Lokalizmi

Krlemrle

Banned
Učlanjen(a)
7 Dec 2010
Poruka
1.490
Lokacija
Kikinda
Da ne bismo prljali druge teme, evo prilike da se ispucavamo lokalizmima. Uz konsultaciju sa Supermoderatorom otvaram novu temu. Čuvajmo bogatstvo jezika!
Spomenuo sam na temi "Sta ste danas radili" reč trakare, a počelo je od orasa i oraja... Dakle, da počnem:

Trakare - primitivna drvena kolica sa jednim točkom za prevoz vreće. Takođe zgodna i za prevoz pijanaca od kafane do kuće. Autentičnu sliku za sada nemam ali evo je jedna stilizovana.


Radiša Urošević je večeras na Happy televiziji pevao neku pesmu: "...a da si rékla..." baš sa tim akcentom - reeekla
U mom kraju reč rékla upravo tako otegnuto izgovoreno je imenica i znači odevni predmet. Ne znam kako precizno da objasnim - spoljna garderoba i to gornji deo. Ako je jankel ekvivalentan vojnoj vetrovki, onda je rékla ekvivalentna vojnoj bluzi. To je ono što se nosi preko košulje, a nije džemper.

Kad smo već kod rekle, grudnjak u mom kraju najčešće nose muškarci. To ovde ne znači samo deo ženskog donjeg veša nego češće kožuh, gunj ili burkeš.

Opaklija je dugi kožuh.

Opaklija dobro greje, a kad smo već kod grejanja hajcati znači ložiti. Poreklo ove reči je nemačko. heizung - grejanje

Greje dobro i perina, a u mom kraju je iz meni nepoznatih razloga nazivaju najčešće dunja. Voćka dunja se pak kaže gunja što ne treba brkati sa gunjem, jednina gunj(vidi gore).

Ficko je često zastupljeno ime za pulina, čobanskog psa. To može da znači i otoman, odnosno jednostavan uzani ležaj za jednu osobu, najčešće je to bio pomoćni ležaj koji je stajao ukujnu(u kuhinji) ili u konk.
Konk je poluotvoreni hodnik jedne tipične panonske seljačke kućice, a ponekad su nešto slično imale i gazdačke kućerde. Iz konka ili iz sobice se ložila paorska peć ili su tu čak leti spavali stariji ukućani, na primer bača ili májka. Poreklo reči konk je nemačko. der Gang - hodnik.

Kako je u mom kraju sve naopako, naravno da májka sa tim akcentom ne znači majka(mati) nego baba, isto kao i nana. Nana u stvari može da znači i mama i baba.
Ali zato bába ne znači baba(staramajka) nego otac. Oca su ponekad zvali i bača ili bačika poput ruskog baćuška(
батюшка). Deda je, dan danas se može čuti, dejka...
 
Poslednja izmena:
trakare su kod nas tragace
rekla je reklija
orcati juriti
prigrevica zavetrina
 
trakare su kod nas tragace
rekla je reklija
orcati juriti
prigrevica zavetrina

Interesantno - kod vas, zapadnije kažu tragače isto kao Slovaci, a mi na Istoku kažemo trakare kao Česi što kažu - geografski gledano obrnuto, hoću reći ukrstili smo.
Orcati prvi put čujem. Mi to kažemo jarcati se(kao jarac). "Oćete vi biti mirni već jedared, šta se jarcate?!"

Domašiti znači dohvatiti u smislu dosegnuti, a čoviti znači biti u vertikalnom položaju sa glavom dole i nogama ispruženim u vis.
Kada je moja sestra rekla svome mužu - Valjevcu da joj domaši nešto(neki neživi predmet je bio u pitanju), on je puk'o od smeha jer je mislio da to znači dozvati nekoga mahanjem.
 
ti bokca krle pa čak imam i neke riječi zajedničke

Perina je i kod mene DUNJA
jorgan je POPLUN
deka,ćebe je GUNJ
jastuk je VANJKUŠ
jednostavni krevet (obično je jedna strana povišena i nema naslon) je OTOMAN
ložiti je KURITI dok se izraz HAJCATI ili češče NAHAJCATI odnosi na potpirivanje vatre
vatra je - JOGENJ (ponegdje OGENJ)
tvoja rékla je kod mene reklec
konk je nemačko. der Gang a kod mene je ganjek ili ganjk
májka sa tim akcentom ne znači majka(mati) nego baba (isto i kod mene)

Inače moj dio kajkavskog dijela RH je ekavski samo mi to e izgovaramo drugačije od vas, neki poluglas/mješavina kao ie nekim riječima kao što su mleko , mela (brašno), mešati itd. ali se to izgovara kao jedan glas, dok u nekim riječima više vuče na ae - reč , popevati (pjevati) pevec (pijetao).

