Na koliko se prekida prepek od kajsije stepeni,koliko da je na luli a koliko u prihvatnom sudu?
Već sam davao odgovore na slična pitanja pa me mrzi da stalno ponavljam jedno te isto. Samo ću ga malo prilagoditi.
Pokušat ću u stvari dati jedno zapažanje na dio ovog tvog pitanje, sa istinskom i univerzalnom preporukom koja važi u gotovo svim situacijama, pa i ovoj.
Ako vjeruješ i ako ne vjeruješ, šta te košta probaj, uporedi, pa odluči.
Snaga rakije koja bi se trebala uhvatiti, a da u sebi ne nosi grešku i da ima maksimalno izraženu aromatičnost, ugrubo zavisi od: sorte i kvalitete voća, načina prerade, fermentacije i destilacije. Da i ne govorimo kako je jačina rakije jedan od najvažnijih faktora njenog dozrijevanja. U destilaciji je zbog kvaliteta buduće rakije jako bitna jačina meke rakije koja se stavlja u kazan i ona kod kajsije mora biti u rasponu od 25 do 28 stepeni. Bitna je i brzina destilacije i ona bi trebala biti 5 litara na sat na 100 litara meke rakije koja se stavlja u njega.
Za voćne rakije se generalno navodi raspon od 65 do 72, u prihvatnoj posudi, mada je rijetko voće kod koga se ide na ovih 65, kao što se i na ova 72 ide malte ne jedino kod loze, nego je to najčešće kao i kod kajsije 68-70 stepeni.
Ako hoćeš da se uvjeriš u ovo što navodim, uzmi iz ove priče četiri dobivena uzorka rakije i uporedi ih. Razlika je lako prepoznatljiva i ne treba biti degustator da bi se uočila. Sve to možeš uraditi samo na jednom kazanu prepeka, normalno uz skidanje prvenca. Kada u prihvatnoj posudi snaga rakije bude 68 stepeni izvadi iz nje jednu malu količinu koja ti je dovoljna za dvije do tri degustacije. Nastavi dalje prikupljati rakiju u istu posudu dok sada u njoj bude 65 stepeni i uradi isto, tako i na 60 i 55 stepeni. Sve uzorke ostavi da kao takvi odleže bar mjesec, dva, i nakon toga u par navrata ih razblaži destilovanom vodom, tako da ih sve svedeš na istu pitku jakost. Nakon toga ih eventualno filtriraj da ne budu mutni nego prozirni, ako te mrzi čekati da se sami izbistre. Ako sada kod ovakvih uzoraka kreneš u degustaciju i upoređenje, redom od one uhvaćene na 55 prema 68, i ne otkriješ ne samo razliku u kvalitetu nego i jedan novi svijet aroma u svakoj narednoj čašici, a stalo ti je do kvaliteta, onda moraš dobro razmisliti o slijedećem i to redom koji sam nabrojao.
Sorta i kvalitet voća, trenutak berbe, način prerade, uslovi fermentacije, kvalitet i održavanje kazana i način vođenja destilacije.
Ako ti je sve navedeno samo solidno i prosječno, sigurno ćeš biti u poziciji iz uvodnog dijela teksta.
Ne treba ti niko davati odgovor na tvoje pitanje, i ništa savjetovati, sam probaj, uporedi i odluči.