Isplativost organske proizvodnje?

Zanimljivo je pitanje na kraju teksta, vezano za kineze. Odgovor je u danasnje vreme malo komican, ali zato ne manje istinit: vekovima su su svoj izmet iznosili na njive.

Bilo je ovde ponegde reci o tome. Poenta je da bi svako mogao da prazni septicku pravo u njivu, samo da nije u njoj fosfata iz deterdzenata. Eto, i govna su nam iskvarena. :haha:
 
chickenlover je napisao(la):
Bilo je ovde ponegde reci o tome. Poenta je da bi svako mogao da prazni septicku pravo u njivu,

Ovo nikako mozda ako bi septicka jama "odstojala" jedno 6 mesec, znaci cvrst "otpad" nikako direktno na njivu.
Urin sam po sebi moze (razblazen) sem ako osoba nije bolesna :) Urin zdravog coveka bi trebao da bude bez ikakvih bakterija. Ranije su ljudi recimo znali da koriste urin za ispiranje rana na bojistu.
 
Марко ,принос који Шваба наводи код нас би морао бити већи јер нам је тло боље и клима нам је блажа .Али се у осталом слажем, да је производња органске храна будућност опстанка малих.
Да нам је ова наша "модерна"Србија уређена ко што није ми би те и такве Швабе и многе друге претекли из места.
Немојте да се смејете!
 
Deda Lale ja se ne smejem nikako ja sam takodje u to ubedjen. Mi Nemcima u nekoj velikoj poljoprivredi ne mozemo nista ali u malim organskim farmama koje se udruze u i zajednicki nastupe na trzistu mozemo sigurno da ponudimo jaku konkurenciju.

Ja cu krenuti sa poslom na prolece pa kako bude :haha: :haha: :haha:
 
Organska proizvodnja u Ceskoj raste nezadrzivo.
55000 hektara se obradjue organski
3500 poljoprivrednih domacinstava
643 preradjivaca organske hrane ( industria hrane )
 
Овде сада могу писати о исплативости са стране уштеда на скупом здравственом систему, очувању квалитета земљишта, смањеном увозу нафте мањој потреби за хемијском индустријом, али писаћу само о конкретним уштедама.

Конкретно, прошле године сам производио расад поврћа у пластенику 5-12 метара квадратних, што је и једина исплатива производња на тако малој површини. Бољи економски биланс у односу на конвенционалну пољопривреду сам остварио на следеће начине:

1. Нисам користио хербициде, ручно сам уклањао коров, што за тако малу површину и није много велики посао.
2. Нисам користио пестициде, већ природна ђубрива од коприве и гавеза, а садио у шумску земљу помешану са сазрелим стајњаком. Биљке су израсле здраве и отпорне, а нарочито младој биљци, као и младом детету активно се развија имунолошки систем.
3. Нисам користио вештачка ђубрива
4. Муштерије су веома задовољне, односно поверење потрошача као гарант економске сигурности.
5. Захваљујући квалитетној храни биљке су показале добру издржљивост при манипулацији, транспорту и чекању на продају.
6. И, веома важно, седам дана раније пристизање робе за продају од термина помињаних у литератури намењених конвенционалној пољопривреди. На почетку сезоне продаје расада то је 2000-5000динара пазара по продајном месту.

Основни мото еколошке производње када су у питању трошкови је: смањи улагања у материјална средства и рад, повећавај улагања у знање.

Када су у питању приходи: створи поверење сталних клијената, интерес потрошача за квалитетном и безбедном храном нека буде пречи од обима зараде, и никада неће бити нерентабилности, хиперпродукције и сличних проблема. То је важнија економска предност ирганске пољопривреде од разлике у цени. Никада не продај робу као сурогат држави!!! Само у случају да си лоше организовао пласман, па треба да се решиш неког вишка.

