Odg: Kupina:Sortiment,podizanje i nega zasada,radovi u kupinjaku,problematika cene
E sad o ceni ima spekulacija kao i prosle godine u ovo vreme.
Price u mom kraju su bile sledece:cena je isla cak i do 150 din/kg,a mnogi su tvrdili da ce biti 15 din/kg.
Realnost je bila bliza ovim drugim tvrdnjama.
E sad opet nesto malo "smesno": cuo sam od komsije-stariji covek,koji je bio iz grupacije za 150 din,opet on cuo,kaze,na radiju da ce kupina imati jaku cenu,i da malina "nece" ici ove sezone,sve to govori sa osmehom jer ima kupinu.Kaze oparice se.
Samo da mi je znati koju radio stanicu on slusa.Utice pozitivno na moral naroda.
E sad ozbiljno.
Kao sto Markus rece da ce cena ici gore bilo bi dobro da ide gore,ne mora da bude drasticno povecanje u odnosu na proslu godinu.
Ja bih licno bio zadovoljan i sa cenom i oko 50 din/kg.Za ovu sezonu a za sledecu neka opet malo dignu,neka dostigne 1 evro jer se sve vrti oko evra,pa neka i kupina bude 1 E/kg ja sam opet zadovoljan.
_______________________________________________________________________
Hal Tornles (Hull Thornless)
Poreklom je iz SAD.Nastala ukrstanjem hibrida SIUS 47 i sorte Tornfri.
Sazreva izmedju sorti Dirksen Tornles i Blek Satin odnosno u trecoj dekadi jula.
Zbun je bez bodlji,veoma bujan i vrlo rodan.Obrazuje veci broj izdanaka koji u pocetku rastu poluuspravno,jer su vrlo jaki.Da bi se pospesilo razgranjavanje izdanaka,treba ih prekratiti kada dostignu visinu od 2 m.Iako su izdancu cvrsti i jaki ovu sortu terba gajiti uz naslon sa 2-3 zice.Zreli izdanci pri osnovi dostizu debljinu od oko 5 cm a duzina im moze biti i do 5 m.
Sa starenjem zasada ne dolazi do opadanja prinosa.
Cvet je hermafroditan i samooplodan.Cveta nedelju dana pre Tornfrija i nedelju dana posle Dirksen Tornfri i Blek Satin.
Plodovi su krupni,cvrsti,crne boje,slatkog ukusa i visokog kvaliteta.Pogodni su za razlicite namene(za potrosnju u svezem stanju,preradu i zamrzavanje).
Ovaj tekst sam sastavio iz tekstova o ovoj sorti iz knjiga malih biblioteka od autora:Evica Mratinic,Dr. Radisav Blagojevic i Prof. Dr.Mihailo Nikolic.