rajko gmilanovac
Član
Slicna tema postoji u govedarstvu ali mislim da nam je u buducnosti preko potrebna i ovde nadam se da urednici nece imati nista protiv.
Senaza kao jedan od najjeftinijih oblika hrane za prezivare nije puno zastupljena kod nas ali mislim da ce u skorijoj buducnosti imati mnogo vise udela u ishrani sitnih prezivara.
Jedina prava alternativa spremanju sena jeste siliranje lucerke odnosno spremanje senaže. Ovaj postupak ima brojne prednosti a to su:
Optimalno vreme za košenje lucerke je kada u zelenoj masi ima 21-23% sirovih vlakana u SM, jer je tada udeo energije i proteina najveći.Optimalna visina košenja je 5-7cm. Noževi na kosačicama moraju biti oštri, a rez gladak. Ovako se omogućuje bolji rast, jer je preostala površina za asimilaciju veća. Umanjuje se mogućnost da se masa zagadi zemljom, a time i bakterijama (npr. klostridije)
Poželjno je provenjavanje do 40-45% SM. U jako vlažnim senažama fermentacija teče u pravcu stvaranja butrne kiseline, a jako suve se teško skladište i pakuju. Period prosušivanja zavisi od dužine sečenja i sadržaja vlage. Trajanje prosušivanja na njivi ne sme biti duže od 24h. Svaka naredna noć dovodi do gubitka šećera usled respiracije, a smanjuje se i rizik od lošeg vremena (kiše). Optimalna dužina seckanja za trave je 30-40mm(odsečci ne smeju biti kraći od 10, a ni duži od 40mm). Duži odsečci otežavaju gaženje. Noževi na mašinama moraju biti naoštreni.Prisustvokiseonika dovodi do pregrevanja i gubitka SM i energije. Opšte je pravilo da silosi moraju biti što uži, kako bi se sprečila fermentacija tokom izuzimanja. Postupak punjenja, sabijanja i pokrivanja senaže treba da traje što kraće. Obavezno proveriti mehanizaciju da slučajno ne curi gorivo ili mazivo. Masu nanositi u tanjim slojevima, najviše do 40 cm koristeći mehanizaciju za njeno planiranje. Gaziti oko 2-2,5 minuta po toni mase. Koristiti teške traktore sa jednostrukim točkovima. Pritisak u gumama mora biti veći od 2 bara, a prilikom gaženja spajati tragove guma. Određivanje fronta izuzimanja je bitno radi smanjenja gubitaka i pregrejavanja. Front izuzimanja ne treba okretati u pravcu duvanja dominantnih vetrova. Koristiti inokulante za usmeravanje i ubrzavanje procesa fermentacije i uvek obratiti pažnju na preporuke proizvođača za doziranje i način aplikacije. Pokrivanje treba vršiti u najkraćem roku. Pokrivanje se može vršiti i parcijalno ako se silos dnevno puni na maksimalnu visinu. Folija koja ide direktno na masu treba da bude debljine 40-50 mikrona. Na kraju se postavlja mreža koja sprečava oštećenje folije, a vrši dodatno opterećenje. Po spojevima i po površini ređaju se vreće sa peskom kako bi se opteretila masa.
---------- Poruka napisana u 18:17 ---------- Prethodna poruka je at 17:20 ----------
Radi postizanja što boljeg kvaliteta silaže i siliranja hraniva koje se teško siliraju u novije vreme u masovnoj upotrebi nalaze se i silažni inokulanti. Oni sadrže optimalnu kombinaciju različitih vrsta bakterija mlečno-kiselinskog vrenja i nekoliko enzima. Primenom ovih preparata postiče se skraćenje aerobne faze fermentacije ( smanjenje rasta plesni ) i ubrzano spuštanje PH vrednosti u silaži kao posledica intenzivnije redukcije mlečne kiseline. Time se smanjuju gubici u suvoj materiji i proteinskom azotu koji inače nastaje aktivnoću enzima bljke i aerobnih mikroorganizama. Obično za jednu t kukuruzne silaže potrebno je 5 gr inokulanata, koji se rastvara u vodi i na siliranu masu može se kod manjih gazdinstava naneti leđnom prskalicom, a na većim traktorskom prskalicom.
Senaza kao jedan od najjeftinijih oblika hrane za prezivare nije puno zastupljena kod nas ali mislim da ce u skorijoj buducnosti imati mnogo vise udela u ishrani sitnih prezivara.
