Protesti malinara 2018 godina (štrajkovi i slične stvari zbog niske otkupne cene)

Vibac italijani su kod nas dobili 9+ miliona € da pokrenu fabriku i zaposle 200radnika naredne dve godine.(izvor:govor AV na dan otvaranja)
To je 45.000€ po zaposlenom radniku. Doduše nemaju ni 100radnika, i niko ih ne pritiska.
Neka daju seljaku 5% od toga po radniku pa da vidimo da li će biti protesta i odlazaka preko grane. Nismo ni mi gadljivi na subvencije. Dokle samo nama deru kožu.
 
Laki je malo nervozan? Kako lako maske padaju...

Послато са GT-I9082 уз помоћ Тапатока
Da budem do kraja iskren meni su se uvek gadili ljudi koji misle da smo svi mi mali i beznacajni, da je situacija takva kakva je i ne moze se promeniti, da je njegova jedina svrha u zivotu da rinta i cuti jer " ima i gore"..
To je mentalitet jednog vola, ustrojene radne zivotinje cija je jedina svrha da vuce dok ne crkne.
Ko zeli takav zivot nemam nista protiv ali nemoj da solis pamet i kontriras vecini koja se bori za egzistenciju.
Pljunes na ljude koji su blokirali put jer zaboga narusavaju tvoje Ustavom zagarantovano pravo slobode kretanja, a sto je zbog lopovluka necije dete ostalo gladno i uskraceno za skolovanje to nikom nista?
Da je srece da smo slozni pa kao u Grckoj, kad je strajk da SVE STANE a kod nas svako za sebe..
A ova tema o malini je tek specificna pa slobodno moze da se uzme kao ogledalo podeljenosti drustva.
Cim krene malo normalnija diskusija poupadaju na temu govedari, visnjari, "menadzeri", bolesnici neznani i znani...pa se nasladjuju tudjom mukom.
 
Ovo je recept za slom ne drzave vec citave nacije! Pre svega,izvoz poljoprivrede Srbije je preko 2 milijarde evra.Svaki dinar subvencija se visestruko oplodi za razliku od stranih investicija.Zemlja bi brzo bankrotirala bez toga jer je to cist devizni priliv sa malom uvoznom komponentom.Biti seljak je umetnost,usavrsavaju se psiho-fizicke sposobnosti coveka,dok radnik u industriji zaostaje i postaje rob iz Orvelove 84-te.On radi jednolican posao,ne srece se ni sa cim i ni sa kim van predvidjene procedure.Socijalna i sve druge vrste inteligencije mu zakrzljavaju,prema studiji u koju sam imao uvid ti ljudi veoma tesko nalaze partnere.Kod njih je jako nizak natalitet i svest o pripadnosti porodici,lokalnoj zajednici i naciji.Postoji vezanost samo za kompaniju za koju rade i pokornost sefovima do imbecilnosti!

Inace,tebi Limeni i svim forumasima preporucujem izuzetnu knjigu americkog novinara Sirera koji je bio u vrtlogu dogadjaja u Nemackoj 30-tih i 40-tih godina dvadesetog veka.To je "Uspon i pad treceg rajha"

https://www.amazon.com/Uspon-pad-Treceg-Rajha-nacisticke/dp/8663090838


Postoji uzasno poklapanje onoga sto Limeni prica i nacistickog plana za Slovene.Prema transkriptima razgovora nacistickih zvanicnika objavljenih u ovoj knjizi,planirano je da se svi Nemci kao visa vladajuca rasa rasele iz gradova i nasele u mala sela sirom " Lebensraum-a",koji bi oteli od Slovena.Nemci su dosli do zakljucka da ce njihova deca ziveti u zdravoj sredini u selima i da ce daleko bolje razviti sve svoje psiho-fizicke sposobnosti,nego da ostanu u gradovima.U gradove je trebalo naseliti Slovene,obavezno u stambene zgrade sa sto manje zelenila i sto vise betona i asfalta.Obavezno onemoguciti bilo kakav dodir tog stanovnistva sa selom i prirodom,Sloveni bi radili u fabrikama,komunalnim preduzecima,i zamislite,to je zanimljivo,u zdravstvenom sistemu kao negovatelji!Nacisti su planirali da im postepeno uniste svaku samosvest i da specijalnim programima koji ukljucuju i promociju homoseksualizma rapidno smanje slovenski natalitet.Knjiga obiluje takvim idejama nacista od kojih zastaje dah.Takodje svi funkcioneri potenciraju da se Slovenima ne sme govoriti nista sto bi im dalo naznake krajnjih namera,vec se osmisljavaju razni vidovi propagande pod plastom Ujedinjene Evrope protiv komunizma!


