Nema slika, već par pitanja jednog budućeg hobby kozara (koji sada uči da bi kasnije primijenio uz što manje grešaka i naknadnih popravaka).
Prvo, pitanje nadstrešnice kod pašnog uzgoja.
Uglavnom nailazim na šturi opis kako je nadstrešnica zatvorena s tri strane, te kako u blizini ima vodu i jasle. Sad, ako na "otvorenu" stranu stavim jasle, onda je to ipak nekakva mala dodatna zaštita (makar je otvoreno s južne strane, radi vjetrova, pa ne bi smio biti problem).
No, jesu li ove tri "zatvorene" strane posve zatvorene, bez ikakvih prozora ili barem svjetlarnika (npr. lexan ploča) i bez ikakvih otvora za ventilaciju, makar pod krovom?
Upute kažu da nadstrešnice trebaju biti duboke, radi zaštite od elemenata, pa bi onda to bilo prilično mračno ako nema baš nikakvih prozora ili svjetlarnika, a jednako je i pitanje ventilacije ako nema nikakvih, pa ni malih otvora ispod krova.
S druge strane, to možda ne treba i onda nema problema, jer je otvorenost jedne strane dovoljna za sve -- i za svjetlo i za prozračenost.
Drugo, pitanje rešetkastog poda za staju.
Jedan majstor je ovdje ranije opisivao svoju konstrukciju (mislim, gospodin iz BIH), koja je slična slikama koje sam našao na raznim mjestima, no ipak ima pitanja.
Recimo, letve za takav pod su u obliku trapeza gdje je kraća paralelna stranica dolje, pretpostavljam da gnoj ne zapne ako bi daske / letve ostale pravokutnog oblika. Pretpostavljam da onda svaku letvu treba obraditi / odrezati bočno pod kutem kako bi dobili takav oblik.
Pitanje je i treba li onda rubove letvi izbrusiti, da se papci ne oštete. I da li se te letve prije postavljanja nekako obrade / zaštite / namažu / premažu.
Treće, pitanje gnoja kod rešetkastog poda za staju.
Ispod rešetkastog poda ima neki prostor (često nađem da je to visina od 40 do 80 cm) gdje "propada" gnoj. To se par puta godišnje skuplja, no nije li to malo komplikacija ako ima samo 80 cm slobodnog prostora?
Ako je kozarnik recimo 5-6 metara dubine onda sva svake strane treba doprijeti nekih 2,5 do 3 m da se povuče sav nakupljeni gnoj od sredine prema van (grabljama? neki drugi način?).
Što ako bi se ispod toga postavila nekakva "kolica" (ne znam bolju riječ, ali nešto takvog oblika dugačke kade na kotačima, jedna do druge) u koja bi upadao gnoj kroz rešetkasti pod (umjesto na zemlju), pa se to kad dođe vrijeme izvuče i dalje pretovari kamo treba.
Ta bi "kolica" mogla biti visine malo manje nego je taj slobodan prostor, pa bi tako i moguće strujanje zraka kroz pod moglo biti minimalno, čime bi se izbjegao propuh, što znam da koze ne vole.
No, možda bi se time bitno smanjilo i prozračivanje, pa eto problema. Vjerujem da bi se intenzitet prozračivanja mogao riješiti visinom tih "kolica", pa da cirkulacija zraka bude dovoljna, a ne prevelika.
Usput, pretpostavljam i da bi stranice tih kolica morale biti od drveta, da gnoj ne reagira sa metalom (okvir "kolica" bi zbog težine ipak morao biti metalni).
Četvrto, pitanje slame kod rešetkastog poda za staju.
Na slikama koje sam vidio na rešetkastom podu nije predviđena slama, no meni se čini da bi ipak barem malo slame bilo dobrodošlo. Nemam iskustva i ne znam bi li to malo slame otežalo / spriječilo propadanje gnoja između letvi na podu, pa da se zato ne predviđa slama.
Ipak, za dio s novim jarićima predviđeno je (odokativna procjena) staviti desetak cm slame na taj rešetkasti pod, ispod kojega ide šljunak (a ne "rupa" za skupljanje gnoja). Pretpostavljam da je to samo za jarad, a da koze budu na čistom podu, event. uz malo slame.
Možda netko ima iskustva s time pa može podijeliti.
Eto, puno pitanja jednog novaka, no mislim da je dobro pažljivo isplanirati nego kasnije popravljati.
Prvo, pitanje nadstrešnice kod pašnog uzgoja.
Uglavnom nailazim na šturi opis kako je nadstrešnica zatvorena s tri strane, te kako u blizini ima vodu i jasle. Sad, ako na "otvorenu" stranu stavim jasle, onda je to ipak nekakva mala dodatna zaštita (makar je otvoreno s južne strane, radi vjetrova, pa ne bi smio biti problem).
