@radovanbaci
Po nekom ličnom iskustvu optimalno bi bilo 1.5 do 2 ha, mada sve zavisi od vremenskih prilika. Ako redovno i pravovremeno bude dovoljnih količina kiše, ne brini, biće dovoljno i 1 ha.
Drugi uslov je da se, ako je pašnjak u komadu, obavezno urade "pregoni" ili "prelazi" (npr. deliti hektar, elektro pastirom-čobanicom, na 6-8 delova i napasati iz pregona u pregon). Neki to zovu i "rotaciona" ispaša. Maksimalno zadržavanje u jednom pregonu do 5 dana (što zavisi od razvijenosti mase za pašu, starosti travnjaka, itd.). Dužinu napasanja na jednom pregonu, pored već nabrojanog, određuju i vremenske prilike, pa i redosled turnusa-što kasnije u toku godine, to je paša slabija, a prinos niži, pa je zadržavanje duže.
center]
Bez velike matematike, vidljlivo je da rotacionim načinom ispaše "dajete travi" preko mesec mogućnosti oporavka i ponovnog rasta. Ako se ispaša obavlja ne celom prostoru, pored toga što se ovce "ostave" dosta kvalitetne trave ne opašene, jer idu tamo gde je bolje, već kod duže ispaše, dolazi do povreda busenja trava i leguminoza i često čupanja iz korena. Posle obilnih kiša, kada je zemljište suviše vlažno, neki put treba, na kratko, prekinuti napasanje.
Stručnjaci čak savetuju da posle izlaska ovaca iz pregona, tj. ispasanja pregona, preostale biljke treba pokositi (tzv. "krupnežina"), da bi se ujednačila sledeće otava. Od tako pokošene mase dobija se seno lošeg kvaliteta, ali je i ono ponekad potrebno, jer ako se ne iskoristi za ishranu onda sigurno može služiti kao dobra prostirka.
Naravno, djubrenje, odnosno folijarna prihrana i navodnjavanje pašnjaka evidentno donose, pored većih količina, i mnogo kvalitetniju travu, ali u našim uslovima to se vrlo retko, odnosno skoro nikako, ne primenjuje!
Posebna priča su sejani ili tzv. veštački pašnjaci, ali o tome nekom drugom prilikom!
Veoma mi je drago, ako sam bar malo pomogao!