Selekcijski rad u uzgoju ovaca i koza

[brundalo]

Sve san ja vas lipo saslusa i procita sta ste napisali a sad vi svi saslusajte mene a ocete li me cut i poslusat to je vasa stvar. Ima nas nekoliko ovdi sa nekim autoritetom, koji smo potkovani i praksom i teorijom i bez obzira na to smo spremni i dalje ucit i napredovat.
Prvo cu ispravit neke greske o ovci Virtemberg. Evo poblizi podaci
Merinolandschaf (merinolandšaf)
Merinolandšaf je nastao u njemačkoj pokrajini Wiirtemberg to je stoga za nju u nas dosta uvrijžen naziv virtemberška ovca. U literaturi se ista pasmina može naći i pod nazivom njemački domaći merino i merino landras. Nastala je krajem XIX. i početkom XX. stoIjeća križanjem gruborunih lokalnih ovaca s merino ovnovima. Prvi merino ovnovi za navedenu namjenu uvezeni su iz Španjolske 1765. godine, kasnije i iz Francuske. Merinolandšaf spada medu najvažnije pasmine ovaca u svijetu koje su nastale križanjem s merinom. Odlike ove pasmine su snažna konstitucija, čvrst kostur i dobra prilagodljivost. Izdržljiva je i izvrstan pješak. Mogućnost pojave estrusa izraženo je tijekom cijele godine (Simon i Buchenauer, 1993.). Podjednako je zahvalna za uzgoj u ravničarskim i planinskim područjima. Merinolandšaf je najbrojnija inozemna pasmina ovaca u Hrvatskoj.
Glavne odlike vanjštine su snažna konstitucija, čvrst, dobro razvijen kostur i dobar tjelesni okvir. Na prvi pogled dosta je slična njemačkom mesnom merinu - merinoflajšu ili njemačkom prekosu. Prepoznatljiva je po bijeloj, srednje razvijenoj glavi i polustršećim uškama. Odlika pasmine je izražena šutost u ženskih i muških grla. Vrat je osrednje dug i mišićav. Trup je dug s izraženim dubinama i širinama. Noge su čvrste i jake, prekrivene bijelom dlakom. Stav prednjih nogu je pravilan, dok se u zadnjih nogu može zamijetiti manje-više izražen kravlji stav. Tijelo ovaca prekri¬veno je zatvorenim runom bijele boje. Obraslost vunom je dobra. Glava i donji dijelovi nogu prekri¬veni su bijelom dla¬kom. Godišnji nastrig vune u ovnova j e 6 - 8 kg, a u ovaca 4 - 5 kg. Randman vune je 50 - 54 %. Visina ovaca /ovnova je 80/95 cm i tjelesna masa 80/130 kg (Maijala, 1997.). Mlade šilježice se prvi put pripuštaju u dobi od 12 do 18 mjeseci. Sto ovaca janji 130 do 150 janjadi porodne mase oko 4,5 kg. Za 90 dana janjad postiže tjelesnu masu od oko 30 kg. Randman na liniji klanja je oko 55 %, s izvrsnom kvalitetom mesa. Ovce su solidne mliječnosti i u laktaciji od oko 180 dana proizvedu oko 150 kg mlijeka sa 6,8 % mliječne masti.
Zbog lake prilagodljivosti i dobrih proizvodnih osobina to pasmina dosta se izvozi. Uglavnom se uzgaja u čistoj krvi, ali se koristi i za križanja radi povećanja mesnatosti različitih pasmina.

 

[brundalo]

