Ishrana zivine larvama i insektima

Markoniks

Novajlija
Učlanjen(a)
24 Nov 2013
Poruka
19
Lokacija
Krusevac
Pozdrav svima, duze vreme pratim forum pa rekoh da se ukljucim u vezi sa nekim dilemama , naime imam svoju mini produkciju crva brasnara ( mealworms) kojima malo hranim pastrmku u mini ribnjaku malo domacu zivinu a istrazujuci po stranim sajtovima primetio sam da ih ljudi sve vise koriste u ishrani zivine , pa mi je palo na pamet da probam na 10 tak pilete u kombinaciji sa koncentratom kakve bi rezultate dalo , naime svez crv brasnar poseduje minimum 22 % proteina i 30 % masti i vidim neke aminokiseline itd a suseni oko 50 - 60 % proteina ? Sta mislite da li vredi probati a evo i par britanskih sajtova o tome:
(inace ulaganje u proizvodnju ovih crva je minimalno jedu otpadno suvo lisce travu mekinje .... a razmnozavaju se neverovatno brzo. ja sam prosle god kupio 500 kom sad imam milion sigurno.

https://www.google.rs/search?q=poul...mozilla:sr:official&spell=1&tbm=isch&imgdii=_

http://keeping-chickens.me.uk/what-to-keep-in-stock/treats-for-chickens

http://www.flytesofancy.co.uk/chickenhouses/Dried_Mealworms.html
 
Mislim da ima smisla.skoro sam gledao emisiju o siromašnim zemljama azije gde ljudi dizu farme skakavaca i prodaju zajelo ljudima i kaze da valjda 50g skakavca zamenjuje jedan hamburger,kazu hrana budućnosti za siromašne zemlje indonezija idr,a bili su još komentari za pauke tarantule idr..onaj voditelj se ispovraćao kad je pojeo przenu tarantulu,dok ona deca od 4,5,6gidu isama ih hvataju za jelo,i kaze da im je jedino to izvor proteina i masti i vaze za delikates.
 
Poslednja izmena od urednika:
Na ideju clana Markoniks otvaram ovu temu u cilju razmene ideja i edukacije u mozda buducnosti ishrane zivine.