Tehnički izrazi su 90% germanizmi (neki dosta iskrivljeni)
šaraf (vijak), šarafciger (odvijač), šarafcvinga (stega) cvikcange ili klešče (kliješta) pleh (lim od njem. bleih) , ima i dosta hungarizama kaniža, berek ( niska šuma, šikara) jezero (hiljada od mađ. ezer) još se koristi hilada u istom značenju, jegede ili gosle (violina od mađ. hegedu). Inače mi nemamo Ć već samo Č i zbog te ekavštine i Č samo vukao dvojku iz hrvatskog cijelo školovanje jer nikad nisam znao gdje ide Č a gdje Ć ili gdje ide IJE a gdje JE :osmeh:.
 
Kuriti se kaže slično i na slovačkom, i isto vrlo slično nekim rečima koje si naveo - oheň, vankúš, paplon, duchna...

Ja sad povlačim neke paralele i sa meni poznatim lokalizmima u srpskom jeziku i u meni poznatom narečju slovačkog.

Dakle Kikinđani kažu isto pleh ili čak plek za lim; šrafštuk, šravštuk ili šrauštuk za mengelu, egeda za violinu...

- - - - - - - - - -

U Tomasevcu se za taj deo odece kaze GRUNJAK

Mnogo puta sam prošao kroz Tomaševac nosivši na sebi upravo taj modni detalj. Ima jedan čiča u Jarkovcu što ih pravi i nosi po pijacama.
 
šrafštuk, šravštuk ili šrauštuk za mengelu - kod mene se koristi izraz šarafštok ili šaraštok

da nastavim i ostalim germanizmima

mjenjač je getriba
ručica mjenjača - šaltebl ili šalteblin
branik (na autu) je štosdemfer (što je u njemačkom izraz za amortizer)
Sjekač (alat za siječenje lima ili za ) je štemajzl (štemajzlin, majzlin)
kvačilo - kuplung
rasplinjač - fergazer

Hungarizmi

šećer - cukor
prozor - oblok (mađ. je ablak)
bolestan - betežen (mađ. beteg)
mlitav,mamuran - marodi (ali od bolesti)
štap,batina - bota ( mađ. bot)
dugme (puce) na odjeći - gomb
otac - japa (mađ. apa)
trupac drvo - furek ali samo za okruglo (mađ. furko)
upravljač (na vozilima) - korman ( mađ. kormány)
svinjar (onaj tko pazi svinje na ispaši) - kanas (mađ. kanasz )
kopile - fačuk ( mađ. fattyuk)
prijatelj, drugar - pajdaš (mađ. pajtos)
bagrem - gacija, agacija ( mađ. akácia )

to je samo jedan mali dio
 
U mom komsiluku zive: Srbi, Hrvati, Slovaci, Madjari, Nemci, Albanci i trebalo bi mi bar tri stranice da napisem sve nazive koji se koriste za odredjene stvari. Samo Srba ima ovde kod mene naseljeno iz svih krajeva: mestana, bosanaca i iz Titovog rata i sad ovog rata, sremaca iz Titovog rata, Srba iz Hrvatske i svi govore razlicito al se svi razumemo.

Na primer grudnjak jos nazivaju kod mene kozuh, gunj, prsnjak i svi nazivi su zastupleni i sve ih razumemo.
 
U Tomasevcu se za taj deo odece kaze GRUNJAK

U mom kraju je gunj ili pršnjak.

Otoič=nekada
Gik=jednoosovinska zaprega za konja
Vedro=kanta za vodu
Vertepi ili mačkare=poklade
Čengele=kuke koje se koriste za kačenje prasica kada se čiste posle klanja
Šalov=mala kosa za jednu ruku negde poznatije i kao srp
Manila=kanap onaj što se koristi u balirci
 
Poslednja izmena:
Kako god da se kaze bitno je da se razume ,evo kako funkcionise nas mozak cudno

35c4s9d.jpg
 
u nasem kraju(jugoistocni banat)se govori,ali sad sve redje reci koje se zavrsavaju sa ''du'' idedu,skacedu,sigradu itd.i jos neke reci:vedro-kanta,gumno-zadnje dvoriste,lotre-merdevine,komin-dimnjak,pajvan-konopac,oruj-mleven kukuruz,dulek-bundeva,tuluz-kocanka oklasak,ajnfor-prolaz sa kapijom deo kuce.ima jos toga al ne mogu sad da se setim.nas govor je slicniji po naglasku sa smederevskim i pozarevacki krajem nego sa srednjim i severnim banatom
 
stari-konjski-plug-slika.jpg
images.jpg


Taj ram sa točkovima za koji se kači plug se kod nas zove kolečka, a taj istureni prozor kibic pendžer.Štranjka je tanak pleteni kanap služi za vezivanje goveda, jedek debeli pleteni kanap, jendek kanal pored puta.
 
