Formiranje manjeg vinograda ( 150 čokota )

Ja takodje imam mladi zasad. Danas cu obaviti prvi tretman preparatom na bazi bakra (http://www.fitofarmacija.rs/proizvodi/fungicidi/bakarni_oksihlorid_50.html).
Hteo sam da uradim pre koji dan, ali nisam stigao. Listovi su se dovoljno razvili a vremenski uslovi su povoljni za razvoj plamenjace. Nisam primetio uljane pege od primarne zaraze ali ne zelim vise da cekam.

50g na 10 litara.
 
Rezumeo. Buni me samo ovo iz uputstva... "У току године на истој површини може се највише 2 пута применити у засадима воћа..."
 
Sve si pogresno razumeo. :)

Naravno salim se ali ima tu i istine. Secam se kad sam pocinjao kao i ti, u svemu sam trazio neko pravilo, neki patern koji ce se primenjivati pa ce sve biti uredu. Prskati svakih x dana, pretakati vino x dana posle vrenja itd.
Sve su to upostene stvari kojih ako se drzis ima sanse da ne pogresis. :)

Ako zelis zaista da uradi pravilno, nemoj ocekivati da ces dobiti recept ili ti zlatnu koku. Moras malo da zagrejes stolicu ili da nadjes nekog ko je volja da te savetuje a vec ima predznaje.
Dakle idemo redom:

1.Imas mladi zasad koji je sadjen ove godine.
2.Ove a ni sledece godine neces imati grozdja pa samim tim prioritet ti je razvoj korenovog sistema sto uslovljava i razvoj lisne mase.

Zakljucak gore navedenog je da moras stititi lsnu masnu.

Upostena preporuka bi bila stiti svaki 7 dana preparatima na bazi bakra i pri tome vodi racuna koliko puta u jednoj godini mozes koristiti odredjeni preparat.

Nesto detaljnija preporuka bi bila, stiti lisnu masu preventivnim fungicidima kako ne bi doslo do primarne zaraze od plamenjace (uljanih pega).
Zastitu sprovodi pre uslova za ostvarenje primarne zaraze:

1.da se u prirodi nalaze klijave spore,
2.da je srednja dnevna temperatura vazduha 2-3 dana iznad 11 stepeni
3.da vinova loza ima razvijeno lišće veličine najmanje 5-10 cm,
4.da kišni period traje najmanje 2-3 dana i da u to vreme padne najmanje 10 mm kiše.

Kako je u pitanju mladi zasad, verujem da do sada lisce nije prelazilo potrebne dimenzije i da nije doslo do primarne zaraze.
Koliko cesto prskati kontaktnim fungicidima? Zavisi od kolicine padavina, prskanje treba ponoviti nako 40-50 mm padavina.

Zakljucak, ako si jos uvek nov u svemu ovom, stiti svaki 7 dana preparatima na bazi bakra i pri tome vodi racuna koliko puta u jednoj godini mozes koristiti odredjeni preparat.
 
Ako baš nećeš da koristiš sistemike koji su ti po mome bolji i sigurniji u zaštiti (a svejedno nećeš u prvoj godini imati rod pa se ne truješ) ne moraš koristiti samo preparate na bazi bakra imaš cijelu gomilu organskih kontaktnih fungicida npr Dithan ili Antrakol koje također možeš upotrebiti.
Što se tiče prskanja prije ili poslije kiše uvijek je bolje prije jer vlaga(kiša) ti stvara potrebne uvjete uz temperaturu za razvoj patogenih gljivica tj plamenjače ili pepelnice npr . Ali da razjasnimo stvar kontaktni fungicidi stvaraju na površini lista ili grozda prevlaku tvari koja se u dodiru sa vlagom topi i onemogućava razvoj gljivica znači djeluje preventivno na površini biljke ali se i lako ispere od malo jače kiše i treba ponoviti zaštitu a sistemik ili kombinirani fungicid (sistemična komponenta+kontaktna) ulazi u biljku (sistemični dio) i kreće se kroz njenu unutrašnjost(najćešće uzlazno ali to je sad opširnija priča) i štiti biljku iznutra ali i oni to rade preventivno tj moraju biti prisutni prije zaraze da bi djelovali ali se ne ispiru i obično drže oko 14 dana a neki koji imaju i kurativno djelovanje mogu djelovati i poslije zaraze(rijetki i obično najskuplji).
 
Poslednja izmena:
Kako mlada loza ove godine posadjena, il loza uopste reaguje na folijarnu prihranu ureom ?
 
Pa reagovaće sigurno većim prirastom zelene mase ako ne preteraš sa koncentracijom i ako ima lista da primi prihranu ali gnojidba sad sa dušičnim(azotnim) gnojivom mogla bi ti produžiti vegetaciju pa ti loza ne dozre prije zime i izmrzne.
 
