Kajsija

krcinac

Član
Učlanjen(a)
6 Dec 2007
Poruka
336
Lokacija
pancevo
ANTIFRIZ za voce sledeci tekst sam prekopirao sa neta ima li ko iskustva sa time i dali to funkcionise ? mislim ako to funkcionise to bi bio veliki preokret za sve koji imaju vecu kolicinu voca i problem sa mrazevima

JABUKE I KRUŠKE: ovaj tip voća trebalo bi tretirati prvi puta odmah nakon otpadanja listova u jesen. Da bi se zaštitili od hladnoće i smrzavanja druga primjena bi trebala biti obavljena kad se pupovi mjenjaju u cvijet i mladi plod. Primjena u proljeće zahtjeva predviđanje i pračenje vremenske prognoze da bi se prskalo najkasnije 2 dana prije rizika od smrzavanja. Koristiti 500 ml CROPAIDA razrijeđenog sa 100 l vode. Kad su proljetne hladnoće prošle i prošla opasnost od smrzavanja primjenite CROPAID svakih 15-20 dana da poboljšate ulaz minerala te čvrstoću i kvalitetu biljke.


ŠLJIVA: prva primjena u jesen kad otpadne lišće, u proljeće kad pupovi počnu rasti i u vrijeme cvatnje. Primijeniti svakih 7-15 dana ako postoji rizik od smrzavanja. Da se poboljša prinos primjena svaih 15-20 dana, koristiti 500 ml razrjeđenih sa 100 l vode.


TREŠNJA, NEKTARINE, MARELICA: koristite 500 ml CROPAIDA RAZRIJEĐENOG SA 100 ML. VODE ZA SVE PRIMJENE. Prva Primjena bi trebala biti u jesen kad padne lišće. Slijedeća primjena u proljeće kad pupovi počnu rasti te još jedna primjena u vrijeme cvatnje. Pratiti vremensku prognozu i primijeniti bar 2 dana prije hladnoće i smrzavanja.

CROPAID
PRIRODNI BILJNI ANTIFRIZ
BIOLOŠKA I EKOLOŠKA POMOĆ ZA USJEVE

Povećava otpornost biljke na smrzavanje i hladnoću

Ako se CROPAID NPA primjeni u jesen reducirat će količinu opadanja listova sa biljaka koje nose plodove i dati će pupovima nešto dodatne topline i otpornosti na hladnoću. Ako se primjeni na početku rasta te za vrijeme razvoja pupova, cvatnje i rane faze plodonošenja povećava otpornost biljke na ozljede od kasnih proljetnih hladnoća, a primjenom na kraju rasta listova povećava otpornost biljke na rane jesenske hladnoće. CROPAID NPA je proizveden koristeći Thiobacillus ssp. Bakterije i minerale u specijalnoj formuli što je prirodno i sigurno za okoliš.




CROPAID
PRIRODNI BILJNI ANTIFRIZ

Cropaid NPA pruža biljci nekoliko prednosti:

1. Proizvod se ne smrzava i snižava točku smrzavanja pa povećava otpornost biljke na ozljede od hladnoće.
2. Za vrijeme vegetacije primijenjen u pravilnoj dozi i pravo vrijeme potaknuti će biljku da proizvede antifriz proteine(AFP) i antifriz aminokiseline (AAA) koje će pojačati otpornost biljke na hladnoću i smrzavanje.
3. Formulacija proizvoda je pažljivo napravljena da se apsorbira preko listova i korijena biljke. U kratkom vremenskom periodu biljka će odgovoriti povećanjem metaboličkog rasta, rezultirati povećanim sadržajem AAA i proteina, šećera, ulja, vitamina i minerala.
4. Ovaj proizvod neće omogućiti biljci da naraste izvan svoje normalne veličine i privremeno će pomoči biljci kao što je gore opisano unutar 15 dana od primjene.

