Stajsko đubrivo

2rgz34p.jpg
danas sam zavrsio razbacivanje stajnjaka i duboko oranje....
:ppozdrav:
 
Ja sam nudio 10 EUR , samo, utovar prikolice od 3t
Niko nije hteo...
J... ga
Nezaposlenost a niko nece da radi. A oni koji rade i imaju oni su "ukrali", "dao im neko drugi" i na kraju "Lako je njemu...."
 
1200 din ovde blizu Uba kazu "kola" stara prikolica oko 2-3 m3 sa utovarom i istovarom.
 
branko je napisao(la):
Eto ove jeseni sam razbacao na 7 kj a imam u planu još 3kj.
Inače skoro sam pileći stajnjak.

@ Branko

Kako si zadovoljan sa pilecim stajnjakom ( da nije malo jak ?)
 
Dali neko ima tablicu, neku kategorizaciju stajnjaka, koji je bolji-losiji, koliko zadovoljava po jedinici povrsine, u kojoj meri menja ili smanjuje mesani...
Dajte nesto vise informacija za nas laike koji pocinjemo da koristimo ili jos uvek ne koristimo stajnjak. :cao:
 
@draganpan
Šta si hteo da kažeš onim postom o stajnjaku?Plašim se da nisam shvaio poentu.

Edit by Branko: glupost koju je napisao draganpan i sve prateće reakcije ostalih članova obrisane.
 
ja Vam samo mogu reći da unošenjem 20 tona goveđeg stajnjaka u prvoj godini primene možete računati da će kukuruz dobiti na raspolaganje oko 6o kg/ha pristupačnog azota (ako delom ne volatizira ostajući na njivi nezaoran duži ili kraći period), 6 kg/ha fosfora (P2O5) i 30 kg kalijuma (K2O), plus mnogi mikroelementi i razni stimulatori rasta i razvoja biljaka kojih ima u stajnjaku, kao i druge neke pogodnosti kojima obiluje organsko đubrivo u odnosu na mineralno. Upravo ta sveukupnost hraniva i ostalih sastojaka stajnjaka učiniće da efekti primene stajnjaka budu znatno veći nego na pr. "gole" iskoristivost 60 kg/ha azota, 6 kg/ha fosfora i 30 kg/ha kalijuma u prvoj godini primene 20 tona/ha stajnjaka. (Agrohemijske analize stajnjaka pokazuju da sadržaj hraniva u njima može biti i veći nego što sam ja izneo, ali da bi se to tačno utvrdilo trebalo bi izvršiti analizu stajnjaka na sadržaj hraniva u agrohemijskim laboratorijama koje to mogu učiniti!) Dakle, po dobivenoj analizi zemljišta odbijte ono što ste uneli sa 20 tona/ha stajnjaka ako analiza pokaže veće potrebe za proizvodnju silažnog kukuruza i to , naročito fosfor i kalijum, nastojte zaorati. Sada je u pitanju dali čekati analizu zemljišta ili orati ranije. Sve ima svoje prednosti, ali i nedostatke!
 
pre par godina sam pravio racun.
prikolica stajnjaka od 3t kod mene kosta metar kukuruza.
da platim ljude da utovaraju i kupim stajnjak, dobijam u prvoj godini +40% u drugoj + 30% u trecoj 20% a u cetvrtoj 10% na prinos.
ukupno JEDAN prinos vise na 4 godine sejanja.
troskovi djubriva su bili skoro u dinar isti kao i dobitak.samo sto pare dajem odmah, a izvlacim ih na rate.
odustao sam od rabote.
 
u stajnjaku ima jako malo N;P;K to je tačno kao što je i član ivanm napisao,međutim stajnjak obiluje živim mikroorganizmima koji gledajući dugoročno prvenstveno popravljaju samu strukturu zemljišta,i ko koristi stajnjak obično ima mrvičastu strukturu zemljišta koja je najpovoljnija :ppozdrav:
 
Prof. Molnar navodi da se pozitivno dejstvo stajnjaka na osobine zemljišta i prinos može utvrditi i 10 i više godina od primene.
Nema sumnje da je stajnjak više nego dobro đubrivo (sve ste već rekli) ali ga je sve manje. Malo je mešovitih ratarsko-stočarskih domaćinstava pa retko ko ima svoj stajnjak i moraš da ga kupuješ tamo gde ga ima. I onda kad podvučeš crtu kao tarana vidiš ima li računa.
Međutim i bez stajnjaka se kvalitet zemnjišta i prinosi mogu držati na visokom nivou. Zaoravanjem žetvenih ostataka uz adekvatno min. đubrivo se postižu slični rezultat. Nažalost, sve češće se ljudi odlučuju za spaljivanje žetvenih ostataka i tako organska materija koja je nezamenljiva u očuvanju strukture zemljišta ode u vazduh.
 
Samo dve opaske na prethodne postove:

- za iskorišćenje tih živih mikroorganizama je bitno odmah zaoravati stajnjak posle razbacivanja na njivi. Često vidim da stajnjak stoji na suncu i po nekoliko dana na njivi i to je onda više nije stajnjak već obična slama.

- na spaljivanje žetvenih ostataka ljudi se ne opredeljuju zbog navike ili nečeg drugog, već zbog toga što NEMAJU način da ih kvalitetno zaoru. Jasno je svima da je da je za to potrebno kvalitetno usitniti masu ali to mogu samo oni jači poljoprivrednici dok mi sitni to nemamo čime, a ako se sve plati da odrade velike mašine onda tu nema isplative ekonomske računice.

edit: Šta je sad ovo sa forumom ili nešto kod mene ne štima, tekst više nije uređen kao što sam ga kucao (nije poravnat tekst). Molim moderatore ako znaju o čemu je reč da mi pomognu.
 