- - - - - - - - - -

Mala privreda:
Zujeće farme

Kako jednu tonu životinjskog izmeta pretvoriti u samo pola tone, bez zagađivanja okoline, a da bude najkvalitetnija prirodna prihrana za biljke i hrana za životinje
[TABLE="class: image, width: 250, align: right"]
[TR]
[TD="bgcolor: #777777"]No code has to be inserted here.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Dok se kroz mračan hodnik ulazi u laboratoriju u podrumu Altameda, Gošinog instituta u Beogradu, jedino što se čuje jeste zujanje miliona muva. U prostoriji od tridesetak kvadrata, tri miliona muva zatvoreno je u dvadesetak specijalnih kaveza, napravljenih od drveta i sitne mrežice. Zadatak laboratorije jeste da obezbedi što bolje uslove u kojima će muve izlegati jajašca u što većem broju. Sve je bitno: od hrane i temperature do dimenzija i materijala od koga su kavezi napravljeni.
Po rečima Aleksandre Škrpine, šefice laboratorije, glavni problem jeste što ne postoji nikakva literatura o uzgajanju muva – zaposleni u Gošinom institutu su pioniri u tom poslu. Uprkos tome, produktivnost u veštačkom uzgajanju domaće muve u ovoj laboratoriji pet puta je veća od prosečne svetske.
[TABLE="class: image, width: 250, align: right"]
[TR]
[TD="bgcolor: #777777"]No code has to be inserted here.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
PATENT "MUVA": Larva domaće muve prava je mala laboratorija za uništavanje mikroorganizama, tečnosti i gasova organskog porekla koji su štetni za ljude i životinje. Ona je takođe idealna za preradu organskog otpada: larva jede otpad, a iza sebe ostavlja veoma kvalitetan biohumus, đubrivo koje za 30 odsto povećava prinose biljaka. Na kraju se te iste larve, kao visoko proteinsko hranivo, daju životinjama, čime se poboljšava njihovo zdravstveno stanje i kvalitet životinjskih proizvoda.
Pošto je tokom osamdesetih radio u marketingu Ruske akademije nauka, Dragan Mijanović je od akademije otkupio ovaj patent za preradu organskog otpada i danas sa firmom Altamed proizvodi i prodaje "Ofert" – po rečima mnogih, najkvalitetnije organsko đubrivo na svetu.
Pored đubriva, muve su izuzetno korisne i kao prerađivači organskog otpada. Naime, veliki problem uzgajivača velikog broja životinja jeste skladištenje njihovog otpada – u Evropskoj uniji postoje zakonske odredbe koje propisuju broj grla na farmi čime se kontroliše i količina otpada. Deponije zagađuju vazduh, zemljište i vodu, a pored toga potreban je poseban prostor na kome bi se otpad držao. Primera radi, samo 25.000 koka nosilja dnevno napravi čak 3,5 tona otpada. Radi rešavanja ovog problema, u većini zemalja koristi se mikrobiološka prerada i prerada pomoću kalifornijske gliste, dok se u Brazilu i odnedavno u Srbiji koriste i – muve.
BRAŠNO: Svako jutro se jajašca iz muvljeg "porodilišta" uzimaju i nose na poljoprivrednu farmu u Sremčici, gde su instalirana postrojenja za proizvodnju i pakovanje organskog đubriva i visoko proteinskog hraniva za životinje (brašno koje se dobija sušenjem i mlevenjem larvi domaće muve). Aleksandar Mijanović, direktor sektora organske poljoprivrede Altameda, objašnjava da larva sadrži 80 odsto proteina, što je mnogo više nego što sadrži riblje brašno, koje se u Srbiju uvozi i takođe koristi kao komponenta krmnih smeša za ishranu životinja. Na osnovu eksperimenata na živini ustanovljeno je da je kod kokoški koje su hranjene brašnom larvi muva smanjen mortalitet i da je veći prirast u masi tovljenih pilića. Takođe, masne kiseline koje stvaraju holesterol nisu nađene, a u jajima su otkrivene omega 3 masne kiseline koje pozitivno utiče na zdravlje ljudi. Larva smanjuje broj saprofitnih i patogenih mikroorganizama, a salmonelu potpuno eliminiše. U Rusiji je rađen eksperiment u kome je napravljena pašteta od larvi domaće muve, a degustatori su je ocenili kao najukusniju i najprijatniju za jelo.
Što se tiče biohumusa, testiran je na hortikulturalnim, povrtarskim, ratarskim i voćarskim kulturama. Jedan od ogleda, koji je vršen na paradajzu, pokazuje da je na kvadratnom metru tretiranom larvinim biohumusom, bilo za šest kilograma više paradajza nego na kvadratnom metru kome je davano drugo đubrivo. (Sva ispitivanja je radio Poljoprivredni fakultet u Zemunu.)
[TABLE="class: image, width: 250, align: right"]
[TR]
[TD="bgcolor: #777777"]No code has to be inserted here.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Inače, postrojenje Altameda u Sremčici nalazi se na imanju Doma za decu i omladinu ometenu u mentalnom razvoju. Dom tu ima baštu i mini farmu sa 80 svinja, tridesetak ovaca i koza i kokošaka, na kojoj proizvodi hranu za svoje potrebe. Na farmi, ali i u Altamedovom postrojenju, rade i štićenici Doma koji su na radnoj terapiji. Ova farma je njihov poslednji korak pred osamostaljenje.
PROCES, AL’ ČIST: Naučna istraživanja pokazuju kvalitet brašna larvi muva i biohumusa koji prave larve. Efekti na zdravlje životinja, a samim tim i na zdravlje ljudi su dokazani eksperimentima. Međutim, da li je i način na koji se do takvih proizvoda dolazi tako čist i prirodan?
Proces proizvodnje prati prirodni proces razvoja muve. Larve se hrane životinjskim izmetom i tako rastu; dok jedu, one prerađuju izmet i stvaraju proizvode vrhunskog kvaliteta koji se opet daju životinjama da bi se poboljšalo njihovo zdravstveno stanje. Čovek se jednostavno "prikačio" na prirodni tok razvoja domaće muve i stvorio zatvoren sistem proizvodnje. Samom preradom organskog otpada poboljšava se ekološka slika farme – ne postoje faktori zagađenja. Otpad nema kontakt sa zemljištem ni sa podzemnim vodama, direktno ide na preradu tokom koje se oko 50 odsto otpada ugrađuje u masu larvi. Ostaju biohumus i "utovljene" larve.
U postrojenju postoje biološki filteri za gasove i sterilizatori za biohumus i larve. Bez gubitaka hranjivih sastojaka, oba proizvoda se lišavaju štetnih organizama koji uspevaju da prežive enzime crevnog sistema larvi. Nema nuspojava. Sve je jednostavno, prirodno i bezbedno po zdravlje.
[FONT=Arial,Geneva,Helvetica]Mirko Rudić, Predrag Đurković, Nemanja Stanković[/FONT]