E sad da se vratim na vase tekstove gore navedene. Po meni svi ste vi u pravu i gledano ovako sa strane svi govorite jednako ali svatko na svoj nacin. Sta se mene tice miljko je u pravu kad goji virtemberga. Covik je izracuna da mu se to najvise isplati i amen. Neko drugi ukljucujuci i mene goji druge tipove ovaca i opet nan se isplati. I opet amen. Mi ovdi govorimo o problemu selekcije ovaca i koza i kako u nasim uvjetima tu proizvodnju povecati i sa grlima koje imamo ostvariti vecu zaradu. @ Tar usput da te ispravin nije šibenska nego silbenska (silbanska ovca), a premija u nas je za rasplodnu ovcu autohtone pasmine cca 45 Eura, a za prvojanjkinju cca 50 Eura na podrucjima od posebne drzavne skrbi (otoci grupe 1 i brdsko planinska i zaostala podrucja, odnosno podrucja sa otezanim uvjetima privredjivanja i zivota), takodjer je za rasplodne ovnove testirane performance testom ta potpora negdi oko 115 Eura ali samo za prvi skok. Posli toga se vise nista ne dobiva. Sto se tice problema plasmana i inace ekonomike ovcarstva/kozarstva smatram da smo svi u jednakim govnima vise manje i da bi za to tribalo otvorit posebnu temu.
vla je takodjer u pravu ali i razne vakcinacije i sve drugo idu pod bolesti ovaca i koza i zu nas muce isti problemi i imamo sta reci jedni drugima. Ovdi je da napomenem rijec o selekciji i ja vas molin da samo o tome pricamo, znaci kako iz postojecega izvuci sto bolje odnosno kako to unaprijedit. Ja iman vec pripremljno i teorije i svoje prakse pa van stojin na raspolaganju, a nadan se da cu i ja od vas stogod naucit. Posto smo iz ralicitih podrucja bilo bi dobro da o problemima selekcije kaze koju i miljko iz austrijskog kuta, vi iz Srbije iz svog kuta a i mi iz Hr i svi drugi da kazu svoje. Na taj nacin cemo vidit di su najbolja rjesenja pa cemo ic naprid u tom pravcu. Zato kako kazemo mi dalmatinci stani na balun i pogledaj oko sebe mozda ti je suigrac u boljoj poziciji.

 

[brundalo]

Evo da se vratimo osnovama selekcije
Samo kvalitetom rasplodnog materijala i dobrim marom uzgajatelja ostvarit ćemo uspjeh. Za to nam je potrebna
kvalitetna i sustavna selekcija s poznatom uzgojnom vrijednosti (svojstava populacije u kojoj se provodi selekcija).
Osnovne su zadaće:
• Poboljšanje genetske osnovice uzgojne populacije.
• Sustavno odabiranje ovaca/koza za rasplod prema proizvodnim svojstvima, koja odgovaraju zahtjevima proizvođača i zahtjevima potrošača.
• Povećanjem proizvodne sposobnosti - povećava se ekonomičnost proizvodnje.
• Stupanj genetskog poboljšanja stada ovisi o: stupnju varijabilnosti svojstava, veličini selekcijskog diferencijala, broju grla, generacijskom intervalu itd.
Što je cilj selekcije?
Ostvariti povećanje ili rast gospodarski važnih svojstava iz generacije u generaciju. Učinak selekcije ovisi o broju svojstava na koje se vrši selekcija.
Uspjeh dobre selekcije?
Ovisi o unaprijed određenom uzgojnom cilju i mogućnosti njegove realizacije; o sposobnosti uzgajivača - selekcionara da odabere roditelje buduće generacije tako da njihovi potomci budu bolji od prosjeka populacije iz koje su odabrani roditelji; o točnosti procjene uzgojne vrijednosti i usavršenosti mjernih instrumenata te statističko matematičkih metoda.
4. TESTIRANJE UZGOJNO VALJANIH RASPLODNIH
OVACA I KOZA
4.1. PERFORMANCE TEST
Članak 44.
Performance test obavlja se na izabranim muškim uzgojno valjanim životinjama dobivenim
usmjerenim oplođivanjem ovnovskih majki ovnovskim očevima, odnosno jarčevskih majki
jarčevskim očevima, u uvjetima uzgoja na farmi (field performance test).
Članak 45.
Field performance test obavlja se na mladim izabranim muškim grlima, vaganjem u dobi od
105 dana, starosti uz dopušteno odstupanje od 14 dana.
Za utvrđivanje uzgojne vrijednosti uzimaju se u obzir podaci o životnom dnevnom prirastu
grla, ocjena njegove vanjštine te uzgojne vrijednosti roditelja za osobine koje se unapređuju.
Članak 46.
Izračun rezultata performance testa te procjena uzgojne vrijednosti obavlja se propisanim
međunarodno priznatim metodama.
4.2. PROGENI TESTOVI
Članak 47.
Progeni testovi rasplodnjaka obavljaju se na temelju podataka o osobinama potomaka na koje
se rasplodnjak testira.
Članak 48.
Podaci o izračunatim rezultatima progenog testa dostavljaju se nakon izračuna uzgajivačima,
vlasnicima rasplodnih grla.
4.2.1. Progeni test na mliječne osobine
Članak 49.
Progeni test na mliječne osobine temelji se na podacima o utvrđenoj laktacijskoj proizvodnji
kćeri ovnova ili jarčeva u testu. Za test se koriste podaci o količini mlijeka, količini sastojaka
u mlijeku (mast i bjelančevine) te udjelu tih sastojaka u mlijeku u prvoj laktaciji.
Članak 50.
Izračun uzgojne vrijednosti obavlja se jednom od međunarodno potvrđenih metoda prema
propisima Interbulla.
Rezultati izračuna uzgojne vrijednosti objavljuju se za ovnove ili jarčeve za koje postoje
podaci o laktacijskoj proizvodnji 10 ili više kćeri.