No, jesu li ove tri "zatvorene" strane posve zatvorene, bez ikakvih prozora ili barem svjetlarnika (npr. lexan ploča) i bez ikakvih otvora za ventilaciju, makar pod krovom?
Upute kažu da nadstrešnice trebaju biti duboke, radi zaštite od elemenata, pa bi onda to bilo prilično mračno ako nema baš nikakvih prozora ili svjetlarnika, a jednako je i pitanje ventilacije ako nema nikakvih, pa ni malih otvora ispod krova.
S druge strane, to možda ne treba i onda nema problema, jer je otvorenost jedne strane dovoljna za sve -- i za svjetlo i za prozračenost.
Drugo, pitanje rešetkastog poda za staju.
Jedan majstor je ovdje ranije opisivao svoju konstrukciju (mislim, gospodin iz BIH), koja je slična slikama koje sam našao na raznim mjestima, no ipak ima pitanja.
Recimo, letve za takav pod su u obliku trapeza gdje je kraća paralelna stranica dolje, pretpostavljam da gnoj ne zapne ako bi daske / letve ostale pravokutnog oblika. Pretpostavljam da onda svaku letvu treba obraditi / odrezati bočno pod kutem kako bi dobili takav oblik.
Pitanje je i treba li onda rubove letvi izbrusiti, da se papci ne oštete. I da li se te letve prije postavljanja nekako obrade / zaštite / namažu / premažu.
Treće, pitanje gnoja kod rešetkastog poda za staju.
Ispod rešetkastog poda ima neki prostor (često nađem da je to visina od 40 do 80 cm) gdje "propada" gnoj. To se par puta godišnje skuplja, no nije li to malo komplikacija ako ima samo 80 cm slobodnog prostora?
Ako je kozarnik recimo 5-6 metara dubine onda sva svake strane treba doprijeti nekih 2,5 do 3 m da se povuče sav nakupljeni gnoj od sredine prema van (grabljama? neki drugi način?).
Što ako bi se ispod toga postavila nekakva "kolica" (ne znam bolju riječ, ali nešto takvog oblika dugačke kade na kotačima, jedna do druge) u koja bi upadao gnoj kroz rešetkasti pod (umjesto na zemlju), pa se to kad dođe vrijeme izvuče i dalje pretovari kamo treba.
Ta bi "kolica" mogla biti visine malo manje nego je taj slobodan prostor, pa bi tako i moguće strujanje zraka kroz pod moglo biti minimalno, čime bi se izbjegao propuh, što znam da koze ne vole.
No, možda bi se time bitno smanjilo i prozračivanje, pa eto problema. Vjerujem da bi se intenzitet prozračivanja mogao riješiti visinom tih "kolica", pa da cirkulacija zraka bude dovoljna, a ne prevelika.
Usput, pretpostavljam i da bi stranice tih kolica morale biti od drveta, da gnoj ne reagira sa metalom (okvir "kolica" bi zbog težine ipak morao biti metalni).
Četvrto, pitanje slame kod rešetkastog poda za staju.
Na slikama koje sam vidio na rešetkastom podu nije predviđena slama, no meni se čini da bi ipak barem malo slame bilo dobrodošlo. Nemam iskustva i ne znam bi li to malo slame otežalo / spriječilo propadanje gnoja između letvi na podu, pa da se zato ne predviđa slama.
Ipak, za dio s novim jarićima predviđeno je (odokativna procjena) staviti desetak cm slame na taj rešetkasti pod, ispod kojega ide šljunak (a ne "rupa" za skupljanje gnoja). Pretpostavljam da je to samo za jarad, a da koze budu na čistom podu, event. uz malo slame.
Možda netko ima iskustva s time pa može podijeliti.
Eto, puno pitanja jednog novaka, no mislim da je dobro pažljivo isplanirati nego kasnije popravljati.
aca74
Član
Ako nije veliki objekat moze i svaki dan. Moje jedu slamu i manji je objekat, ja svaki dan bacam pola bale slame na 10 ovaca.
Nije veliki. Taman za desetak ovaca. Moracu onda tako, pa cu vremenom da skidam sloj i bacam u tor jer mi stila niza (oko 2m)
aca74
Član
Da ne dovedem u zabludu. Manji objekat i dosta životinja, sve mokre (uriniraju) i može da bude vlažnija stelja/prostirka, i onda zahteva da se češće dodaje slama inače ovce budu kao svinje, blatnjave. A kada je veći objekat, onda je veća površina prostirke i samim tim je bude suvlje.
Tako da po prostirci sudiš koliko često treba dodavati slamu.
Tako da po prostirci sudiš koliko često treba dodavati slamu.
Poslednja izmena:
Da, da. Kontam. Suvo bude. Dosta oni prospu i hrane pa razbacam. Jedino sto je nisko pa cu morati cesce da izbacujem. Al sta da radim. Za pocetak ovako