Jedina prava alternativa spremanju sena jeste siliranje lucerke odnosno spremanje senaže. Ovaj postupak ima brojne prednosti a to su:
- manji gubici
- manja zavisnost od vremenskih uslova
- ušteda u skladišnom prostoru
- gotovo neograničena dužina čuvanja
Poželjno je provenjavanje do 40-45% SM. U jako vlažnim senažama fermentacija teče u pravcu stvaranja butrne kiseline, a jako suve se teško skladište i pakuju. Period prosušivanja zavisi od dužine sečenja i sadržaja vlage. Trajanje prosušivanja na njivi ne sme biti duže od 24h. Svaka naredna noć dovodi do gubitka šećera usled respiracije, a smanjuje se i rizik od lošeg vremena (kiše). Optimalna dužina seckanja za trave je 30-40mm(odsečci ne smeju biti kraći od 10, a ni duži od 40mm). Duži odsečci otežavaju gaženje. Noževi na mašinama moraju biti naoštreni.Prisustvokiseonika dovodi do pregrevanja i gubitka SM i energije. Opšte je pravilo da silosi moraju biti što uži, kako bi se sprečila fermentacija tokom izuzimanja. Postupak punjenja, sabijanja i pokrivanja senaže treba da traje što kraće. Obavezno proveriti mehanizaciju da slučajno ne curi gorivo ili mazivo. Masu nanositi u tanjim slojevima, najviše do 40 cm koristeći mehanizaciju za njeno planiranje. Gaziti oko 2-2,5 minuta po toni mase. Koristiti teške traktore sa jednostrukim točkovima. Pritisak u gumama mora biti veći od 2 bara, a prilikom gaženja spajati tragove guma. Određivanje fronta izuzimanja je bitno radi smanjenja gubitaka i pregrejavanja. Front izuzimanja ne treba okretati u pravcu duvanja dominantnih vetrova. Koristiti inokulante za usmeravanje i ubrzavanje procesa fermentacije i uvek obratiti pažnju na preporuke proizvođača za doziranje i način aplikacije. Pokrivanje treba vršiti u najkraćem roku. Pokrivanje se može vršiti i parcijalno ako se silos dnevno puni na maksimalnu visinu. Folija koja ide direktno na masu treba da bude debljine 40-50 mikrona. Na kraju se postavlja mreža koja sprečava oštećenje folije, a vrši dodatno opterećenje. Po spojevima i po površini ređaju se vreće sa peskom kako bi se opteretila masa.
dipl ing Gordana Vujaklija
---------- Poruka napisana u 18:17 ---------- Prethodna poruka je at 17:20 ----------
Dodaci silaži i senaži
Radi poboljšanja fermentacije, boljeg čuvanja i povećanja kvaliteta silaže, smanjenja gubitaka hranljivih materija, poboqljanja ukusa, mirisa i drugih svojstava silaže, često se u te svrhe koriste razni dodaci. U važnije grupe dodataka spadaju bakterijsko- enzimski inokulanti, hraniva bogata ugljenim hidratima, neproteinska azotna jedinjenja, sredstva za veštačko zakišeljavanje, apsorbenti toksina, minerali i dr. značajni dodaci. Za hraniva koja se teško siliraju mogu se dodavati ugljenohidratna hraniva koja se odlikuju većom količinom rastvorljivih šećera, najčešće se koriste sitnomlevena prekrupa zrna kukuruza, suvi i sirovi repini rezanci, melasa i td. Kukuruzna prekrupa i suvi rezanci šećerne repe dodaju se pri siliranju trava u količini 3-5 %, a leguminoza 5-7%. Razbacuju se po površini silosa kontinuirano tokom pristizanja mase. Razbacivanje se može obaviti ručno ili rasturačem za mineralno đubrivo.
Radi postizanja što boljeg kvaliteta silaže i siliranja hraniva koje se teško siliraju u novije vreme u masovnoj upotrebi nalaze se i silažni inokulanti. Oni sadrže optimalnu kombinaciju različitih vrsta bakterija mlečno-kiselinskog vrenja i nekoliko enzima. Primenom ovih preparata postiče se skraćenje aerobne faze fermentacije ( smanjenje rasta plesni ) i ubrzano spuštanje PH vrednosti u silaži kao posledica intenzivnije redukcije mlečne kiseline. Time se smanjuju gubici u suvoj materiji i proteinskom azotu koji inače nastaje aktivnoću enzima bljke i aerobnih mikroorganizama. Obično za jednu t kukuruzne silaže potrebno je 5 gr inokulanata, koji se rastvara u vodi i na siliranu masu može se kod manjih gazdinstava naneti leđnom prskalicom, a na većim traktorskom prskalicom.
Pri spravljanju silaže mogu se dodavati neproteinska azotna jedinjenja, stim što se mora obratiti pažnja kod upotrebe ovakih hraniva u ishrani preživara.
Uključivanjem većih količina nebelančevinastih azotnih materija u obroku preživara, praćeno je deficitom nekih minerala, naročito Ca, P i S. pri ishrani grla sa ovim obrocima mora se naročita pažnja obratiti na obezbeđenost životinja sa odgovarajućim količinama Ca, P, S, Co, Zn.