No code has to be inserted here.



- - - - - - - - - -

Nadam se da ce tema zaziveti.Rusi su radili eksperiment sa tim hranjenjem,a jedan nas clan ucestvuje u istom eksperimentu kod nas.:osmeh: Nadam se da ce doticni clan podeliti iskustva sa nama u ovoj temi.Sto se tice pomenutog eksperimenta u Rusiji,kazu da su rezultati odlicni,a ukus piletine fantastican.
 
Sto se mog iskustva tice ono je fantasticno zaista, hranim nesto ukrasne zivine i domace sa njima u kombinaciji sa vrlo malo koncentrata mada za ozbiljniju probu bi mi bila potrebna ozbiljnija kolicina koju cu da dobijem za nekih 20 tak dana, objavicu ovde u svakom slucaju kako bude mada sve vise imam osecaj da je to neka vrsta njihove prirodne hrane i konacan cilj je pretvaranje niskokalorijske i nekvalitetne hrane u visokoproteinsku... ako ne mora d menja ceo obrok bar jedan dobar deo pa je neka korist...
 
Ja mislim da moze i ceo obrok,uz dodatak malo kukuruza,ili jos bolje psenicnih klica.To bi moglo biti ono pravo.:osmeh: Valda ce se ukljuciti u temu i neko iskusniji.:sta:
 
Da kazem padalo mi na pamet daproizvedem crve ili gliste i to da bude kao dopunska hrana na ispust,usvakom slučaju ogroma razlika se vidi između pilići pušteni napolju i zatvoreni pilići hranjenim koncentratom,pričam za saseks koke ovi što su bili napolje ko olovo su bili teški a ovi zatvoreni izedoše imene i nigde i ništa,to sam malo raspravljao i sa tekira,po meni slobodan ispust je zakon zbog crva gliste buba guštera i dr.imajoš nešto sa čiča duleta sam malo raspravljao u temu zagrevanje objekta zivinarnika,u indiji zena iz balegu hvata metan i sprema ručak...fasciniralo me je to sa kakvom lakoćom je uhvatila metan,zanas kao naciju kazu da mnogo teško usvajamo novine.markoniks daj stavi slike da vidimo kako čuvaš ti to i razmnozavaš.
 
Poslednja izmena od urednika:
Hocu obavezno mada sam ja jos pocetnik ima jedan cica iz makedonije to mnogo ozbiljno radi izbacio snimke na youtubeu, on hrani mekokljunce ptice sa njima i usiljava kanarince zbog proteina evo pogledaj njegove klipove dok ja ne slikam ovo moje po redu postavicu i sliku da vidite kako tovno pile radije uzima crva pored koncentrata inace nisu mali crvi su oko 2,5 cm do 3 cm komad:

http://www.youtube.com/watch?v=EU5JiO6mYmE
 
Poslednja izmena od urednika:
Sasvim sigurno.Sva zivina obozava insekte i njihove larve,a isti su odlican izvor proteina.

