Nije za komercijalnu proizvodnju, ali interesantna vocka, posebno sto se ne tretira otrovima.
Sama voćka, koja spada u porodicu ruža i u bliskom srodstvu je i sa jabukom i kruškom, u Srednjem veku je bila rasprostranjena širom Evrope, uključujući i naše prostore. Osim prijatnog ukusa, osobina koja je uticala na širenje ovog voća je bila održivost. Kao i dunja, mušmula je mogla jako dugo da se održi, bez savremenih uređaja, kao što su frižideri i zamrzivači. Naziv, koji mi koristimo za ovo voće je preuzet iz turskog jezika*muşmula.
Mušmula smanjuje koncentraciju*lošeg holesterola i masnoća sa zidova krvnih sudova. Plod mušmule dokazano štiti od*kardiovaskularnih i malignih bolesti. Pomaže kod tegoba koje se javljaju u*menopauzi, želudačnih tegoba, kod problema sa prostatom, jača organe za varenje, poboljšava vid, leči anemiju i opstipaciju, čisti jetru i bubrege. Kao odličan izvor antioksidansa ovaj plod štiti organizam od slobodnih radikala, usporava proces starenja i jača imunitet. Ovo voće se koristi kao*lek protiv vrtoglavice, proliva, slabosti u leđima i kolenima. Mušmula ima i protivualno dejstvo. Osim ploda, lekovito je i osušeno lišće mušmule.
S obzirom na to da nezreli plod mušmule steže sluzokožu, može da zaustavlja*krvarenja iz desni i spreči pojavu afti u ustima. Takođe,*podstiče rad pljuvačnih žlezda i želuca, zbog čega se posebno preporučuje starijim osobama. Mušmula sadrži brojne lekovite sastojke, tanin, vitamin C, pektin, smolu, jabukovu, limunsku i vinsku kiselinu… I semenke ove biljke su vrlo zdrave, drže se u vodi dok ne nabubre, a za to vreme oslobađaju lekovite sastojke. Ova voda koristi se kao obloga kod*povreda kože.
Sa pojavom organske hrane na Zapadu, interes za mušmulu se ponovo povećao, kako za samo voće, tako i za proizvode od nje. Razlog je taj, što je ovo veoma otporna voćka, koja gotovo uopšte ne traži hemijska sredstava niti bilo kakvo đubrivo za rast i obilan prinos.
Sent from my Lenovo S1a40 using Tapatalk