Када је у питању план производње, ризици у производњи, као и ризици у пласману, ту је потребно велико знање. Ризици од инсеката, гљивичних болести, и осталих напасти су велики изазов за почетника, али сталним учењем се налази све више и више еколошких решења.

Када је у питању висина приноса, високи приноси у органској пољопривреди се постижу на следеће начине:
- Мешовите културе, при чему се максимално користи одређена површина, а одговарајуће биљке повољно делују једна на другу.
- Квалитетним органским ђубривима је могуће постићи високе приносе.
- Захваљујући томе што је земља покривена, смањени су губици од суше, односно са истом количином падавина постижу се око 30% већи приноси у односу непокривено земљиште. Повећана концетрација хумуса погодује бољем одржавању влаге у земљишту.

Ово последње је нарочито важно, јер просек осунчаности је знатно виши, а просек падавина знатно нижи од просека у Европи, тако да се одржавањем влажности могу постићи много већа повећања приноса него вештачким ђубрењем, а могу се смањити и инвестиције у скупе системе наводњавања.
 
Samo napred Kartlito! Dobro se povezi sa tvojim musterijama, daj im neke savete, neka dodju do tebe da vide kako pravis rasad (da vide da je zdrav) uspostavite medjusobno poverenje i bice verni celog svog zivota.
 
Bravo Karlito

Izašao prvi broj online časopisa o organskoj proizvodnji, izdavač Serbia organika potražite na netu.
 
vojin je napisao(la):
“Ne želim preispitivati razvoj moderne poljoprivrede za mene taj model izmiče .
Današnja poljoprivreda mora biti produktivnija ali i održiva što znači organska i lokalna i mora trošiti manje energije.“

Tvorci promene

http://www.youtube.com/watch?v=ajadJ7JZb7k&feature=player_embedded
"Чинимо све што можемо како би смо јогурт ставили људима у уста".

То је маркетинг у органској пољопривреди, а када једном покажеш квалитет, нема проблема са пласманом. :cool:
 
Neznam što je a što nije bolje.Dodavao sam i umjetna gnojiva i stajnjak posebno.več 4.g.bez umjetnih gnojiva
.Posijao sam ječam i prilično je dobar,ali znam da biljka nemože sve korisno izvuč iz zemlje bez kemije.potrebna je neka konbinacija.
Prije se sijalo bez kemije jer je nije bilo..Ima i danas onih koji tako rade...Ali velike površine...nema toliko đubra i tko to može sve okopati..
Trenutno gajim Jagodu samo sa stajskim gnojem i nemam prinos ni pola koji bi bio da sam koristio kemiju..ali to radim samo zbog određenih kupaca po duplo skupljoj cijeni.A ove koje su đubrene i dodano sve što treba biljci od kemije su daleko više rodne
.Kod jagoda bez dodataka ima svega,od zakržljalih plodova pa do bljedog lista ali mi se isplati samo zbog dobre cijene,Morao sam je tako uzgojiti jer imam potrošače koji su alergični na pesticide u tragovima,naravno nasad je izdvojen i 300.m uokolo nema zagađivača ni prskanja.
 
Neznam što je a što nije bolje.Dodavao sam i umjetna gnojiva i stajnjak posebno.več 4.g.bez umjetnih gnojiva
.Posijao sam ječam i prilično je dobar,ali znam da biljka nemože sve korisno izvuč iz zemlje bez kemije.potrebna je neka konbinacija.
Prije se sijalo bez kemije jer je nije bilo..Ima i danas onih koji tako rade...Ali velike površine...nema toliko đubra i tko to može sve okopati..
Trenutno gajim Jagodu samo sa stajskim gnojem i nemam prinos ni pola koji bi bio da sam koristio kemiju..ali to radim samo zbog određenih kupaca po duplo skupljoj cijeni.A ove koje su đubrene i dodano sve što treba biljci od kemije su daleko više rodne
.Kod jagoda bez dodataka ima svega,od zakržljalih plodova pa do bljedog lista ali mi se isplati samo zbog dobre cijene,Morao sam je tako uzgojiti jer imam potrošače koji su alergični na pesticide u tragovima,naravno nasad je izdvojen i 300.m uokolo nema zagađivača ni prskanja.

pa u čemu je problem?
 