- - - - - - - - - -

Ne znam samo kako bi se zivina ponasala kada okusi te larve.:osmeh: Ukoliko planiramo kombinaciju istih sa koncentratom,dali ce zivina hteti koncentrat,ili bi samo cekali larve.
 
Garantujem da se nebi odrekli koncentrata,mada kolko bi ti trebao prostor i količina da proizvedeš kao osnovna hrana,pre će biti dopunska hrana,ušreda u novcu,neznam kolko izbacuješ tovljenih pilića mesečno i koju kilazu.ipak su kokoške grđe od piranu,i pas kad ispovrati hranu sklonise a one to iskljucaju:ppozdrav:
 
Poslednja izmena od urednika:
Pa znas kako razmisljam posto ih ja drzim na tavanu ( tamo je i temperatura veca , napravio sam drvene ambare ali sa glatkom stranom iznutra da se nebi penjali unutra bacen bajat hleb , mekinje slama trava - sve one to pojedu i razmisljam ovako ako ja trenutno imam 20 hiljada buba koje se pare a neka su 10 000 zenke dok ja i ti ovo kucamo one su izlegle 10 000 crva , inace svaka zenka izlegne do 500 komada pa sad pomnozi ako godisnje uspes da obrnes 4 ciklusa parenja kolko se to multiplicira.
 
Poslednja izmena od urednika:
Ljudi ovo je genijalno !!!
samo toliko imam da kažem očekivao sam neka skupa rešenja za koja će trebati vagon para :)
 
Poslednja izmena od urednika:
U nekoj sam izgradnji i kad sam rasturio stari kokošinjac od daske a u njemu obična crna kanta godinama sluzila kao gnezdo naletim na ove gusenice ja ih lepo kroz ruke prosejem od sitnu slamu i prašinu i skupim oko 100ak ,kad sam pogledao jutros a vratio sam ih u isto stanište,vidim oko 10akbube,e sad mene interesuje kolki je ciklus od jajašce do bubu,i dali se one i tokom zime razmnozavaju,i kolika je min. temperatura da bise one razmnozavale,na klipove ništa nemogu da razumem šta pričaju.ako neko moze da objasni taj proces.
 
Poslednja izmena od urednika:
EVO OTPRILIKE U KOM VREMENSKOM INTERVALU ZATVARAM CEO CIKLUS :

JAJE OD 4-19 DANA
CRVI POSLE 10 DANA SU VIDLJIVI
PUPA OD 6-18 DANA
BUBA ŽIVI OD 8 -12 NEDELJA

OVO SVE ZAVISI OD TEMPERATURE I PROCENAT VLAGE TAKO DA ZA OKO 60 SE zatvara CIKLUS

BUBE STVARAM U KONTINUITETU, TAKO DA IH KORISTIM DOK SU NAJPRODUKTIVNE A NAKON TOGA BUBA SLUŽI KAO HRANA ZA FAZANE, KOKOŠ, JEREBICE I DR.@

Ovo sam iskopirao cisto ako se autor pojavi da ne bi kucao isto , izvinjavam se nisam se javljao bio sam na odmoru i gradim neki objekat pa sam u malom haosu , inace od svih ovih fazi zivina jede i Pupe , Crve posebno i bube, ali je glupo hraniti ih bubama posto one nose jaja a vidim i prodaju ih po 10 din kom po netu...

- - - - - - - - - -

Evo malo i slika: ovako izgleda malo ozbiljniji box:



a ovo je ciklus:




ovo je neka ozbiljna kineska farma :

 
Od moje zadnje pisanje ,tek sad sam video lutke brašnastih crva,a celu zimu ih pratim i nikako da vidim,imalo crva i buba ali lutke nikako i primetio sam da krompir nekako im najbolji za hranu svezinu vlagu.
 