A po selima sve zesci je*aci "kazanove".Devojke pobegle glavom bez obzira, prosecni momak (kakav bre momak, deda momak) 45 godina, sto bi nas narod re'o ubo kuče u **greška. Kao uteha u zivotu ostaje mu da pije pivo na veresiju ispred lokalne prodavnice i da pametuje (je*e govna)... U seoskoj skoli nema 2-3 djaka, a svi pametni i u sve se razumeju!
Prosecno selo svako ima bar 100 tavih nezenja (izgubljnih slucajeva)...

P.S... 'Ajde bre ne kenjaj i ja sam sa sela, ceo zivot i 6 kolena unazad i odlicno znam sta se desava po selima!
 
Prvo procitaj knjigu decko.To sto su takvi kod nas po selima je stvar drzavne politike vec decenijama.Pogledaj sela u Sloveniji.Ne znaci da ako neko zivi u selu treba da se bavi iskljucivo poljoprivredom.....
 
U koliko sati se ocekuje obracanje roba iz Robaja, vaskolikom forumskom pucanstvu?
Da li ce vece kod skvera doneti neke nove bitne odluke veceras?
Nadam se sto pre, u suprotnom cu se vec zabrinuti da se nije sta desilo doticnom i njegovom Ursusu, kome ni zub vremena nije mogao nista.

Kokice i pivo su spremni, cekamo.....
 
U koliko sati se ocekuje obracanje roba iz Robaja, vaskolikom forumskom pucanstvu?
Kažem ja, opsednut :)
Dosadan si, neinsiprativan, a posebno glup, tako da..ajd ćao
@ironman: A ko će onda hranu da ti proizvodi?
To nije proiblem, hranu je lako proisveti.
Da je lako pokazuje makar dva momenta
Prvi,
Dovoljno je par procenata stanovništva koje se bavi proizvodnjom hrane da je proizvede dovoljno za sopstveno stanovništvo i da bude i viška.
Upravo to se dešava u razvijenim ekonomijama, tako se par procenata bav tim poslom, i hrane ima i za izvoz.
Drugi,
Proizvodnjom hrane se može baviti i bavi se najneobrazovaniji sloj stanovništva, dakle svako taj posao može da radi, pa je jasno da nije problem proizvodnja hrane, problem je njena prodaja jer u svetu ima viška hrane, u onom delu sveta koji može da je plati.

Zar i ovde ne govorimo upravo o tom problemu, kako prodati, a ne kako proizvesti malinu?
Proizvesti je može svako, treba da uloži minimalno (malo bezvredne zemlje, eventualno neku frezicu, plastičnu prskaličicu, par motika, i to je dovoljan kapital za proizvodnju, zar ne?)
Pridavanje neke posebne važnosti proizvodnji hrane je samozavaravanje i način da se oni koji, realno, nemaju izbor osim da se bave tm jednostavnim poslom, osete kolikotoliko važnim.
Često im se ide niz dlaku pa ne želeći da ih se uvredi priča im se o bitnosti, ali to se zove demagogija.

Ja bih voleo da pročitam argumente koji pobijaju ove moje tvrdnje (o najneobrazovanijem sloju, o višku hrane, o jednostavnosti njene proizvodnje) a da to ne bude ad hominem.

Taj način gledanja na svetske i domaće trendove nas kao civilizaciju i vodi u Orvelov scenario.

Nije to način gledanja, to je smer kojim se čovečanstvo kreće.
Dakle smer jurcanja za parama, potrošački smer, smer lagodnog života i težnji ka što više materijalnih dobara.
Nekome se to može dopadati nekome ne, ali to jeste smer.
Razumem i poštujem one koji mu se suprotstavljaju, ali pod uslovom da nema licemerja.