KOMPANIJA - CROPAID ima bazu u Velikoj Britaniji i globalni je distributer prirodnog antifriza za bilje (NPA – natural plant antifriz), a članica je CHA (COMERCIAL HORTICULTURAL ASSOCIATION)
 

aremane

Član
Učlanjen(a)
11 Dec 2008
Poruka
495
Lokacija
Beograd
koga zanima kako sve to radi neka se javi da pogleda slike iz proizvodnje i oglede iz lab.,
ja sam u Beogradu.
Ima da se kupi u Srbiji i R. Srpskoj
 
P

popovic

Guest
Ljudi otrovasmo i ovo malo ''zdrave'' prirode i zdravog voca sto je ostalo.Pa ko bi normalan dao to posle svojoj deci da jedu:haha:
 

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
7.673
Lokacija
Apatin
Pa to se ne daje deci, nego se prodaje megamarketima. Staro je pravilo da se jedno gaji za kuću, a drugo za prodaju.
Ja se trudim biti optimista što se tiče gajenja organske hrane, i to se zaista trudim. Ali od toga se ovde ne može živeti. A kajsije su se našle ovde veoma dobro. Mogu da se koriste sveže, za sokove, za pekmeze i džemove, ali su veoma popularne i osušene. Što je veoma bitno, veoma su cenjene među kupcima.
Što se tiče ljudi koji mogu da prigovore što se tiče otrovnosti, to su oni koji se bave organskom proizvodnjom. Ja sve što radim u poljoprivredi se trudim raditi što savremenijim metodama, a jasno je šta to donosi. Tako da ne mogu da kritikujem metode kada i sam primenjujem slične.

:off_topic: Malo sam skrenuo sada sa teme o kajsijama pričom o opravdanosti prskanja, za to je ipak deo neka tema u delu foruma o organskoj proizvodnji.
 

Čugi

Zaslužan član
Učlanjen(a)
15 Avg 2007
Poruka
2.117
Lokacija
Nova Pazova
novii je napisao(la):
Pa to se ne daje deci, nego se prodaje megamarketima. Staro je pravilo da se jedno gaji za kuću, a drugo za prodaju.
Uh, novii, pa iz megamarketa će opet stići do nečije dece.... no tako to ide....:nono:
 

krcinac

Član
Učlanjen(a)
6 Dec 2007
Poruka
336
Lokacija
pancevo
ako sam ja dobro razumeo sredstvo nije otrovno ono natera biljku da proizvede nesto sto vec ima u sebi . i to na prirodnoj bazi i samo vazi za biljke koje poseduju taj enzim, mozda bi aremane mogao malo vise o tome.

neznam kako drugi proizvodjaci ja prskam svoje voce i pridrzavam se svih normi i ono sto dajem tudjoj deci dajem i svojoj.
a prskanje je neminovnost jar da ne prskam nebi ni moja ni tudja imala ista od tog voca, mada verujte mi da bi mi nalepse bilo kada nebi morao da prskam o ono lepo rodi bez bolesti a sve stetocine u sirokom luku beze od mog vocnjaka i sve bioloski cisto i........ utopija
 

aremane

Član
Učlanjen(a)
11 Dec 2008
Poruka
495
Lokacija
Beograd
biljke poseduju odredjenu toleranciju ka niskoj temperaturi, neke manju a neke vecu,
npr. lubenica i kupus nemaju ni blizu istu toleranciju na hladnocu,
ista stvar je i kod razlicitih vrsta voca, cak i u okviru iste vrste.
Preparat "natera" biljku da ona sama proizvede Antifriz proteine, A.amino kiseline, vitamine i slicne stvari koje i inace nastaju u samoj biljci tokom vegetativnog perioda samo u vecoj koncentraciji nego sto je to u standardnim uslovima gajenja.
To je kao dobro utreniran i kondiciono spreman covek, sasvim logicno, ako ste fizicki spremniji lakse podnosite stresove.
U pitanju je cista mikrobiologija, a to me mrzi da objasnjavam a nije ni bitno.
Sto se tice organskog porekla, ja cu da ga popijem za opkladu tako da nema frke, karenca: 0 dana, 0 minuta.
Prskanje se radi u odredjenom trenutku, a zavisi od vrste biljake i nekih drugih okolnosti.
Proizvodi se u Turskoj i provereno radi (bio tamo pre 10 dana)
Za konkretnu upotrebu kazi sta hoces da prskas da ti posaljem nacin primene.