Poslednja izmena od urednika:
[h=1]Posle dugog očekivanja objavljeno je mišljenje EFSA (European Food Safety Authority) o tome da li se insekti mogu korsititi kao hrana za životinje[/h]Datum: 10/11/2015
Kategorija: Ishrana

Iako brašno od insekata predstavlja veoma perspektivno alternativno hranivo za životinje, u Evropi još uvek nije dozvoljena upotreba brašna od insekata u ishrani životinja. U mnogim zemljama van EU, posebno u Aziji, brašno od insekata koristi se u ishrani životinja i postoje kompanije koje se bave tim poslom i koje poseduju velika postrojenjaza preradu. U Evropskoj Uniji, osnovni problem je supstrat na kojem se gaje insekti i dugo se čekalo na zvanično mišljenje EFSA od kog zavisi i zakonska regulativa.Prema procenama FAO (Food and Agriculture Organisation) broj stanovnika na planeti zemlji će do 2025. godine dostići 9 milijardi, zbog toga se ova organizacija poslednjih godina zanteresovala za traženje alternativnih izvora hrane kako za ljude tako i za životinje.
Interesovanje raste u potencijalnim prednostima korišćenja insekata u ishrani ljudi i ishrani životinja, ali šta će biti rizici ove proizvodnje, prerade i potrošnje ovog alternativnog izvora proteina?
Trenutna pravila TSE (TSE – Transmissible Spongioform Encephalopathies) ne dozvoljavaju da se prerađeni animalni proteini (PAP) poreklom od insekata koriste u ishrani životinja zbog nedostatka dokaza o zdravstvenoj bezbednosti. Pojava „priona“ – abnormalnih proteina koji mogu izazvati bolesti kao što su kod goveda spongiformna encefalopatija (BSE) i Creutzfeldt-Jakob bolest kod ljudi, očekuje se da bude jednaka ili niža ukoliko se za podlogu za gajenje insekata ne koristi stajnjak preživara.
Veliki problem je supstrat na kojem se gaje insekti. Insekti se smatraju farmskim životinjama, a pravila EU za sve farmske životinje predviđaju da se mogu hraniti samo zdravom i bezbednom hranom. EFSA je nedavno odobrila neke prirodne supstrate na kojima se mogu gajiti insekti, ali problem čine supstrati koji sadrže materije koje su organskog porekla i uključuju proteine poreklom od čoveka ili preživara. Sve su brojniji zahtevi da EFSA odobri i druge supstrate kao što su životinjski i ljudski izmet, ostaci hrane za ljude, pomije, otpaci iz klanica i drugo. Ovi zahtevi proizilaze iz toga što insekti imaju sposobnost da ovakve nisko kvalitetne supstrate pretvore u protein visoke biološke vrednosti, međutim to pravila EU ne dozvoljavaju.Drugi problem je sadržaj teških metala koji mogu biti prisutni u insektima, jer mogu biti prisutni i u supstratima. Ranije studije su pokazale da bi kadmijum mogao da bude problem. U nekim uzorcima povećan je bio sadržaj teških metala i arsena, pa EFSA traži više informacija i analiza.Pojava bakterija i virusa i njihovo prenošenje preko insekata nije se pokazalo kao realna opasnost. Bakterijska kontaminacija je moguća i zavisi od supstrata, ali nivo štetnih bakterija čak i u neprerađenim insektima je niži u odnosu na druge izvore animalnih proteina. Virusi insekata su specifični i ne predstavljaju opasnost za životinje i ljude.Dakle, za sada EFSA ne odobrava korišćenje navedenih supstrata za insekte, ali EU finansira projekte koji su vezani za naučna istraživanja o insektima i njihovoj upotrebi kao izvora proteina za životinje. Jedan od najvećih finansiranih projekata je PROteINSECT koji je sa odobravanjem dočekao najnoviji stav EFSA. Više informacija o ovoj temi, možete naći na web- sajtu projekta http://www.proteinsect.eu/Izvor: All About Feed, oktobar 2015.