Evo ovako je to regulirano kod nas u HR. Izvinite na duzini ali htio sam to objasnit na nacin da citiram zakonodavca i na nacin da svima bude najjasnije

 

[brundalo]

Rezultat genetskog unapređenja, odnosno selekcijskog progresa ovisan je o stupnju
nasljednosti pojedinog svojstva h2 (heritabilitetu), o broju osobina na koje istovremeno vršimo
selekciju, kao i o međusobnim korelacijskim odnosima između pojedinih svojstava, te o
samoj metodi selekcije. U selekciji ovaca treba voditi računa o kvantitativnim i kvalitativnim
svojstvima. Kvalitativna svojstva su neke morfološke ili fenotipske odlike, kao što su: oblik ili
tip runa, boja dlake, izgled repa, rogovi, minđuše, oblik usne školjke, oblik vimena, oblik sisa i
sl. Gledano s ekonomskog stanovišta daleko je važnije nasljeđivanje kvantitativnih svojstava:
plodnosti, prirasta, tjelesnog okvira i mase, mliječnosti, nastriga i kakvoće vune, te sl.
Međutim, ispoljavanje kvantitativnih svojstava jako je varijabilno, budući daje pod stalnim
utjecajem vanjskih čimbenika, osobito hranidbe. Za razliku od kvalitativnih svojstava koja su
lako dostupna i uočljiva, utvrđivanje kvantitativnih svojstava je teže i u pravilu podređeno
određenim matematičko-statističkim metodama. Stoga je u provedbi selekcije od izuzetne
važnosti izračunavanje i poznavanje koeficijenta nasljednosti ili heritabiliteta (h2). Na
tablici 5. prikazani su heritabiliteti za neka najvažnija svojstva ovaca.
Tablica 5. Heritabiliteti određenih svojstava u ovaca
Osobina Heritabilitet
srednji minimum maksimum
Plodnost 0.20 0.10 0.30
Porodna masa 0.30 0.10 0.60
Tjelesna masa kod odbića 0.25 0.10 0.40
Dnevni prirasti 0.40 0.10 0.80
Sadržaj masti u trupu 0.40 0.25 0.50
Mliječnost 0.15 0.10 0.20
Kakvoća mlijeka 0.40 0.30 0.50
Nastrig neprane vune 0.30 0.25 0.35
Prinos čiste vune 0.35 0.20 0.50
Dužina pramena 0.45 0.30 0.60
Finoća vune 0.55 0.40 0.70
Vijugavost vlakna 0.45 0.20 0.70
Boja neprane vune 0.30 0.20 0.40
Boja oprane vune 0.15 0.10 0.20
Obraslost glave vunom 0.50 0.40 0.60
Sržnost vlakna 0.60 0.50 0.70

 

[miljko]