Dozvoli Dukej da te malo dopunim.
- Stalno ponavljam da je najveći problem zemlje Srbije NEZNANJE !!!! Kada bi ljudi znali koliko zapravo gube time što na zaoru stajnjak u prvih 24h (ili po navici iznose stanjak na strnjike avgusta meseca kada sav N ispari z apar sati) sigurno da ne bi to bas tako radili.
- Pored toga jesi upravu da mi, koji smo sitni proizvodjači ( do 20-tak ha) nemamo niti dovoljno niti kvalitetnu mehanizaciju, ali j eopet problem NEZNANJE. Evo lepog primera. Imam LEOPARD 2 plug , i na parceli koju sam planirao za siliranje (MIKADO posejan na 20cm, pa još i dosta trave) ja sam obrao kukuruz i za tarupom dobio tepih debljine od oko 15-20cm. Pa jos mekana zemlja, JEDVA sam zaorao sve to. Po tvojoj logici SVI bi to palili, jer se tesko zaorava, ali IPAK MOŽE. Uostalom ja sam primer. Dakle, može , ali uz maltretiranje, ali barem znaš da ovakvim manipulacinama (zaoravanjem ostataka) moze da se nadomesti oko 1/3 stajnjaka!!!!

:bravo:
 
Ako si uspeo da zaoreš sa Leopardom, svaka ti čast, ja to nisam mogao.
Imao sam ove godine kukuruze i vršene sa kombajnom i brane sa beračom, oba sa tarupom. E sad, kad se gleda iz daljine to izgleda usitnjeno, ali zapravo nije. Ima dovoljno velikih delova kukurzovine (a često i cela) koji stoje narogušeno i kad je suvo nema šanse da ne zaguši plug.
Išao sam da palim ove jeseni i morao sam da pustim brazdu pored komšijskog sojišta da ne uhvati isečkanu slamu. Na 500m bar desetak puta mi je zagušio i izbacio plug iz zemlje, a nameštao sam ga na sve moguće načine. Dobro, znao sam da tako mora pa sam mislio da će sledeća brazda biti bolja, odnosno da sad postoji "rupa" gde će ići masa, koju će zemlja zatrpati. Bilo je malo bolje, ali džabe, nađe se opet da se prepreči cela stabljika kukurzovine i to je dovoljno da prestane da klizi i zaguši u tren oka. Da orem tako da sam stalno okrenut nazad ne mogu, i u slučaju zaguša plug polići (nekad čak i iskoči ako baš ne pazim), i kad primetim već bude kasno, onda moram nazad (a ni odgušiti nije baš jednostavno kad se nabije zemlja i ljuštika) i em oranje nije kvalitetno, em masa nije zaorana već ostaju gomile odgore (kad plug ispljune), i što tako ne bih završio do proleća. Pokušavao sam i da ostavim da prvo malo kisne, da se slepi masa sa zemljom ali ni tu baš nisam uspevao da kvalitetno zaorem masu, a i ko će ga znati kad i koliko će biti kiše, ipak gledam da na vreme sve odradim a ne da otežem.
Još gori slučaj mi je iza berača, koji je neki samohodni (ručni rad jednog čoveka) i koji izbacuje ljuštike u svaki drugi red tako da imam trake sa puno mase i trake sa malo mase (kao otkosi iza kombajna ali u svakom drugom redu kukuruza). Tu tek nema šanse jer masa bude debela (duplo deblja nego iza kombajna).
Jasno je meni šta ja sve time gubim, rešenje po mom mišljenju bi bio malčer iza tarupa, da masa bude usitnjena a ne u velikim komadima i tako sprečim "rogušenje" mase što odmah dovede do zagušenja. Ili neki veći plug koji se teže zagušuje ali ja ništa od toga nemam. Malčer ovde niko ni nema a ako bih morao da plaćam oranje onda bolje da batalim poljoprivredu.
Smatram da kad bi masa bila dovoljno usitnjena da ne bih imao problema sa zaoravanjem jer npr. isečkanu sojinu slamu sam zaoravao bez problema i to tako da ništa nije ostajalo od gore (a trag isečkane slame je baš bio debeo - radi se o Đuri kome sečka nije baš najbolje podešena pa ne razbacuje u širinu već više usko, kao kad samo izbacuje slamu bez sečkanja).
Ako mislite da ja nemam pojma sa oranjem onda da kažem da sam video ovde kod mene da neki ljudi koji znaju da oru i nameste plug (pobeđivali na takmičenju iz oranja) i koji zaoravaju masu da su u nekim godinama palili kukurzovinu jer nisu mogli da je kvalitetno zaoru iako imaju i velike traktore i Vogele...

Uh, nisam ni video koliko sam ispisao, dosta je... :ppozdrav:
 
Dukej,neznam koju tanjiraču imaš ,mogao si istanjirati pa tada probati da oreš.
 
slicno sam i ja jedne godine prosao jedva uzorao i sutra dan ispremirao i na prolece nije bilo tog krtoga
 
@dukej
Takve probleme imaju svi ali o tome ne pričaju(pišu).Kada sam čitao tvoj post imao sam utisak da si posmatrao mene dok orem u takvim uslovima.Pozdrav.
 
Na žalost nemam ni tanjiraču, a nisam ni siguran šta bi tanjirača koju može da vuče moj traktor mogla da uradi u velikoj suvoj masi. Velike teške tanjirače su već druga priča, to sam gledao i to funkcioniše solidno.
 
Nazad
Vrh