neki efekat sa drugim, al ja još nisam naleteo na to da mi uzmu samo pare, a prskam sa tom prihranom i kukuruz i pšenicu. Moraću da odustanem jer dok ja to potrefim ode džak para.
Post je spojen: [time]1273834039[/time]
_________________________________________________
 
Deda Lala je napisao(la):
Него Снајка ако смеш напиши тачно где си па ако ме нанесе пут у твој крај добићеш и неки бесплатан баштовански савет и анализу тла приде.
Што се тиче путовања за то сам увек спреман а иначе нисам био само и Албанији ,а ко зна можда и тамо стигнем,још сам перспективан.

Ne zovi me snajka, nisam ti ja snajka nikakva. Toliko ste negostoljubivi da sam izgubila potrebu da pisem ovdje.
 
Пољопривредне апотеке су трговачке куће којима је превасходни интерес да продају робу коју имају у радњи.Тачка.
Нама на овом форуму то није циљ нити намера,већ нам је циљ да се онима којима је помоћ неопходна на најбољи начин дају праве информације и то у право време без задњих намера и интереса.Тачка.
@golub
Били би добро и интересантно да нам опишеш мало шта радиш које културе сејеш,садиш, гајиш, чиме ђубриш,
негујеш,штитиш ,колико тога имаш или радиш па да ти помогнемо саветом(и саветима).
@Lady
Немој да си на крај срца,изнад свега ценим храбре и вредне и веште жене које су спремне да се ухвате у коштац са проузводњом поврћа.Препоручујем ти да купиш и неку добру књигу о гајењу поврћа ,много ће ти помоћи.Оно што нема у тим књигама има код нас ,то су наша искуства,знање у пракси проверено.Још нико није ускраћен за одговор па се надам да нећеш ни ти ,наравно ,ако будеш питала.
 
Ooo nisam vise snajka! Hvala lijepo. Sad mi je bolje. :osmeh: :osmeh: :osmeh: :osmeh: :osmeh: :osmeh: :osmeh: :osmeh:

Hvala i za preporucenu literaturu. :cao:
 
Da li je potrebno dodavati stajnjak nakon berbe jedne kulture, a prije sadnje druge? U plasteniku je trenutno špinat. Stajnjak sam stavio u septembru (traktorska prikolica na 100 metara kvadratnih) i ovo je druga tura špinata.
Da li je potrebno dodavati stajnjak prije sadnje paradajza?
U slučaju vanjske sadnje, stajnjak je stavljan u kuče, zatim malo zemlje, pa rasad i tako sam radio svake godine. Plod je u većini slučajeva bio dobar.
Kako će ovo biti prvi put da sadim u plasteniku zamolio bih savjet. Da radim kako sam napisao, ili da razbacam stajnjak po čitavoj površini plastenika? Negdje sam vidio da ljudi mješaju stajnjak sa vodom i tom mješavinom zaliju sadnice.
 
Da li se spremate za iduću sezonu? kod mene puno dvorište, komposta, poluzrelog i bašta prekopana ( motikom, nikako ašovom ), počeo sam da koristim EM1 tehnologiju.
 
Da li je potrebno dodavati stajnjak nakon berbe jedne kulture, a prije sadnje druge? U plasteniku je trenutno špinat. Stajnjak sam stavio u septembru (traktorska prikolica na 100 metara kvadratnih) i ovo je druga tura špinata.
Da li je potrebno dodavati stajnjak prije sadnje paradajza?
U slučaju vanjske sadnje, stajnjak je stavljan u kuče, zatim malo zemlje, pa rasad i tako sam radio svake godine. Plod je u većini slučajeva bio dobar.
Kako će ovo biti prvi put da sadim u plasteniku zamolio bih savjet. Da radim kako sam napisao, ili da razbacam stajnjak po čitavoj površini plastenika? Negdje sam vidio da ljudi mješaju stajnjak sa vodom i tom mješavinom zaliju sadnice.

Nikako svež stajnjak bilo od kojih životinja, on oslobađanjem amonijaka može da uguši biljke, samo dobro pregoreli stajnjak, i to po celoj površini plastenika, zbog poboljšanja strukture zemljišta, i manjeg efekta ispiranja kod polivanja. Rastvaranje stajnjaka traje najmanje tri godine, ali je poželjno dodati ga pred sadnju kalijumovih biljaka. Srećno !
 