Brundalo druze,svaka cast,procitao si dosta toga i na ovo nema mnogo sta da se doda.Ova tabela na kraju mi se dopala i iz nje moze da se izvuce da su one dve karakteristike koje su odgajivacima bitne,a to su plodnost i mlecnost u odnosu na ostale manje nasledne,th heritabilitet je nizak.Za svakog odgajivaca je kao sestica na lotou prepoznati ovnove ili jarce koji svoje gene dominantno prenosi,sto znaci da potomstvo vise od 70% zavisi od njegovih gena.Za sve ovo sto si gore naveo je bino kao sto si i spomenuo uredna baza podataka ali i veci broj plotkinja da bi neke karakteristike da li je to dnevni prirast ili mesnatost ili sta vec,mogu na vecem broju da se testiraju a da to ne bude slucajnost.Austrijanci su dugo godina selekciju simentalskih krava vrsili na mlecnost a pri tome zaboravili na fundament odnosno papke i to je ono sto je prokleto da su neke karakteristike kodirane istim genom.Sto se plodnosti tice,na to se treba selektovati ali to ide mnogo sporo.Bitan faktor u tome je flushing odnosno ako se proizvodnja ne vrsi u cistoj rasi,ukrstanje ali ne i dalja prizvodnja sa melezima, koji treba da budu zavrsni produkt nego samo sa cistim rasama proizvoditi da bi se prednosti tih rasa iskoristile.
I uopste kad se covek upusti u selekciju ,mora sebi da zada neke ciljeve ,parametre na koje ce selektovati.Ja sam bio na vise aukcija u Nemackoj i posle par poseta vise nisam morao da pitam od kog odgajivaca ovnovi dolaze jer sam ih po tipu mogao da prepoznam.
Zato kazem da se odgajivac treba na manji broj karakteristika treba skoncentrisati.

 

[brundalo]

Ja recimo gojim mlijecne ovce ali idem i na plodnost. Ne zanimam me vanjstina i vuna. Od lipote se ne zivi.
Dok se mlijecnost najteze nasljedjuje, dotle se ja moram suprotstavit ovim teorijskim podacima o nasljedjivanju plodnosti. Naime po mom osobnom iskustvu poprilicno je lako podignuti plodnost po ovci. a dizanjem plodnosti automatski se dize i mlijecnost (Ovce sa 2 janjeta daju 40% vise mlika).Iako samo podizanje plodnosti ne znaci i automatski vecu mlijecnost. Normalno flushing i ishrana tokom cijelog zivota su vrlo bitni

 

[miljko]

koliko ti druze imas ovaca i kolko dugo ih muzes,odnosno cime ih hranis preko zime.Muza ovaca i prizvodnja sira je odlicna stvar ali kako uspes da uardis sve poslove,koliko ljudi to radi?
To sad pitam jer sam u medjuvremenu citao i druge stvari.
Nasa porodica se za proizvonju mesa i iz tog razloga odlucila jer je potrebno manje radne snage.
Brat sa dedom opsluzuje nesto vise od 100 plotkinja sa podmlatkom.Polovina stada od prilike se jagnji pocetkom do kraja decembra a druga polovina u maju jer mi kupac taj ritam nalaze.Cetiri do pet meseci su na pasi jer je u leto trava suva zbog velike vrucine.Preko zime koristimo silazu i mogu ti reci da je to neki broj koji 1,5 radnika mogu da opsluze.Reci mi ako nije problem kako to kod tebe izgleda

 

[miljko]

da korigujem sto se ishrane tice pored livadskog sena i lucerke negde oko 6 hekrata zajedno koristimo i kukutuznu silazu koja je odlicna stvar.

 

[Tar]

......koristimo i kukutuznu silazu koja je odlicna stvar.

E, sve sve ali to nisi smeo da pomenes. Mene su zbog silaze hteli da biju. Cekaj samo dok se Brundalo oporavi od šoka!

 

[miljko]

Zasto je to problem.Mi koristimo kulture za fermentaciju silaze i dobro je zadihtovana tako da ne bacimo ni 1% akvalitet je odlican,ovce pociste jasla do zadnje mrvice i dok doje jagnjad ne samo da ne smrsaju vec i poprave kilazu.Mozda silaza nije najbolja ka proizvodnju sira jer se moza nesto moze osetiti ali za proizvodnju jagnjadi je jeftina i energetski bogata hrana.Uz malo suncokretove sacme zadovolji se potrea za proteinima i to je po meni preko zime odlicno resenje.
Da cujem vasa misljenja, i mozda objasnjenje zasto nije dobra.
Sto se Listerioze tice,sa time nemamo problema jer je fermentacija i udihtovanost u redu a higijena pri siliranju besprekorna.Mozemo i o tome da diskutujemo odnosno da vam pokazem par slika.
Pozdrav

 

[novii]

Ako se misli pisati o silaži, najbolje da se otvori nova tema, da sve bude jasnije. To je koliko vidim oblast o kojoj svako ima svoje mišljenje na forumu i to drugačija. Ali vidim da ima i ljudi sa praktičnim iskustvima, a to se isto veoma traži.