 
[h=1]Počela je upotreba ulja od insekata u ishrani životinja[/h]Datum: 15/03/2016
Kategorija: Ishrana

Holandski proizvođač hrane za životinje Coppens je primio prvu isporuku ulja od insekata od firme Protix iz Helmonda, Holandija. Ovo ulje biće korišćeno kao sastojak hrane za životinje.Upotreba ulja od insekata u proizvodnji hrane za ljude i životinje je nešto sasvim novo. Coppens (Holandija) je prva kompanija koja će koristiti ovu sirovinu u proizvodnji stočne hrane. Upotreba ovog ulja u hrani za živinu i svinje, po mišljenju nekih stručnjaka, ima veliku perspektivu. Podsećamo da je upotreba ulja od insekata dozvoljena, ali brašna od insekata ne.Kompanija Coopens je vredno radila prethodnih 6 godina na ispitivanju mogućnosti aplikacije ulja od insekata u ishrani stoke. Ispitivanja rađena u Centru za istraživanjau živinarstvu pokazala su da živina pozitivno reaguje na dodatak ulja insekata kroz hranu, jer je ono lakše za varenje u odnosu na sojino ulje, pa se poboljšava prirast i konverzija.Ulje insekata sadrži povećanu količinu laurinske kiseline koje ima pozitivno dejstvo na zdravlje. Interesantno je da se laurinska kiselina nalazi i u majčinom mleku. Takođe, laurinska kiselina se deponuje u mesu, pa će i konzumenti ovakvog mesa na stolu imati zdraviji proizvod. Ulje insekata slično je i kokosovom ulju koje ima pozitivno dejstvo na zdravlje, pa se sve više koristi.Proizvodnja ulja od insekata nije štetna za životnu sredinu jer se kao supstrat koriste ostaci biljaka. Upotreba ovog ulja u Holandiji tek je početni korak ka široj upotrebi alternativnih komponenti za ishranu životinja.
Izvor: All About Feed , 22 Jan 2016.
 
[h=1]Korišćenje larvi crne muve u ishrani živine i riba[/h]
Najnovije istraživanje u Keniji se bavi mogućnošću upotrebe larvi crne muve (Hermetia Illucens) kako u ishrani živine, tako i u hrani za ribe na manjim farmama. Mali proizvođači živine i ribe u Africi pogođeni su povećanim troškovima hrane (kao što je riblje brašno), koji sada čine skoro 70 do 80% ukupnih troškova proizvodnje. Ovi povećani troškovi ishrane životinja dovode do povećanja cene animalnih proizvoda i nestašice mleka, mesa i jaja na tržištu. Pronalaženje jeftinijih sastojaka stočne hrane, kao što su proteini dobijeni od insekata, su veoma poželjni. U prirodi, mnoge vrste stoke, uključujući živinu i ribu prirodno se hrane larvama crne muve, čiji nutritivni sastav je veoma dobar. Sličan je ribljem brašnu i neuporedivo bolji od soje.
Crna muva se u prirodi nalazi u skoro 80% zemalja sveta, uključujući i Afriku. U Africi, crna muva je prisutna u Gani i Južnoj Africi, gde se larve ove muve koriste za kompostiranje organske materije. Trenutno istraživanje pokušava da simulira prirodne uslove staništa koji privlače odrasle ženke crne muve da nose jaja u takvim oblastima i identifikuje odgovarajuće organske supstrate koji se mogu iskoristiti za proizvodnju larvi u manjem obimu.
Da bi se ​​olakšala proizvodnja larve, korišćen je otvoreni sistem držanja a kao supstrat se upotrebljava različit kućni otpad. Takav sistem nije samo jeftin za izgradnju, nego je jednostavan i za korišćenje. Samo je potrebno povremeno uklanjanje trulog komposta i dopuna podloge za hranjenje. Pored toga, za većinu podloga koriste se nusproizvodi ili otpaci iz domaćinstva ili prehrambene industrije, koji su lokalno dostupni. Ovo osigurava održivost sistema proizvodnje.
Izvor: Poultry world, Journal of Insects as Food and Feed: 3 (1) – Pages: 51 – 56, December 08, 2016
 
Nazad
Vrh