Ne mogu da poštujem one, npr većinu komentatora ovde, koji se kao tome suprotstavlajju, kao selo je super, duša, srce, klinac palac, ali dajte mi što više para.
Pa upravo to, traženje što više za sebe je osnovna odlika trendova koje ti kritikuješ.
Ali ako već traže pare ze sebe, hajd da vidimo na osnovu čega traže.
Kao, ja ostao na selu, to je važno, ja nešto spašavam ovo ono.
Ostao si jer si bilo lenj i glup da naučiš bilo šta osim da radiš te proste poslove, ili ti je život podelio loše karte, ali nisi, bratac, ostao da spašavaš svet, pa ti taj svet ništa ne duguje.
Nasledio od tate i mame neku vukojebinu, radiš ono što može bilo ko da radi, a tražiš da bude uvažen, e pa nema.

Eh, ja sam prvi pre 7-8 godina kad sam bio klinac (što donekle opravdava neznanje i nesvest) trčao za grad, video kule i gradove, luxuz, uživanje itd, pa sam ubrzo sa podizanjem svesti shvatio da se sve to na jedan malo drugačiji način može imati i na selu, sa stvarima, bićima i biljkama koje te ispunjavaju.
Ok, lični izbor, lični afiniteti, poštujem, ali ne govori se ovde o pojedinačnim primerima, njih ima svakakvih (pre mesec dana sam bio kod doktora nauka iz oblasti metalurgije koji se bavi šljivom, višnjom i dunjom, u Jaloviku kod Vladimiraca), ali ti, ili on, ne predstavljate pravilo, nego izuzetak, a pravilo je ono o čemu sam gore pisao.

Propast maline je samo jedna od kategorija koja je odraz propasti celog društva.
Ja sam uveren da malina i malinarstvo nisu propali. propali su možda budalasti snovi neznalica koji su sanjali o dva evra konstatntnoj ceni, propali su planovi kamioniavioni biznismena iz beogradskih kafića, propale su možda iluzije tupvih da je Srbija bogomdana da samo ona pravi maline, ali malinarstvo u Srbiji nije, još dugo će trajati, i još dugo će Srbija biti ozbiljan proizvođač tog voća.

- - - - - - - - - -

Гвоздене, имаш примјер Словеније гдје села нису пуста. Наравно, ти сељаци не живе од пољопривреде, али су остали на селу. На селу буде рођено више дјеце него у граду.

Da, ali ja govorim ne o adresi stanovanja, nego o poslu kojim se neko bavi i migracijama iz posla poljoprivrede ka poslovima gde je potrebno više znanja, obrazovanja, veština, talenata, i koji bi zbog toga trebalo da budu više plaćeni.
A gde će ko da stanuje, zaista manje bitno.
 
Limeni,prosle godine sam ti objasnio da je monopol uzrok razlika u zaradama a ne slozenost poslova.Npr. svestenstvo nikada nije radilo nikakav ozbiljan posao a uvek je imalo moc,novac i sve sto ide uz to.I danas je papa mocan ali to nije nista u odnosu na njegove prethodnike iz srednjeg veka.Pa naslednici velikog kapitala niti su sta slozeno radili niti su posebno talentovani ali imaju monopol nad tim kapitalom.Nekada kraljevi i svo plemstvo,isto monopol.Danas advokati,lekari,inzenjeri,moraju imati diplome odgovarajucih fakulteta ii licence svojih komora!Opet monopol na vrsenje odredjenog posla.
 
Rob je tezak kompleksas jbg.
Kada jevto napise koliko je nabrao, i da je sa time pokrio troskove, to mu bode oci, a on debil da se pohvali pa malo malo pa provuce pricu kako je sedeo sa direktorom iz nektara ili hisara, pa je bio kod doktora nauka i slicno.
Klasican poremecaj licnosti, i nedostatak identiteta.

Ali sta ce jadan, sada mi ga je pomalo i zao, verovatno je i on,kao i ovaj sto mu lajkuje konacno dobio malo paznje u zivotu, pa ajde resio da iskoristi to.
Sto se mene tice, zelim mu da ga ursus jos dugo sluzi, i da nas i dalje redovno izvestava sa kojim je to jakim licnostima u medjuvremenu razgovarao.
Svi zeljno ocekujemo nove vesti iz Robaja.
 