 

[brundalo]

Pada kisa pa me evo malo ovdi he he.
Sta se tice silaze ja novi nebi otvara novu temu samo radi silaze nego ako imamo temu ishrana koza mozemo imat i ishrana ovaca. Jednostavno i prakticno. Inace cemo se previse rasirit.

 

[brundalo]

koliko ti druze imas ovaca i kolko dugo ih muzes,odnosno cime ih hranis preko zime.Muza ovaca i prizvodnja sira je odlicna stvar ali kako uspes da uardis sve poslove,koliko ljudi to radi?
To sad pitam jer sam u medjuvremenu citao i druge stvari.
Nasa porodica se za proizvonju mesa i iz tog razloga odlucila jer je potrebno manje radne snage.
Brat sa dedom opsluzuje nesto vise od 100 plotkinja sa podmlatkom.Polovina stada od prilike se jagnji pocetkom do kraja decembra a druga polovina u maju jer mi kupac taj ritam nalaze.Cetiri do pet meseci su na pasi jer je u leto trava suva zbog velike vrucine.Preko zime koristimo silazu i mogu ti reci da je to neki broj koji 1,5 radnika mogu da opsluze.Reci mi ako nije problem kako to kod tebe izgleda

Pa ovako do ovog lita dok se nisan razbolija i dok vrag nije dosa po svoje ima san 140 ovaca i tek zasnovano stado od 25 koza.
Nakon onoga sta me zadesilo ostao sam na 100 ovaca i 21 koza. U tu cifru su ukljuceni i ovnovi odnosno jarac. Sta se tice muze ona je pocinjala u 12 mjesecu a najkasnije 2-3 dana iza nove godine i trajala bi do polovine 6 mjeseca a koji put i do pola sedmog ako bi bilo pase. Racunaj prosjecno da su mi ovce bile u laktaciji oko 7 miseci ili cak 8. Normalno nisu sve imale tako dugu laktaciju. Prosjek dizine muze na cijelo stado je jedno 5 miseci mozda koji dan vise.
Ja radim sam i sir i brigu o ovcama. To je zato sto su ovce na ogradjenim pasnjacima i nije potreban nadzor radi stetocina kao sto su divlji psi, cagalj ili vuk. Doduse zadnje dvi godine san uvatija 3 lupeza i sad smo na sudu. Jedan je vec osudjen i platija je kaznu a sa ovon dvojicom steta je malo veca i sud malo sporije radi.
Kad su ovce tako sredjene lako je pomust i napravit sir to je najmanji problem. Da ti posteno recen umoran san ka pas jer mi dan zna trajat i po 18 i 20 sati ali nije problem kad se sve organizira. Ustvari je najgore kad se janje i kad se odvajaju janjad. Ostalo je uhodano tako da se napravi bez problema. Ostaje mi nakon obavljenog posla oko ovaca cak i vrimena za ciscenje terena i pretvaranje istoga u pasnjake. naime ovdi je sve zaraslo u makiju a di ona raste trava ne raste. kako niko nije zainteresiran radit ovaj posao bez obzira na placu morao san kupit koze jer su one najbolji cistaci terena. Priko lita mi dodje sin upomoc ili angaziran turiste kojima je to zanimljivo radit i jos kad in ispecen janje i dam im 2-3 sanduka piva ili vina ide radnja he he.
Kako san se razbolija ovo lito to su ovce ostale prepustene sebi i stradale od suse. Sin mi je bija samo par dana i onda se dogodilo sto se dogodilo. Zato me dogodine ceka veliki remont stada u kojem cu morat obnovit stado sa najmanje 30-ak vlastite janjadi a skartirat 50-ak ovaca. Tako da iduce 2 godine ne smijen ni promislit na neku dobit od ovog posla. Mislio san i sad napravit remont stada ali san izracuna da mi se vise isplati ih zadrzat pa makar za njima letija dan i noc nego dogodine ne imat materijala za nastavit stado..
Sto se tice zimske ishrane do ove godine nije bija problem, zime su blage i zelene trave i brsta se uvik nalazilo, a kupija bi u ZD i jecma, prekrupe od kukuruza tostirane soje i slicne stvari. Ove godine je gadna susa bila i kupija san nesto sijena koliko san moga, tako da su mi ovce vec priko misec dana na sijenu virova ili ne. Kako cu izdrzat ovu zimu neznan, ali nece mi bit lipo. Evo da ne pada kisa ja bi sad zavrsava jednu veliku ogradu od cca 12000m2 u koju bi ih stavija par dana ali neda kisa. I zato san za racunalom sad umisto da radin.

