Citat :
Britanci preporučuju veću proizvodnju GM useva
(BIZNIS)
Svetu su potrebni genetski modifikovani usevi (GM), ne samo radi povećanja prinosa, nego i zbog minimiziranja ekoloških uticaja na poljoprivredu, saopštila je vodeća britanska naučna akademija "Rojal sosajeti".
U izveštaju je navedeno da se svet suočava sa velikim izazovom kad je reč o ishrani, još 2,3 milijarde ljudi do 2050. i istovremenim ograničavanjem ekoloških uticaja na sektor poljoprivrede. Svet će morati da poveća proizvodnju hrane za 70 odsto do sredine ovog veka i da investira 83 milijarde dolara godišnje u zemlje u razvoju, ukazala je ranije ovog meseca Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
- Taj problem je izuzetno akutan i održivo povećanje proizvodnje bez smanjenja kvaliteta obradivog zemljišta i preterane potrošnje đubriva biće ogroman izazov - izjavio je glavni autor izveštaja, profesor Univerziteta u Kembridžu Dejvid Bolkomb.
- U svetu nema još mnogo slobodnog zemljišta za korišćenje. Problem s isporukama hrane postaće glavni za 10, 20, 30 godina - rekao je on i dodao da to ne ostavlja mnogo vremena, s obzirom na potrebno vreme za razvoj novih useva.
Rešenje bi bilo korišćenje niza pristupa, od visokotehnoloških genetski izmenjenih useva, do niskotehnoloških pristupa, kao što su setva trave oko kukuruza radi sprečavanja napada štetočina, kao i očuvanje raznolikosti prirodnih, divljih sorti useva.
Naučnici ističu da poljoprivreda, indirektno, uključujući uništavanje šuma, učestvuje sa trećinom u ukupnim emisijama gasova s efektom staklene bašte i naglašavaju da praksa povećanja proizvodnje jednostavno krčenjem šuma da bi se dobile nove obradive površine ili povećanim korišćenjem đubriva predstavlja najveći izvor emisija azot suboksida, gasa sa snažnim efektom staklene bašte.
Britanija mora da investira dodatnih 50 do 100 miliona funti (82,13 do 164,26 miliona dolara) godišnje u istraživanja radi podsticanja inovacija u poljoprivrednom sektoru, koji je izgubio privlačnost nakon prevelikih isporuka hrane u Evropi, ukazano je u izveštaju.
Kombinacija promene navika u ishrani, rastuće populacije, tražnje obradivog zemljišta za proizvodnju biogoriva i visokih cena energenata podstakla je cene prehrambenih proizvoda i obnovila interesovanje za poljoprivredu. Izveštaj podseća na uspehe takozvane Zelene revolucije iz 60-ih godina prošlog veka, ali je njegov cilj održiviji pristup povećanju proizvodnje. Ta revolucija je pomogla da se više nego udvostruči proizvodnja hrane tokom perioda od 30 godina, ali je u nekim slučajevima takođe dovela do degradiranja obradivog zemljišta.
Svet će u narednih 16 godina morati da povećava proizvodnju putem genetskih modifikacija i uzgajanja konvencionalnih sorti otpornih na bolesti, sušu, salinitet zemljišta, visoke temperature i otrovne teške metale, ukazano je u izveštaju. Progres u izučavanju lanca DNK doprineo je povećanju broja biljnih gena, raspoloživih za inženjering, istakli su naučnici.
- Kombinacija prehrambene krize i globalnog ekonomskog slabljenja povećala je ove godine broj gladnih u svetu za 105 miliona na više od milijardu, a ako se ne preduzmu odlučne mere, do sredine ovog veka će njihov broj porasti na 2,3 milijarde - ukazao je generalni direktor FAO Žak Diuf i dodao da taj problem nije zaobišao ni razvijene zemlje u kojima je broj gladnih ove godine porastao za 15,4 odsto.
Diuf je podvukao da je do sadašnje tragične situacije dovelo nedovoljno investiranje u proizvodnju u zemljama u razvoju i pozvao razvijene privrede da ulažu u modernizaciju poljoprivrede u siromašnim zemljama.
Međunarodna ekološka organizacija "Grinpis" je, međutim, ukazala da GM usevi predstavljaju skupo odvraćanje od rešavanja pitanja gladi uz pomoć borbe protiv siromaštva i pomoći sitnim proizvođačima u zemljama u razvoju da prodaju svoje proizvode.
- Siromaštvo i glad su isto - ukazao je direktor "Grinpisa" za Evropu, zadužen za GM politiku, Marko Kontijero i istakao da svet već proizvodi dovoljno hrane da se ishrani, samo ona treba pravično da se raspodeli i da se manje baca.