Ne znam što je a što nije bolje.Dodavao sam i umjetna gnojiva i stajnjak posebno.več 4.g.bez umjetnih gnojiva
.Posijao sam ječam i prilično je dobar,ali znam da biljka nemože sve korisno izvuč iz zemlje bez kemije.potrebna je neka konbinacija.
Prije se sijalo bez kemije jer je nije bilo..Ima i danas onih koji tako rade...Ali velike površine...nema toliko đubra i tko to može sve okopati..
Trenutno gajim Jagodu samo sa stajskim gnojem i nemam prinos ni pola koji bi bio da sam koristio kemiju..ali to radim samo zbog određenih kupaca po duplo skupljoj cijeni.A ove koje su đubrene i dodano "sve što treba biljci" od kemije su daleko više rodne
.Kod jagoda bez dodataka ima svega,od zakržljalih plodova pa do bljedog lista ali mi se isplati samo zbog dobre cijene,Morao sam je tako uzgojiti jer imam potrošače koji su alergični na pesticide u tragovima,naravno nasad je izdvojen i 300.m uokolo nema zagađivača ni prskanja.
Tvoj odgovor je nekom od nas, koji godinama proizvodimo bez veštačkih đubriva krajnje neobičan, prosto čudan. Početak bilo kakve ekološke/organske poljoprivrede je:
1) Ljubav prema biljci, životinji, prirodi, i uopšte živom svetu.
2) Spremnost i želja da se detaljno prouči živi svet sa svim svojim odnosima na osnovu literature, savetovanja i naročito sopstvenog iskustva i neprekidnog istraživanja
3) Sistem vrednosti i povrenja između proizvođača i potrošača, te svih zajedno između čoveka i prorode.

U konvencionanoj poljoprivredi se može ponašati kao robot, ali u ekološkoj/organskoj ne. Podvučeni deo rečenice je nepotpun, neprecizan prosto nedorečen. Potpuno je:
"ono što nas komercijalisti određenih kompanija koji žele prodati svoj proizvod ubeđuju da je sve potrebna i potpuna nega".

U prirodi ne postoji ujednačeno i homogeno prisustvo hranljivih stvari, od kojih su one koje se nalaze prisutne u mineralnim đubrivima kvalitativno mali deo, što se odražava na podložnost bolestima i štetočinama, te lošiju aromu i nutritivnu vrednost proizvoda odgajenih sa veštačkim đubrivima, te postepeni gubitak mikroelemenata.

Podpitanja bi bila:
1) Kakav plodored koristiš u proizvodnji jagode?
2) Međukulture?
3) Koji korovi su prisutni i kojih korova se održava populacija?
4) Voda sa kojom se navodnjavaju (ukoliko se navodnjavaju)?
5) Koja vrsta zastora se koristi (prostirka, stelja odnosno malč)?
6) Žašto ne koristiš tečna đubriva, i uopšte šta radiš sa pokidanim živićima i ostalim otpacima pri gajenju jagode?
....
I najvažnije, literatura, savetovanja, seminari, i uopšte odakle sakupljaš znanja za ovaj vid proizvodnje?
 
pozdrav,

evo ja sam ove godine zvanicno i poceo sa organskom proizvodnjom!

ima zamena i za stajnjak.. tj. tecnost 1l/400-500 litara vode) tj, 1l/1ha zemlje.. BACTROFIL A-10 ili BACTROFIL B-10 zavisi od kulture koju planiras da sejes. inace je na bazi zemljisnih bakterija i ujedno brze razlaze stajnjak i ostale korove i korenje (sasuseno) i zamenjuje 100-150 kg NPK/ha a ujedno i regulise i razmenu a i preuzima azot iz vazduha i doprema ga do korenovog sistema... na netu potrazite malo..

