Dunja

videćeš čim malo jače olista, primeti se razlika u listu, vranjska ima veći list, bujnije lista, primetna je razlika
, jel si sve sadnice uzimao od istog rasadničara ?
Jesu sve su od istog rasadničara za sada nema neke razlike a u buduće videćemo.Danas sam hteo da prskam ali vetar ne da,čim odem u voćnjak malo više ću da obratim pažnju imali razlike.
 
Kod mene se uvio list morace insekticid da ide, takodje mlad zasad 2 godina samo se jedna osusila. Vranjska, Leskovacka i Sampion mix neke vec cvetaju neke se tek pripremaju moracu skidati plodove da mogu bolje da se razviju
 
pa video sam insekta nemam pojma kako se zove. Ako nije odlicno cekam ovu hladnocu da prodje da prskam recite sta mislite da je ?
 
pa nemam pojma, možda neki problem sa korenom, nedostatak nekog minerala, ili neko oboljenje, ne razumem se dovoljno ... prošle godine sam imao slično ponašanje nekih stabala - ne kažem isto ali slično i kada smo ih izvadili koren nije bio dovoljno razvijen.
 
Не зна нико одговор на моје питање са претходне странице? Да сечем гране ако је ервинија или неки препарат да купим, или да ставим препарате гвожђа ако је то разлог?
 
Stole,nezahvalno je reci nesto ovako napamet,slika govori vise od hiljadu reci.To zucenje listova moze da ukaze na nedostatak gvozdja.Ukoliko su listovi bledo zuckasti,zaostaju sa rastom,a nervatura lista ostaje tamno zelena.Ovaj nedostatak se cesto javlja kod dunje,pogotovo ako je dunja na losijem i alkalnom zemljistu.Znaci,tu bi mogla folijarna prihrana gvozdjem.Ovo za erviniju vec raspravljamo na drugom delu foruma,gde kolega kanacki ima neke simptome za koje se svi nadamo da su nesto drugo.Ervinija ili bakteriozna plamenjaca infekciju ostvaruje u cvetanju voca,pa jos ukoliko joj vremenske prilike podju na ruku...Medjutim njeni simptomi krecu kasnije,tokom vegetacije.Vrsni mladari pocinju lagano da klonu,a sam vrh se povija,pa mladar dobija izgled stapa a lisce je kao vatrom spaljeno.Sirenje bolesti se nastavlja nanize prema deblu.Kada dodje do toga,samo radikalni koraci moraju da se preuzimaju.Secenje zarazenih grana na minimum 20-tak cm ispod nekrotiranog tkiva grane,rezni alat konstantno dezinfikovati,posecene grane spaliti,rezove zastititi,moze i jaci rastvor bakra itd.
 
Претпостављам ако у питању недостатак гвожђа да би симптоми били готово подједнако на целој крошњи:sta: дуње, но код мене је селективно симптоми су на левој страни (управо на оној где и прошле године) тако да више пикирам на ервинију него на недостатак гвожђа. Ако бих радила тестера морао бих да одсечем готово пола крошње дуње, а на шта би то изгледало, на неко страшило поред улице.

Размишљам следеће: прво ћу урадити третман стрептомицином, ако не помогне у догледно време још један третман, ако не буде бољитака попрскаћу гвожђем. Ако ни то не помогне тестеришем па што остане - остане.

Колико грама стрептомицина да ставим на шприцу воде од 10 литара? И да ли је
стрептомицин отрован, мора ли маска преко носа, уста?

и још нешто.. да ли да у шприцу рокнем још који препарат са стрептомицином, рецимо неки на бази бакра?
 
Stole,ja se ne bih igrao sa baktericidima-streptomicin.Nije njegova upotreba u ove svrhe badava zabranjena.Svo to voce koje prskamo svim i svacim,na kraju pojedemo mi i nasa porodica,ili bilo koji drugi gradjanin.Ja bih se oslonio na ovo gore sto je naveo oktopod,mikro-bioloske preparate,uz neminovnu rezidbu obolelog dela i zastitu bakrom preseka.Jos mozes odraditi fungicidom na bazi fosetil-aluminijuma (Mikal flash,Fostonik...).Ovim preparatom se tretira jedno tri puta,dok su mladari u intenzivnom porastu.Ima vrlo specificno dejstvo na tretiranu biljku,podize imuni sistem biljke i mobilise je na borbu protiv raznih patogena koji je napadaju.Izraziti je sistemik i krece se navise i nanize u biljci,zbog toga se mora tretirati vise puta,jer sa porastom mladara opada koncentracija istog u njima.Izuzetno je vazno da se nikako ne mesa sa folijarnim djubrivima!
 
