Štavljenje nije izrazito zadatak hemičara, ali je nešto slično. Za preradu krzna može se koristiti koža od mnogih malih životinja, ali je najčešće u upotrebi koža od pitomog i divljeg zeca.
Za preradu krzna odgovara samo koža zimi zaklanog zeca. Letnja krzna se koriste samo u industriji šešira.
Oderana koža se razapne na drveni ram i suši na promaji. Ne sme da se izloži direktnom dejstvu sunca.
Sušenje ne sme biti naglo, jer dolazi do presušenja i tada se teško prerađuje.
Kvašenje ima cilj da se krzno očisti od mehaničkih nečistoća i da se vrati koži ona količina vode koju je imala prilikom dranja. U roku od 24 sata, kvasi se krzno u vodi na sobnoj temperaturi, i nožem se raspori lojasta opna. Zatim se krzno stavi u rastvor za kvašenje, koji treba da zaprema oko 15 puta veću zapreminu od zapremine kože.
Sastav kvasila
- 40g/l kuhinjske soli,
- 0,5m!/l mlečne kiseline,
- 0,5 ml/1 mravlje kiseline,
- 0,5 ml/1 formalina, dopuniti vodom do 1000 ml.
U ovako pripremljenom rastvoru držimo krzno 24 sata i obrađujemo ponovo nožem skidajući lojastu opnu zajedno sa ostacima masti i mesa.
Štavljenje (konzervisanje) sirove kože vrši se u sledećem rastvoru:
- 60g/l kuhinjske soli,
- 0,5ml/l mlečne kiseline,
- 2 ml/1 sumporne kiseline,
- 1 ml/1 sirćetne kiseline i dopunimo vodom do 1000 ml.
To znači da 15 litara štavila sadrži 900 grama soti, 7,5ml mlečne, 30ml sumporne i 15ml sirćetne kiseline. Rastvor se pravi na taj način što se prvo rastvori kuhinjska so, zatim se stavljaju ostale komponente.
Krzno se drži u štavilu dva dana, a rastvor se meša dnevno 4 - 5 puta.
Mazanje krzna vrši se emulzijom, napravljenom od jednog dela crvenog turskog ulja i 0,1 dela mineralnog ulja. Ova smeša se razblažuje vodom u odnosu 2:1. Za jednu zečju kožu potrebno je oko pola litra takve emulzije. Emulziju nanosimo četkom ili krpom, dobro trljajući kožnu stranu krzna. Posle dva sata kožu sušimo u prostorijama gde je temperatura 30-35°C.
Ovako pripremljena krzna trebalo bi mehanički obraditi. U cilju omekšavanja, vrtimo kožu u okretnim buradima u kojima se nalazi drvena strugotina, oko tri sata. Zatim pogodnim tupim predmetima gnječimo krzna, unakrsno. Posle gnječenja omekšavanje se nastavlja u okretnim buradima u kojima se sad nalazi benzinom nakvašena drvena strugotina. Ponovnim gnječenjem, izrada krzna je završena.
Preuzeto iz knjige ''Majstorisanje u kući 2'' Jožefa Siča