Imam nesto malo pregorelog djubreta i mislio sam da ga upotrebim ali imam dilemu.
Iznad djubra je bio orah koji sam pre par dana izvadio i znam da ne valja list od oraha u djubre a naravno godinama je padalo lisce u dubre pa se bojim da ga upotrebim. Dali li lisce oraha "u pregorelom stanju" da koristim? Naravno nije samo lisce ali je ipak padalo.
 
Imam nesto malo pregorelog djubreta i mislio sam da ga upotrebim ali imam dilemu.
Iznad djubra je bio orah koji sam pre par dana izvadio i znam da ne valja list od oraha u djubre a naravno godinama je padalo lisce u dubre pa se bojim da ga upotrebim. Dali li lisce oraha "u pregorelom stanju" da koristim? Naravno nije samo lisce ali je ipak padalo.
A sto ne bi valjalo pa lisce je u kompostu jedan od glavnih sastojaka.Pa Izraelci sa liscom od pustinje napravise plodnu zemlju....
 
Angel-q,орахов лист је јако незгодан у ђубрету без обзира колико одстојао и мора се додати негашени креч, глина у праху,баштенска земља , фосфат и да то одстоји помешано и покривено земљом до пролећа па онда измешати и проверити садржај јода у компосту.то је просто тако.
 
To je jedno zanimljivo pitanje o kojem učeni ljudi diskutuju na netu i može se svašta pročitati. Laboratorijska analiza takvog komposta je jedini pouzdan način da se dođe do odgovora a treba i znati da biljke različito reaguju na prirodne pesticide. Pasus iz jednog priručnika o kompostiranju:

Lišće oraha sadržiprirodni herbicid i nije ga preporučljivo koristiti za kompostiranje. Od orahovog lišća može se napraviti zasebna kompostna hrpa. Dobiveni kompostkoristiti za suzbijanje korova i trave.
i o ostalom lišću:

Sloj jesenskog lišća ispod grmlja bogat je hranjivim tvarima, a pruža tlu i njegovimstanovnicima zaštitu od zime. Mnoga živa bića koja svoje stanište nalaze u tlunavikla su na takav izvor hrane koji im ujedno pruža i zaštitu od hladnoće.Lišće se može kompostirati bez većih problema, a izvrstan je kompost za uzgojcvjeća:
- male količine lišćapomiješaju se s preostalim vrtnim i kuhinjskim otpadom i smjesa se kompostira,
- veće količine lišća moguse odlagati na neko mjesto gdje se mogu osušiti i tijekom godine može ga sestalno dodavati vlažnom kuhinjskom otpadu ili pokošenoj travi,
- gomile sačinjene odsamog lišća kompostiraju se najbrže ako je lišće još malo vlažno i narezano nasitnije komade. Da ne bi došlo do zbijanja, treba mu dodati do 20% čvrstogmaterijala,
- slobodnostojećekompostne gomile lišća najbolje je prekriti kompostnim pokrovom, tzv.Toptex-om, jer se mokro lišće brzo oblikuje u grumenje, otežava daljnupretvorbu komposta i počinje trunuti.
Lišće koje se brzoraspada: listovi voćki, brijesta, bijelog jasena, javora, lipe, bazge.
Lišće koje se spororaspada: listovi bukve, hrasta, kestena, oraha, četinjaća, listovi pokrivenislojem smole.

Da ne idemo u off topic, imamo temu o kompostu.
 
Сад`ми је дошло да нешто по српски одвалим, ал`сам се тешком муком суздржао.Очигледно да нисмо учили исту науку,од истих стручних људи нити смо радили исти посао на исти начин.Једино је тачно да компост у коме преовладава лист ораха има врло специфично и јако хербицидно дејство и да ако знате чиме располажете и начин како да њиме рукујете имате одлично"оружје" у рукама.Сам начин примене спада у посебна професионална баштованска знања и вештине и није тема за овај форум.
За све остало само лицем у лице.Ничије не полемишем.
 
Da ne otvaram novu temu... Postavio sam plastenik I hoću da gajim salatu... Zemljište nije korišćeno godinama... Dilema je oko pripreme zemljišta... Odneo bih na analizu, naravno... Da li je kasno sada baciti stajnjak, pa za 1,5mesec saditi salatu u tu zemlju? Na proleće ide paradajz...
I čime I kada dezinfikovati zemljište? Pre ili posle bacanja stajnjaka?
hvala

Sent from my SM-J500FN using Tapatalk
 
Nazad
Vrh