Da podelim svoja iskustva: prošle godine sam u jednogodišnjem zasadu imao jak napad ervinije, tačnije sam sadni materijal je bio zaražen.

Simptomi su se javili jako brzo, na samom početku vegetacije, prvi i najprepoznatljiviji indikator da je u pitanju bakteriozna plamenjača jesu tamne fleke na samom stablu kao da je nečim zapaljeno na tom mestu i ubrzo zatim sušenje listova i nakon toga povijanje celog lastara u čuveni pastirski štap.
Mislim da žute nijanse na listu su pre neka vrsta nedostatka o kojoj kolega ILIć govori nego što je ervinija. Nisam tretirao sa ekstrasolom, ali iskreno nijedan od zaštitara koje sam poveo u zasad nije ga preporučio a pitanje je i da li su čuli za njega, ali da to je već drugi problem.

Ono što sam prvo radio jeste radikalna rezidba do zdravog i tretmani bakrom. Pojavljavala se ponovo, dobar broj sadnica se sveo na štap od 20 cm a 30ak sadnica sam izvadio jer nije bilo svrhe boriti se za njih. Tek kada sam primenio streptomicin širenje se zaustavilo, sušenje se naravno pojavljivo po negde mestimično ali daleko manjeg inteziteta.

Slažem da bi bilo dobro probati sa svim ostalim pre nego što se odluči za streptomicin, ono što bih jedino dodao jeste da kod mladih zasad bez roda treba primeniti možda i odmah antibiotik jer neće imati štetnih posledica. Bakar je odlična preventiva,svako ko ima ili planira dunjom da se bavi neka bude spreman da ga redovno tretira, ove godine sam ga primenio pre i posle rezidbe (u jesen takođe) i za sad zasad dobro izgleda.
 
Poslednja izmena od urednika:
Da li ste bakrom tretirali dunje u rodu, posle faze precvetavanja, kojim preparatom i koja doza? Hteo bih da išamaram jednu moju što imam i isto me muči, ali se bojim fitotoksičnosti po plodu i listovima.
 
Nemam dunju,ali sam isao bakrom u vegetaciji kod jabuke,doze normalne-preporucene.Nisam imao nikakvih problema.Za ovakve tretmane ne valja ako nakon toga dodje do naglog pada temperature i odredjenog vlazenja,tada bakar moze da ispolji fitotoksicnost.A nalazio sam preporuke za upotrebu bakra u punom cvetanju jabucastog voca,za prevenciju protiv ervinije.Doze su tri do cetiri puta,pa i vise umanjene i mora se voditi racuna o nastupajucim vremenskim prilikama.Za ovo bih voleo da neko iznese iskustvo ukoliko ga je imao ili video i cuo od drugih.
 
Slušao sam čoveka koji od Dunje dobija ozbiljnu količinu roda, on kaže da tokom cele sezone-vegetacije, što znači i u rodu, prska sa bakrom i to prema njegovim rečima dozom koja je skoro ista kao zimska i nikakvih problema nije imao. Po njemu, na taj način se borio sa erviniom.
 
Pa pitam vas upravo zato što mislim da bi 90 posto problema moglo da se reši samo upotrebom bakra, mislim da je bakar zapostavljen možda čak i namerno da bi proizvođači pesticida imali šta da proizvode.
 
Proletos sam posadio nekih 40 kalema dunje,leskovacne 32 i vranjanske 8,za svoje potrebe,Poadjene su na razmaku 3x3 jer necu obradjivati traktorom izmedju njih.Svi kalemovi su fino poterali,skraceni su na 80cm od mesta kalemljenja i skidao sam pupoljke od dole i ostavljao jedno 25cm od vrha.Pitanje glasi,koliko pupoljaka da ostavim da se razvija u krunu?
 
pa za početak može: pet -šest-sedam pupoljaka iz kojih bi trebalo da se razviju grančice, i od te lisne mase treba da se hrani celo drvo, nakon prve vegetacije uradiš rezidbu za formiranje krošnje, sad zavisi od tebe koju vrstu krošnje želiš u skladu sa tim ostavljaš broj grana... to je neko moje iskustvo
 
Nazad
Vrh