Danas u modernom sekularnom drustvu okrenutom potrosnji ekonomisti su preuzeli mnoge funkcije svestenika.Kao ekonomista znam da ekonomija nije egzaktna nauka.Ekonomija je dogma.Posao ekonomista je zastita i propagiranje vladajuce ideologije da bi se sacuvao postojeci poredak.Naprimer,danas globalisticki ekonomisti porucuju da nevidljiva ruka trzista regulise sve,jer je to ucenje dobro za globalisticku elitu koja im je poslodavac.Sa druge strane je empirija niza drzava,koju sada primenjuju i SAD (ne i prvi put) da se samo preciznim protekcionistickim merama ekonomija jedne zemlje moze uzdici....
 
To nije proiblem, hranu je lako proisveti.
Da je lako pokazuje makar dva momenta
Prvi,
Dovoljno je par procenata stanovništva koje se bavi proizvodnjom hrane da je proizvede dovoljno za sopstveno stanovništvo i da bude i viška.
Upravo to se dešava u razvijenim ekonomijama, tako se par procenata bav tim poslom, i hrane ima i za izvoz.
Drugi,
Proizvodnjom hrane se može baviti i bavi se najneobrazovaniji sloj stanovništva, dakle svako taj posao može da radi, pa je jasno da nije problem proizvodnja hrane, problem je njena prodaja jer u svetu ima viška hrane, u onom delu sveta koji može da je plati.

Ove dve konstatacije ne idu jedna sa drugom.
U zemljama gde par procenata proizvodi hranu radi se o ogromnim posedima, kompjuterskom navodnjavanju i prihrani, prskanju iz aviona, snimanje useva dronovima...pa je jasno da ovakvom proizvodnjom ne moze da se bavi najneobrazovaniji sloj stanovnistva.
Taj sloj moze da proizvede hranu za sebe i za lokalnu pijacu sve vise od toga bez ozbiljnog ulaganja i ukljucivanja struke nije moguce.
Znaci ili se veci procenat bavi proizvodnjom manje kolicine hrane(pojedinacno) na "tradicionalan" nacin ili se manji procenat bavi proizvodnjom velike kolicine na "moderan" nacin.
Zar i ovde ne govorimo upravo o tom problemu, kako prodati, a ne kako proizvesti malinu?
Ja bih voleo da pročitam argumente koji pobijaju ove moje tvrdnje (o najneobrazovanijem sloju, o višku hrane, o jednostavnosti njene proizvodnje) a da to ne bude ad hominem.
Ne govori se ni o prodaji ni o proizvodnji nego o onome u sredini ili ti o posredniku u trgovini i njegovom mesetarenju na trzistu i o onome ko to treba da spreci-drzavi.
Svi smo mi svesni da hladnjaca nije narodna kuhinja da deli nesto sto ti ili ja nismo zaradili ali isto tako ni malina nije socijalna kategorija da bi je neko proizvodio znajuci da njena vrednost na trzistu ne pokriva troskove i ocekujuci da drzava pokriva razliku iz budzeta ili kako to sad vole ljudi da kazu "iz dzepa poreskih obveznika".
Malina ima i trziste i rentabilnu cenu, to smo vec pisali i dokumentovali 100x pa nema vise potrebe da zamaramo ovaj narod ponavljajuci.
Problem je u tom posredniku koji iznosenjem laznih podataka sa ciljem ostvarivanja finansijske dobiti, sto je krivicno delo, unistava celu granu poljoprivrede a onaj ko to treba da kontrolise cuti jer je u taj posao usao i brat velikog vodje i onaj Kvazimodo iz Informera i zena bivseg premijera...
Prosle godine rod 65.000t i redovne zalihe oko 15-20.000t i do 01.06. izvezeno 99.000t a nama serviraju istu pricu o punim hladnjacama i slaboj potraznji.
Sada cu da preskocim pricu odakle nama tolike maline kad nam je prinos na nivou iz 2006..
Kao, ja ostao na selu, to je važno, ja nešto spašavam ovo ono.
Ostao si jer si bilo lenj i glup da naučiš bilo šta osim da radiš te proste poslove, ili ti je život podelio loše karte, ali nisi, bratac, ostao da spašavaš svet, pa ti taj svet ništa ne duguje.
Nasledio od tate i mame neku vukojebinu, radiš ono što može bilo ko da radi, a tražiš da bude uvažen, e pa nema.
Jel se prepozna ti u ovoj prici?
 
