Pozdrav ljudi.
Kao prvo, dobro uradjen prilog Cukaneca.
Svakako da je cilj ovog foruma razmena iskustava iz prakse i sticanje novi saznanja. Na svakom od nas se da proceni koliko će stvari obelodaniti i koliko od pisanog primeniti.
Na osnovu fotografija je teško izvući siguran zaključak bez detaljnog mikrobiološkog pregleda uzoraka. Svakako da postoje elementi klostridijalne infekcije koja može biti primarna, ali kod svakog pada imuniteta i pojave infekcije, vrebaju ostali sekundarci (salmonieloza i sl), koje se počinju progresivno širiti u već oslabljenom organizmu. Znači, ako je životinja obolela i ispoljila karakterističnu kliničku sliku i patoanatomske promene karakteristične za jednu bolest, može biti bolesna "tiho" i od drugi bolesti. Razumete? Koliko sam razumeo da je jagnje "žrtvovano", znači da nije moglo ispoljiti pojedine patoanatomske promene koje bi nastale u slučaju uginuća. Dalje, ako je meso uslovno jestivo kod pojave primarne bolesti, ne mora značiti da je jestivo zbog nastanka sekundarne infekcije koja može biti dosta opasna za zdravlje konzumenata.
Svaka životonja pre klanja (Regulisano Zakonom i Pravilnikom o izdavanju Uveranja o zdravstvenom stanju životinja "pasoš) mora biti zdrava i to potpisuje vlasnik. Klanje svake životinje koja nije zdrava je sanitarno klanje i provodi se po Zakonom odredjenim procedurama u prisustvu inspekcje.
Što se tiče mera koje bi trebalo povesti u stadu:
- dodavanje vitaminsko mineralni premiksa,
- pojačati kvalitetnu ishranu,
- očistiti stado od parazita (ako već nije)
- uraditi vakcinaciju od klostridijalni infekcija (ako već nije).
To je suguran način da se bolest obuzda.
P.S. Forum je veliki, a verujem da svi imamo posla preko glave u ovo doba godine. Ne mogu da pratim sve ove teme koje se pojavljuju kao "gljive posle kiše". Nije mi jasan smeh pojedini kolega na problem koji ima kolega Cukaneca, kao i očekivanje mog ličnog mišljenja. Zato, ako neko želi moje mišljenje slobodno neka mi se obrati preko poruka, a ne da očekuje moje reči o svakoj temi koja se pojavi na forumu i da se ismejava tudjim brigama. Za mene je to neljudski, ipak iza svakog nadimka postoji ime, svaka ova reč je javna i ne želim takve stvari dalje da komentarišem.
Prilog:
Šta je
ENTEROTOKSEMIJA?
Enterotoksemija je bolest koja može uzrokovati smrt ovaca, goveda i koza. Bolest se javlja najčešče iznenadno i
podmuklo. Pojavljuje se sporadnično, a nekad dobija i oblik prave epidemije, bez obzira na kondiciju i uhranjenost životinja. Bolest je jako teško dijagnostikovati. Ishod kod oboleli životinja je gotovo uvek latentan.
Enterotoxaemia je bolest uzrokovana toksinima
Clostridium perfringens koji apsorbuju iz intestinalnog trakta. Do danas je poznato pet vrsta bakterija ove koji utiču na zdravlje životinja i razvoj same infekcije. Baktrije su klasifikovane kao A, B, C, D ili E tip, prema toksinima koje proizvode. Najčešći uzroci nastanka bolesti su nagli pelazi i promene u načinu ishrane životinja. Prelazak na pašnu ishranu. Bolest se češće javlja na na pašnajcima koji su bogati travama.
Uzročnik Clostridium perfringens je bakterija koja normalno egzistira i živi u interstinalnom traktu (crevima) zdrave ovce, ali u malom broju. Bolest se razvija kada se broj bakterija poveća drastično i kad okruženje u crevima favorizuje produkciju toksina. Prosto, bakterije okupiraju svojim brojem i otrovima creva i onemoguće normalnu fiziologiju protoka hrane i materija, te zaustave funkciju celog trakta.
Dijagnoza bolesti je jako teška. Post-mortem pregled životinje je nesiguran i nezahvalan. Česte su difencijacije sa naduvom i sl. Sadržaj creva se mora toksikološki pregledati u veoma kratkom roku (najduže dva sata) od smrti životinje. Otrov je jako nestabilan i dosta ga je teško indetifikovati laboratorijskim pretragama. Bakterije se mogu kolonizovati na veoma malom prostoru creva, a sama creva su duga do 34 metra (traženje igle u plastu sena). U suštini izolacija bakterije
Clostridium perfringens je jako retka, a i kao se bakterije izoluju njihova brojnost se svrstava u granice normale.
Vakcina protiv enterotoksemije opravdava namenu. Imunitet kod vakcinisani ovaca traje godinu dana. Preporučuje se vakcinacija ovaca (majki) pre jagnjenja, zbog pasivne zaštite jagnjadi koje "nose". Jagnjad se tako imunološki zaštićuju u periodu od 6-8 sedmica po rodjenju. Po isteku pasivnog imuniteta jagnjad se vakcinišu.
cukaneca photo
Enterotoxaemia (Ovine), University of Pretoria. Faculty of Veterinary Science. Dept. of Paraclinical Sciences. Section of Pathology
P.S. II Razumeli smo se Miljko