 

[Tar]

Ovde je jaka kisa presla u vejavicu. Trknuo sam do komsije (30m) da mu nesto odnesem i posle 5-6 minuta nisam umeo da se vratim !

@ brundalo
znaci u istim uslovima koze su se pokazale neuporedivo izdrzljivijim, iako je rec o rasi koja potice sa alpa a ovca je bas domaca iz Šibenika........pardon sa Silbe?
Proizilazi da bi Anglo-Nubijska koza ili ona mala crna iz Spanije* to podnele bez vecih problema?

*Mursija-Granada

 

[brundalo]

Ovde je jaka kisa presla u vejavicu. Trknuo sam do komsije (30m) da mu nesto odnesem i posle 5-6 minuta nisam umeo da se vratim !

@ brundalo
znaci u istim uslovima koze su se pokazale neuporedivo izdrzljivijim, iako je rec o rasi koja potice sa alpa a ovca je bas domaca iz Šibenika........pardon sa Silbe?
Proizilazi da bi Anglo-Nubijska koza ili ona mala crna iz Spanije* to podnele bez vecih problema?

*Mursija-Granada

Pa ispada tako ali bilo je tu svega. Tek sad otkrivam kako su se pojedine stvari desavale. Rekli bi stari da padaju kad su zrele. Recimo danas san se nasa u ogradi kad je tudji pas bez nadzora uletija i zgrabija ovcu za vrat. Vise nikad nece nikog zgrabit za vrat a gazda ga trazi po selu. Pita je i mene dali san a vidija. Nisam i amen. Masu ih se razbolilo, stradalo od suse itd itd. Uglavnom da san ja bija tu, to se sigurno nebi dogodilo. Znas uvik priko lita "ode" jedna ili dvije ali to su sve rizici posla. Ali ovo sta se meni dogodilo je katastrofa i to zbog moje bolesti a ne radi vece otpornosti koza os ovaca. Iako znas Tar da san i ja pomislija i jos uvik mislin da san ja tome pripomoga vrlo strogom selekcijom na mlicnost pa se javila mozda i preosjetljivost.

 

[brundalo]

Odg: Selekcijski rad u uzgoju ovaca i koza - Izlučenje i kupovina ovna

Cesto se može čuti kako je ovan polovica stada, a ovakva definicija značenja ovna u stadu je i više nego prihvatljiva kada znamo da je ovan otac većine janjadi u stadu, dok ovca uglavnom daje jedno do dva janjeta godišnje. Za popravljanje proizvodnih osobina u stadu nužno je posjedovati ovnove uzgojene odabirom po kvalitetu natprosječne muške janjadi. Nažalost, dosta uzgajivača ne polaže veliku pozornost odabiru i kupovini ovna i najčešće je jedini kriterij po kojem se vodi - cijena ovna. Tako često od naših uzgajivača možemo čuti da je "ovna platio po kilogramu težine". Ovna ne treba gledati isključivo kao oca iduće generacije janjadi, već kao oca budućih ovaca, budući da ovan zapravo u velikoj mjeri određuje kako će to stado izgledati i kakve će se ovce u njemu uzgajati za 3-4 godine.
Od iznimne je važnosti za uspješnu proizvodnju znati kada i zbog kojih razloga se ovan izlučuje, a jed-nako je važno znati kakvog ovna uvodimo u stado.
Nastavak sutra........