Pridavanje neke posebne važnosti proizvodnji hrane je samozavaravanje i način da se oni koji, realno, nemaju izbor osim da se bave tm jednostavnim poslom, osete kolikotoliko važnim.
Često im se ide niz dlaku pa ne želeći da ih se uvredi priča im se o bitnosti, ali to se zove demagogija.


Amin.

Da, da, daa...


Problem je u tom posredniku koji iznosenjem laznih podataka sa ciljem ostvarivanja finansijske dobiti, sto je krivicno delo, unistava celu granu poljoprivrede a onaj ko to treba da kontrolise cuti

Nema tu bića kažnjivog dela, a da ne pričamo o "krivičnom" delu.
 
Nema tu bića kažnjivog dela, a da ne pričamo o "krivičnom" delu.
Da ne duzimo mnogo ipak je off topic evo samo par primera.
Uvoz robe je dozvoljen i slobodan, ali se uvezena roba(a malina se uvozi iz svih zemalja u okruzenju) ne vidi u izvoznim fakturama kao takva nego se sve vodi kao "product of Serbia" sto je dovodjenje krajnjeg kupca u zabludu o poreklu robe koju kupuje.Zakon o zastiti potrosaca..

Iznosenje laznih podataka...da ne ponavljamo sve od stopiranog izvoza do fantomskog noro virusa koji se pojavljuje kad je potrebno skrenuti pricu...
Prevara predstavlja namerno obmanjivanje jedne ili više osoba u svrhu sticanja imovinske koristi. Kao takva predstavlja jedan od instituta gradjanskog prava, odnosno predstavlja krivicno delo...
 
U zemljama gde par procenata proizvodi hranu radi se o ogromnim posedima,
Zabluda

prema podacima Evropske komisije, prosečna veličina gazdinstva u EU iznosi oko 15 hektara, a u Srbiji 5,44 hektara. Međutim, mnogo su bitniji podaci koji pokazuju koliko procentualno ima farmi određene veličine a oni govore dačak 49,1 odsto svih farmi u EU ima površinu manju od dva hektara, 20,2 odsto je veličine od dva do pet hektara, dok je samo oko tri odsto poseda većih od 100 hektara.

Prosečno gazdinstvo u EU površine je 14,2 hektara ali se, s jedne strane, beleži veliki broj veoma malih farmi a, s druge, mali broj veoma velikih. Veoma malih farmi, površine manje od dva hektara, ima šest miliona, što je polovina ukupnog broja. Istovremeno su u 2010. veoma velike farme, površine veće od 100 hektara, činile 2,7% ukupnog broja gazdinstava a obrađivale su polovinu poljoprivrednog zemljišta u 28-članoj EU.
Dakle prosečno 14 ha, ne u jednom komadu, a polovina gazdinstava ispod dva.

Ne govori se ni o prodaji ni o proizvodnji nego o onome u sredini
Kad ti daš svoju malinu i uzmeš pare, je li to prodaja ili ne?

I tu je problem koji ne kapirate.
Vi biste da prodate i da uzmete pare, ali i dalje da se pitate.
To ne može.
Prodaj je ili je nemoj prodavati, kad je prodaš to više nije tvoje, nikakva prava više na to nemaš.
Ako misliš da te tvoj kupac vara, nemoj mu prodavati, ako misliš da tvoja roba vredi više, digni cenu, ne daj mu jeftino.
Ako hoćeš da i dalje učestvuješ uđi u ortakluk sa tvojim sadašnjim kupcem, ako hoće da te prihvati, deli s njim i zaradu i rizike, ili sam prodaji svoju malinu bez njega.
Sve može osim i da uzmeš pare i da se i dalje ti pitaš o robi koju si prodao.

