Na žalost, posledice urušavanja režima u Iraku, Libiji i Siriji radi nafte i drugih geopolitičkih interesa od strane SAD i njenih saveznika, sada plaćaju države, poput Srbije i Makedonije, koje nisu umešane u konflikt, ali koje se zbog velikog priliva migranata u dogledno vreme mogu suočiti sa sopstvenom humanitarnom katastrofom.
SAD su i politički i geografski udaljene od imigrantskog talasa najvećeg od drugog svetskog rata. Težinu bliskoistočnog egzodusa snose države koje su u velikoj ekonomskoj i socijalnoj krizi. Turska želi obračun sa kurdskom partijom PPK i zarad rušenja režima u Siriji planira kopnene vojne akcije koje mogu da stvore još veći izbeglički talas ka Balkanu.
Balkan je i ranije tretiran kao limes (granica) između zapadnohrišćanske i istočnohrišćanske kulture sa izrazitim prisustvom islama. Radikalni islam se ukotvio u Makedoniji, BiH, Srbiji, pogotovo na Kosovu i proširio po Evropi. Sa posledicama „Arapskog proleća“ Balkan je postao vrela tranzitna zona egzodusa biblijskih razmera Avganistanaca, Iračana, Sirijaca i drugih naroda koji imaju kulturološke navike različite od evropskog prostora.
Željeno odredište svih izbeglica sa ratom zahvaćenih područja su evropske zemlje sa visokim životnim standardom, poput, Austrije, Francuske, Nemačke, Velike Britanije i zemalja Skandinavskog poluostrva. Očigledno je da će Srbija biti pod unakrasnom „vatrom” između briselske centrale EU i susednih država članica ove moćne unije koje podižu zidove i prave jaču policijsku i vojnu kontrolu granica sve većeg talasa izbeglica.
Srbija je tokom devedesetih godina prošlog veka bila najveći prihvatni centar izbeglih i raseljenih na Balkanu i u Evropi. Za sada se Srbija pokazuje kao solidarna država, ali je realno da se suoči sa posledicama globalne politike, pre svega u dinamici i broju prihvaćenih izbeglica koji dolaze iz pravca Makedonije.
Ne treba zaboraviti da se neke evropske zemlje, poput Nemačke, spremaju da isporuče u Srbiju oko 200 hiljada azilanata po readmisiji, čime se Srbija može dovesti u situaciju potpunog socio-ekonomskog i bezbednosnog sloma. Uz sve to, pojačava se i opasnost od prisustva pripadnika ISIL-a kroz Srbiju, uspostavljanja baza i jataka na jugu zemlje.
Državni organi su dužni da obaveste javnost da li postoji opasnost po nacionalnu bezbednost u najširem smislu, ukoliko bi Srbija postala u dužem vremenskom periodu „slobodna zona“ za smeštaj neograničenog broja izbeglica sa Bliskog istoka i severa Afrike, ali i azilanata povratnika sa Zapada, koji su objektivno bez novca, sa psihičkim traumama i uz to druge kulture, religije i navika?
Izvor: BKTVNews