Ja sam napravio probu iz radoznalosti posto vec imam komoru koju koristim za gljive.
KO je pratio ovu temu video je da i ja kao vecina mislim da za tim nema potrebe. Mislim na proizvodnju stocne hrane u hydroponic komorama.
Medjutim ne treba lako odbaciti cinjenicu da se za relativno kratko vreme uz pomoc vode i svetla dobije 10X vise hrane i vise hranljivih materija . Jos ako se potvrdi da ovako naklijalo zito stvarno potstice parenje onda ne vidim razlog da se u periodu mrkanja ovo ne koristi kao dodatak.Naravno bez ikakvih investicija. Jedina potrebna stvar su neke plitke plasticne tacne, malo vode i sunce.
Sa druge strane pod uslovom da se pronadju jeftinija resenja ovo bi moglo da bude jako znacajno za nekoga kao sto je Brundalo gde je hrana jako skupa a voda stalni problem.
Miljkovo zapazanje je OK. . Ako izuzmemo Burske koze koje su u Evropi sporadicna pojava, kada se kaze koze i kozarstvo misli se pre svega na proizvodnju mleka. Po mojim saznanjima tendencija je intenzivna proizvodnja, najcesce se drzi sanska koza, glavna hrana je kukuruzna silaza, mleko otkupljuju mlekare i koristi se kao pasterizovano mleko, za proizvodnju jogurta i raznih napitaka na bazi jogurta. Osim toga prave se i neki industrijski sirevi. Svojevremeno kada smo polemisali o koriscenju silaze u ishrani koza naveo sam jednu englesku farmerku kao idealan primer ovakve proizvodnje. Samo da podsetim da je ona drzala 1000 koza a sve poslove oko drzanja i proizvodnje mleka obavljala je ona i dve pomocnice. Dakle 3 zene i 1000 koza. U planu je bilo da se broj koza udvostruci!
Sa druge strane su proizvodjaci "artisan cheese-a", skupih, specijalnih sireva sa oznakom geografskog porekla, koji po pravilu imaju mala stada. I tu je poenta. Ti ljudi imaju visok stepen obrade, sa farme izlazi skup finalni proizvod. EU preporuka stada do 100 koza. U USA je slicna stvar. Velike farme za proizvodnju mleka, ponekad kombinovane sa mlekarom ili male farme koje proizvode skupe sireve. Jarici donose dodatni prihod kao i posetioci jer se poseta i obilazak farme placa.Pored toga veliki broj ljudi gaji koze koje izlazu i zivi od prodaje podmladka. Cena njihovih jarica 500-1500$ a na aukcijama i osetno vise. Neke farme su rasprodale podmladak cim je objavljen raspored parenja. Dakle u Avgustu su prodati jarici a koze jos nisu ni zacele. Naravno rasprodati su oni najskuplji.
Jedino se ne slazem da pasa i silaza nemaju alternativu. U proizvodnji kvalitetnih sireva silaza se po pravilu ne koristi a tamo gde se koristi kolicina je strogo ogranicena. Danasnja tehnologija proizvodnje sena sa susarama i kose sa gnjecilicama omogucavaju proizvodnju visokokvalitetnog(zelenog) sena.