Problem je u tom posredniku
Ali nije on posrednik, on je tvoj kupac.
Ne plaća tebi tvoje maline nemačka firma preko posrednika (neke hladnjače) tebi ta hladnjača plaća.

koji iznosenjem laznih podataka sa ciljem ostvarivanja finansijske dobiti, sto je krivicno delo,
Kakvo bre krivično delo?
Koji zakon ikoga obavezuje da u pregovoriam sa svojim poslovnim partnerima odaje svoje poslovne tajne i nemare?
a nama serviraju istu pricu o punim hladnjacama i slaboj potraznji
Pa nemoj da im veruješ.
Ako već znaš da nemaju zaliha, digni cenu i moraće da plate.
Moraće jer nemaju robe, a na njoj, kažete, zarađuju mnogo.
Neka oni kukaju koliko hoće, ti digneš cenu i ne daš jeftino, ne nasedaj na blef o punim hladnjačama.

Jel se prepozna ti u ovoj prici?
Da, naravno.
Ali ja ne kukam, tu sam gde sam, znam gde sam, pokušavam da izvučem najviše što se može, a svima dragim govorim da se svim snagama bore da rade nešto pametnije, isplativije, bolje, od seljačkog posla.

Ali to je uvek zahtevnije pa im savetujem da ne idu linijom najmanjeg otpora - baš me briga, ne moram da učim, ne moram da se trudim, ostanem u selu, to mi je najlakše, a onda tražim da budem uvažen - nego da shvate da im je taj posao, poljoprivreda, uvek na raspolaganju, nju uvek imaju kao izbor, pa da makar pokušaju nešto pametnije da rade, a ako baš ništa drugo ne uspeju, jbg, vrati se u selo pa kopaj.
 
Трамп уводи порезе на увоз свега и свачега у Америку, а нама причају о слободној трговини и тржишту.

Da,to su price za malu decu....Ne postoji ni jedna zemlja na svetu koja je podigla svoju ekonomiju bez protekcionistickih mera.To su tzv, Listove merdevine.Prvo se oblast koja se zeli razviti zastiti,pa se u nju pumpaju ogromna sredstva,a zatim se postepeno skine sa tih protekcionistickih mera.Tek kad postane mnogo mocnija od konkurencije i onda se pokrece prica o slobodnom trzistu i trgovini.Kad ekonomija pocne da slabi kao u SAD danas,odmah se ponovo krece sa protekcionistickim merama dok se stvari ne stabilizuju.Ekonomist sluze da pokrivaju to kroz price sirokim narodnim masama.Njihov posao je da propagiraju "svete tajne" o trzistu....Trziste u stvari ne postoji to je konstrukt koji se stvara nizom kombinovanih metoda.

- - - - - - - - - -

E Limeni,nemoj da mislis da se neobrazovani ljudi u razvijenim zemljama bave poljoprivredom.Evo tebi sa takvim primitivnim stavom u Holandiji ne bi dali ni da pridjes poljoprivrednoj proizvodnji.A licno ne verujem ni da si kvalifikovan kroz neku poljoprivrednu ili ekonomsku skolu.Pa eto i onaj nacista Brejvik,on nam je kolega poljoprivrednik,zlocinac da,ali ni malo glup i neobrazovan....

- - - - - - - - - -

Samo u propalim zemljama poput Srbije,Etiopije i slicno ozbiljne stvari zavrsavaju u rukama diletanata,ukljucujuci i agro biznis.
 
nemoj da mislis da se neobrazovani ljudi u razvijenim zemljama bave poljoprivredom
Daj neki podatak koji to pokazuje, neku obrazovnu strukturu.
Nešto slično ovome što je SANU uradila za Srbiju
Pazi ko traži da bude superuvažavan i superplaćen

OPŠTI PROBLEMI• Obrazovanje seoskog stanovništva u Srbiji je zanemareno• Nizak nivo obrazovanja seoskog stanovništva• Razuđena ali zastarela mreža škola u seoskim područjima• Kvalitet obrazovanja seoskog stanovništva je niži odrepubličkih standarda• Ne postoje elementi specifične obrazovne politike obrazovanjaseoskog stanovništva• Nisu definisane uloge obrazovanja u seoskim područjima uopštem razvoju seoskih zajednica• Problemi finansiranja obrazovanja seoskog stanovništva
 
Nazad
Vrh