www.youtube.com/watch?v=JfhqUn2nEoI

http://www.google.com/url?sa=t&source=web&ct=res&cd=18&url=http://www.poljoberza.net/AutorskiTekstoviJedan.aspx?ime=V001_9.htm&autor=18&ei=jRFESZjLJZX8QaemmekI&usg=AFQjCNEZ5O_c-aEVhZFSeQG3yt0k3Uno5A&sig2=EGxL-5BnDc6vc_uLuU1B5Q
 

krcinac

Član
Učlanjen(a)
6 Dec 2007
Poruka
336
Lokacija
pancevo
nemam ni jednu ( ok imam jednu posadjenu u dvoristu) ove godine sam spremio zemljiste oko 1,5 hektara i planiram dogodine jos 1 hektar tako da planiram na sledecu jesen da posadim za sada imam u planu 4 sorte ali do jeseni je duuuugo. Madjarska najbolja, keckemetska ruza,ns-4, novosadska rodna. zato sam i otvorio ovu temu da saznam nesto vise jedino sto me brine to je mraz i izumiranje stabala.pre tri godine sam ostao bez roda sljiva imam ok 2,5 hektara tako da me je to navelo na razmisljanje dali uopste da sadim kajsiju. cak sam razmisljao i ceo vocnjak da pokrijem ako ne bude druge mogucnosti sto bi me verovatno kostalo vise nego ceo vocnjak tako da ako ovo funkcionise sa antifrizom to bi bila prava stvar.
aremane konkretno Sljiva i Kajsija
 
B

brundalo

Guest
Moze li mi neko od vas iskusnijih u uzgoju kajsija preporucit neku sortu za mediteranske prilike. Znaci relativno visoko susna ljeta i samo ponekad ostrije zime sa puno hladnog vjetra kao sto je bura, proljece i jesen relativno jako kisoviiti. :ppozdrav: :ppozdrav:
 

ivanhoe

Član
Učlanjen(a)
16 Apr 2008
Poruka
1.211
Keskemetska ruza
Nekad kodnas na pesku ih bese puno pa su izasle iz mode, sitniji plod.
 

aremane

Član
Učlanjen(a)
11 Dec 2008
Poruka
495
Lokacija
Beograd
negde ima, negde nema
ima na netu sigurno (isporuka "pony expresom")
kosta 70 eura/lit

od 01.11.2009. cena je promenjena na 35 e/lit
 

krcinac

Član
Učlanjen(a)
6 Dec 2007
Poruka
336
Lokacija
pancevo
KECKEMETSKA RUŽA - samooplodna

Dozrevanje: 3/7
Oblik: spljošteno-okrugli, narancasto-crveni
Meso: tamnožuto, tvrdo, srednjeg okusa
Težina: 30-35 gr.

MADjARSKA NAJBOLJA - samooplodna

Dozrevanje: 2/7
Oblik: okruglast, narancasto-žuta s karmincrvenim krugovima i šarama na sunčanoj strani
Meso: narancasto-žuto, sočno, slatko-kiselo aromatično i vrlo kvalitetno
Težina: 40-55 gr.

CEGLEDI BIBOR - samooplodna

Dozrijevanje: 2/7
Oblik: ovalan, sa strane spljošten, narancasta, sa suncane strane intenzivno crvena
Meso: čvrsto, vrlo sočno i aromatično
Težina: 50-60 gr.

MANDULA

Dozrevanje: 2/7
Oblik: bademast, narancasto-žuta s blagim crvenilom
Meso: narancasto-žuto, tvrdo i ukusno
Težina: 55-60 gr
Oprašivaci: Madjarska najbolja

GENCIKA - samooplodna

Dozrevanje: 2/7
Oblik: stožasto-okrugao, narancasto žuta sa karmincrvenim šarama
Meso: narancasto-žuto, sočno i aromatično
Težina: 40-55 gr.

BERGERON - samooplodna

Dozrevanje: 3/7
Oblik: stožasto-okruglog oblika, narancasto-žuta, na sunčanoj strani tamnocrvena
Meso: narancasto-žuto, tvrdo, odlicnog ukusa
Težina:40-45 gr.
 

tarana

Član
Učlanjen(a)
23 Okt 2007
Poruka
1.813
Lokacija
kikinda
koja sorta dospeva početkom jula? domaća ili mađarska nije bitno.
imam 5-6 ranih i 3 kasne kajsije a fale mi "srednje". ove godine sam morao rane da ostavljam u frižider, jer nisam imao šta da stavljam u kominu 3-4 dana.
 

mims

Član
Učlanjen(a)
23 Jul 2009
Poruka
5.850
Lokacija
Zrenjanin
Imam par kajsija u dvorištu, jedna ima dvadesetak godina i ta je uredu, ali ove koje sam sadio kasnije prežive 4-5 godine i osuše se, neko mi je rekao da je u pitanju neka gljivica koja parazitira u sprovodnim kanalićima i na taj način ih zapušava kod se biljka skroz ne osuši. Imate li vi pojma o toj gljivici ili je nešto drugo u pitanju. Hvala.
 
Vrh