a ove godine sa zasejao elitni ovas na povrsini od 18 ha. i nakon zetve i obrade semena mogu ponuditi seme za setvu ORGANSKOG POREKLA sa sertifikatom.

pa ako ima zainteresovanih, neka se jave na moj mail pa cemo biti u kontaktu.

a ako nekom treba neka pomoc oko ulaska u organsku proizvodnju mogu da pomognem!

srdacan pozdrav :cao:

Sasa

pozdrav i Tebi,
SVAKA cast Majstore ! (samo toliko):bravo:

---------- Poruka napisana u 14:24 ---------- Prethodna poruka je at 14:14 ----------

Zdravo svima
Novajlija sam na ovom forumu,al bih da svojim iuskustvom nadogradim temu.
Bavim se organskom poljoprivredom [organsko vocarstvo]vec 7 godina. I verujte, nit je lako, nit je jednostavno. Svake godine, bar jednom ,dolazi vam organski inspektor, kome morate pokazati sve dokumente, kada ste orali, kada ste rezali, kolko vas je sta kostalo..hrpa dokumenata. Nije tacno da ne smete uporeblavati pesticide, smete, ali samo one koje su odobrene Evropskom Regulativom, a to su Bakar, Sumpor, belo ulje ....Medjutim, ne smete nista upotrebiti, ako pre toga ne zatrazite, i dobijete, dozvolu od inspekciskog organa.. Ne smete ni nasumice upotrebuti stalsko djubre, i za njega morate dobiti dozvolu, tek kad inspektor sazna kako su hranjene krave-ili ovce-od kojih cete uzeti djubre [da nisu hranjene hranom koja sadrzi GMO]-teka tada dobijate dozvolu sa tacno odredjenom kolicinom koju smete baciti po Ha. Sve zavisi i po kojoj regulativi inspektirate. Na primer, ako planirate organski proizvod prodavati u Svajcarskoj, onda trebate primeniti BioSuisse standard, koji je jako rigorozan, na primer, ne smete imati nijedan konvencionalni nasad, mora sve biti organsko, zatim, pri berbi morate koristiti rukavice koje ne sadrze latex, [a njih morate kupiti od Svajcaraca]-morate 7 % povrsine ostaviti neobradjeno-kao ekoloska zona i.t.d. Puno je jednostavnija organska inspekcija po EU standardu, ali i po tom standardu treba hrpa dokumenata, a i novca.Prosecna cena inspekcije i sertifikacije po ha je oko 300 eura.[to opet zavisi od inspekciske kuce] Kad pocnete inspekciju, prve godine, vas prinos NIJE organski. Morate biti 3 godine u konverziji, pa tek posle trece godine dobijate "organski" sertifikat. Ako samo jedne godine ne inspektirate, gubite organski sertifikat, i sve iznova.


pozdrav, svaka cast, ali da pitam, NISAM procitao rec -HUMUS- , u celom tekstu nenavodi se ta rec,.....a pricamo o org.pr. ? nije mi jasno. ....ili rec kompost.....

---------- Poruka napisana u 14:28 ---------- Prethodna poruka je at 14:24 ----------

@ jhona DERU
::svaka cast:: , trebalo bi svi to da vide.

...a da, zaboravio sam. Nisam video da ta Svabica kuka na drzavu, premije, niske otkupne cene i sl.

:osmeh: pa
zato sto ima dodatna primanja sigurno iz zemlje odakle dolazi....
pozz

---------- Poruka napisana u 15:33 ---------- Prethodna poruka je at 14:28 ----------

ALO BRE LJUDI, jeste Vi culi za rec humus ??
kompost? biljni ostaci? ....pricate o org. proizvodnji i "ubacujete" vestacko djubrivo? MIKROORGANIZMI (korisni naravno),
 
Nazad
Vrh