 

[brundalo]

Izlučenje ovnova zbog dobiti
Kada ovan dozivi 6 godina starosti njegova plodnost i libido(zelja za skakanjem) u vecini slucajeva znacajno opada. Ako se vecina ovnova pusta prvi put u pripust izmedju 8 i 15 mjeseca zivota, idealno bi bilo kada bi bili iluceni i zamijenjeni nakon najvise 4-5 godina koristenja (navedeno naravno vrijedi u stadima sa kontroliranim pripustom -ja se s ovim ne slazem i objasnio sam zasto u jednom od postova)-. Ovo je ispravan nacin zamjene ovnova, prihvatljiv iz vise razloga:
Dob ovna je dobar pokazatelj njegovih reproduktivnih sposobnosti
Izlucenje zbog dobi i kupovina ovnova za zamjenu svake godine znaci da je postignuta dobra dobna ravnoteza medju ovnovima u stadu.
Godisnja zamjena 20-25% ovnova i u ekonomskom smislu je racionalna, uodnosu na situaciju u kojoj se nakon nekog razdoblja u kojem nije kupljen ni jedan ovan odjednom mora kupiti vise ovnova.
U stadima u kojima nema planskog pripusta drzanje istog ovna u stadu kako je gore navedeno, 4-5 godina moze izazvati probleme, ponajprije zbog cinjenice da takav ovan vrlo brzo dolazi u situaciju da skace i oplodjuje svoje kceri i unuke, ili ako on potjece iz tog legla da skace na majku i sestre. Ovakvi incesti često vode radjanju janjadi s razlicitim bolestima i manama. U ovim stadima ovnove bi trebalo mijenjati nakon druge godine koristenja.
Sutra pregled testisa i kontrola kakvoce sperme.....

 

[brundalo]

Pregled testisa i kontrola kakvoce sperme
Kako su za oplodnju ovaca prirodnim pripustom presudni čimbenici dobra kondicija i izdrzljivost ovnova, prije pripusne sezone(najmanje dva mjeseca prije) potrebno je detaljno pregledati ovnove radi utvrđivanja u kakovoj su kondiciji i špostoje li odredjeni tjelesni nedostaci koji bi mogli uticati na uspješnost pripusne sezone. Ovo svakako treba napraviti na vrijeme, dva mjeseca prije pripusne sezone, kako bi se u slucaju potrebe za zamjenom ovna, novi kupljeni ovan imao vremena prilagoditi novim uvjetima i kako bi se izbjegla moguca sterilnost ovna kao posljedica stresa od transporta i promjene zivotne sredine.Prije svake pripusne sezone pozeljno je pregledati testise i izvrsiti analizu sperme. Ovnovi svih dobi skloni su ozljedama testisa. U muzjaka koji je namjenjen rasplodu, oba testisa moraju biti spustena u mosnju, sto utvrdjujemo pregledom kao i pipanjem.Valaj opipati oba testisa i utvrditi je li se unutar njih nalaze kvrzice. Oba testisa moraju biti pomicna u mosnji. Pomocu mikroskopa utvrdjuje se gustoca sperme, oblik i pokretljivost spermatozoida. Brza metoda prosudbe kakvoce sperme je utvrđivanjem stupnja kiselosti (pH). Izrazito kisela reakcija sperme ukazuje na veliku fertilnost spermatozoida, a alkalna upucuje na sterilnost ovna.
Sutra......... kupovina ovna

 

[Tar]

Kad ti kazes sutra to znaci malo kasnije
E ovo za ovnove je bas poucno. Jasno mi je da si se izvestio za ovo pipanje ali nisi objasnio kako dojes do sperme, e to je vestina.

 

[brundalo]

Kad ti kazes sutra to znaci malo kasnije
E ovo za ovnove je bas poucno. Jasno mi je da si se izvestio za ovo pipanje ali nisi objasnio kako dojes do sperme, e to je vestina.

E to ja ne radim "rucnom manipulacijom" a ni veterinar. On jednostavno donese lutku namirisanu sluzi ovce koja se mrka.