UREA je kvalitetno dušično gnojivo, visoke topivosti u vodi koja se može upotrijebiti za folijarnu gnojidbu skoro svih kultura, potrebno je samo paziti na koncentraciju otopine, jer pri visokim koncentracijama može izazvati ožegotine na listu. Osim koncentracije, važno je poznavati i količinu biureta u UREA gnojivu. UREA koja sadrži više od 1% biureta (piše na deklaraciji/etiketi pakiranja) nisu prikladne za folijarnu gnojidbu jer izazivaju ožegotine na lišću poljoprivrednih kultura. Isto tako, ne preporuča se folijarna primjena UREE u vrijeme cvatnje kultura.
Folijarna primjena otopine UREE daje posebno dobre rezultate u sušnom razdoblju (nedostatak vode u tlu i otežano usvajanje hraniva) i tamo gdje nije moguće navodnjavanje. UREOM se u većini slučajeva može prihranjivati putom lista, zajedno sa sredstvima za zaštitu bilja.
Tablica-primjene-UREE.png
 
E to znaci na kantu od 5l dodje oko 50 grama . Potrudicu se prehraniti je koji dan .
 
Losa situacija. Sve sam vise I vise utucen...realno. Po poslednjoj racunici, broj onih sadnica koje se nisu primile je oko 90 (od 324 ukupno) sto mu dodje nekih skoro 30%. Neke koje su I krenule su se osusile, zato se broj I povecao. Vecina je da kazemo OK, kao na prvoj slici. Neki su mnogo manji, kao na drugoj slici. Neki kao da su tek pre neki dan I krenuli, veoma mali listici... Ostali su suvi skroz, bez ijednog listica (+ one kojima su se listici osusili...).



Mislim, da se razumemo...ja jesam apsolutni amater. U jednom od prethodnih postova sam ukratko napisao sta smo radili I kako smo radili. Recimo da mi prezivi pola od ovih 300+ sadnica. Nece moj budzet propasti da ih na jesen zasadim ponovo, ipak je ovo omanji vinograd. Ono sto mene brine je sta ja to pogresno radim? Da li su mozda lose sadnice? Ne znam...
 
Ono sto mene brine je sta ja to pogresno radim? Da li su mozda lose sadnice? Ne znam...

Naterao si me da se vratim na prethodnu stranu i ponovo pazljivo procitam sta ste radili prilikom sadnje. :osmeh: Sve ste lepo odradili, sem ako niste "provetrili" koren, da su kalemovi stajali bez vode (sto ne verujem). Ko moze znati pravi razlog, sem da kalemovi nisu bili dobri. Mislim, 30% da se ne primi vec je mnogo. Sve do recimo npr. 5% je podnosljivo, preko toga nije.

Popricaj sa onim ko ti je prodao kalemove, verovatno ce ti deo stete nadoknaditi, sto u krajnjoj liniji nije ni vazno. Nista, s jeseni nabavi kalemove i sadi odmah. Samo pre toga iskopaj rupe, da malo vlaga udje bolje i ponovi sve ono sto si uradio. Bice to dobro.
Pozdrav zupa100!:ppozdrav:
 
Da znas da si verovatno u pravu. Tek sad sam se setio...a to je razlog verovatno. Kalemi su putovali do mene duze nego sto je trebalo (smelo)... U cetvrtak su poruceni a isporuceni tek u ponedeljak ili utorak. Ja sam ih zatrpao u pesak i nalio vodom. Vrlo je verovatno da su se tako i ostetili, to sam skroz smetnuo s uma. Inace, zalivani su dobro, veruj mi. Kazes da postupak ponovim. Da li bas isti, znaci opet stajsko djubre i pesak i zalivanje? Pitam, da ne bude mozda previse djubreta? Mozda moze da naskodi? Ili se to sve razlozi... Stavljao sam po lopatu na svaki i to ne na koren, kao sto sam i napisao...
Inace, hvala puno!
 
wlayco,

ako kalemovi nisu imali minimum vode u korenu prilikom transporta, verovatno je to razlog loseg prijema. Da se razumemo, ne branim kalemara ni malo, ali je to verovatno razlog. Samo je ipak trebao da ti te kalemove uvije lepo i ostavi vlazne zemlje u korenu.
Dobro, za ucinjenim ne valja kukati, obezbedi kalemove za jesen i sadi. Vidi, postavis kalem da viri do 10-ak cm iz zemlje, do pola utabas zemlju (prethodno skratis malo zile) djubrivo stavis tek onda, nikako da bude u dodiru sa korenom jer ces izgoreti kalem. Potom polijes malo i zatrpas ga do visine okolne zemlje. To pod uslovom da su parafinisani. Skratis lastarcic do dva pupolja i to je to. :osmeh:

Pozdrav zupa100! :ppozdrav:
 
Onda mozda i zamenim dobavljaca jer ove koje mi je prve poslao nisu imale lastare uopste. Svi su krenuli tek posle sadnje... ili mozda mora da se napomene da budu sa lastarima?
 
Nazad
Vrh