Ja ću se preorijentirati isključivo na izraze koje koristimo u poljoprivredi, jer bi za ostalo kako je dule napisao u svom postu trebale barem tri stranice. radi lakšeg raumijevanja o čemu se radi napravio sam mali crtež objekta kojeg kod mene ima svako gospodarstvo , dok kod vas barem ja nisam vidio u tom obliku i načinu izrade, a nema ga ni nekim dijelovima RH ( slavonija). radi se o sjeniku koji je povećih dimenzija , moj je 14x10 metara i zbog manjih dimenzija dvorišta ( GRUNTA ) jedan je od manjih za koje znam. Lokalni naziv za njega varira od sela do sela pa se tako za njega koriste nazivi Štagelj, Štagalj, Štadel, Škedenj a nazive pojedinih dijelova objekta sam napisao na crtežu, visine je obično 4 do 5 metara (do početka krova), prije se za njegovu izgradnju koristilo isključivo drvo, dok su se posliije otprilike 1970 glavni, nosivi stupovi radili od betona

skedenj_zpsb2fec7f1.jpg


PARMA je ograđena (obivena daskama kao i cijeli objekt) i služila je za smještaj sijena ili slame , obično je kvadratna oblika 4x4, 5x5 m i visine 4 do 5 metara.
PRIPARMIČ nije obavezan tj. ovisi o dimenzijama koje dozvoljavaju veličina dvorišta (grunta) i on se nalazi na mjestu gdje se krovište spušta i obično je širine 2 do 3 metra a visine na najnižem dijelu oko 3 metra u njega se obično smještala kukuruzovina kada se ona sjekla i spremala za ishranu krava.
SREDNJE GUVNO se koristilo za prilaz priparmiću ali i za istovar kukuruza kada se brao ručno, te za smještaj kola
GUVNO se koristi za prolaz kola prilkom istovara

Još jedan objekat kojeg maltene više nitko nema (ja znam za jedan) je HAMBAR koji se koristio za smještaj žitarica u za to napravljene drvene pregrade koje su zvali FRŠLOG

Svinjac zovemo KOCI (množina) a obore u njemu KOTEC

Ovo što je spomenuo Goran IHC ŠTRANJKA se kod mene naziva ŠTRANJGA ali se to odnosi isključivo na ona dva konopa ( ŠTRIKA ) kojim su bili povezani konji sa onom drvenom prečkom na kolima koje su kod mene nazivali IGE , ograde na starinskim kolima su se zvale LESKE a one drvene nazovimo ih tako motke koje su se koristile kad su se vozila drva RUČICE

Isto tako bih se nadovezao na post od maki_vs , jedno selo (ali samo to druga u okolini ne) nekih 6 km od mene ima istu gramatiku tj. nastavak DU tako da i oni skačedu, velidu ( govore) bežidu (trče, bežati je kod mene trčati) , dok se kao naziv za merdevine,ljestve kod mene koristi LOJTRA i vjerojatno je izvor za oba naziva tj. lotru i lojtru njemački naziv Leiter.

za to selo je vezan i jedan moj doživljaj kada sam kao srednjoškolski dječak ( DEČEC ) radio pod praznicima sa zidarima, naime svekrva je rekla snahi neka nam stavi jelo topiti u KAHLU (KAHLJU ) koji izraz oni koriste za rernu (kod mene ROHLU ) ali i za tepsiju ( kod mene PROTVAN ) na što smo se mi samo blijedo pogledali pa neće valjda staviti meso u KAHLU jer se kod mene taj izraz koristi za noćnu posudu koja se koristila za nuždu (ako se ne varam u srbiji je naziv za to TUTA ) :osmeh:
 
Poslednja izmena od urednika:
TUTA u mom kraju NOKŠIR
Kod nas je senjak uglavnom iznad štale tj. u krovu štale, u plafonu štale postoji jedan otvor koji povezuje štalu i senjak a tačno ispod tog otvora je KETRA koja služi da se u nju ubaci veća količina sena ili deteline da ne mora stalno da se penje na senjak.
PLATNO ne označava tkaninu nego pregradni zid do komšije.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh