Ako su ljudi iz konteksta i shvatili da je riječ o zemlji, još ne znaju koliko je to zemlje – malo ili mnogo – ako ne znaju ni približno koliko zemlje obuhvaća jedan lanac. No čim je riječ o mjerama, pa još k tome starima, sigurno ćemo se zaplesti kao pile u kučine. U jednim izvorima piše da jedan lanac iznosi 793 m2, a u drugima 7193,3 m2, što je velika razlika, no kako se ti podaci ponavljaju na više strana, možda je riječ i o pukom prepisivanju podataka bez računanja. Tomislav Ladan (Riječi, ABC naklada, Zagreb, 2000) piše da lanac odgovara jutru zemlje (ralu), danu oranja ili jugeru (lat. iugerum). Negdje se govorilo i vreteno (lat. aratrum, plug), a sve su te mjere u starom Rimu iznosile 2520 m2. Martin Jakšić pak u svojoj knjizi Divanimo po slavonski (Pergamena, Zagreb, 2003) kaže da je lanac zemljišna mjera od 19 m ili 10 hvati. Ako krenemo tragom tih mjera, naći ćemo se u nebranom grožđu. Naime, dan oranja iznosi kod nas 4000 m2, a jutro (zemlje) ili ral 5760 m2 ili 4320 m2. Jutro ili ral (oralo se ralom, ralilo) obično se mjeri u četvornim hvatima (ili, razgovorno, fatima), a jedan hvat ima 3,5 m2. No i opet se postavlja pitanje: u čemu računamo – u bečkoj ili u mađarskoj mjeri. To nije svejedno, jer ni vrijednosti neće biti iste. Po bečkom izračunu, ral obuhvaća 1600 četvornih hvati (5760 m2), a po mađarskom 1200 čhv (4320 m2). Valjda su Austrijanci orali brže od Mađara, pa im je i mjera veća. Dan oranja, da smo jako dobrohotni, još bismo nekako i mogli nategnuti na sličnu mjeru, premda 4000 m2, 5760 m2 i 4320 m2 nisu iste veličine, no od lanca koji iznosi 793 m2 ipak se bitno razlikuju. Ako počnemo malo računati, vidjet ćemo da 2000 čhv ipak daje 7193,3 m2 (2000 x 3,6), što odgovara jednom lancu, i to srijemskom. No kako veličina lanca varira, kao što varira i trajanje dana, sve se te veličine podudaraju negdje više, a negdje manje. Mene ovdje lanac zanima u prvom redu kao riječ, a ne kao veličina, no i o ovim raskoracima valjalo bi povesti računa, jer su mnogi podaci s raznih društvenih mreža (neprovjereni kakvi već jesu) pravi rasadnik pogrešaka. Ima još jedna stara mjera za površinu zemlje koja je već potpuno zaboravljena. To je motika zemlje. Iznosila je 800 m2 (no ni ona nije svuda ista, jer npr. na Hvaru može biti i gotovo upola manja). Motika je poljoprivredni termin i odnosi se na oruđe koje je starije od pluga. Razumljivo. Čovjek je najprije sve radio sam, a kasnije je pripitomio životinje da mu pomažu u radu. Danas više nema ni konje ni volove nego traktore i motokultivatore. Motika, prasl. *motyka, izvodi se iz ie. korijena *mat-, što znači kopati, udarati. On je i u lat. mattea, iz čega će se ispiliti i macola (mlet. mazzola, željezni bat kojim se tuče kamenje) i mačuga (toljaga, kijača). Motika zemlje rabila se (gdjegdje se rabi i danas) osobito za vinograd, a matornik je mjera za vinogradsku česticu koju može okopati jedan radnik u danu.
Od starih mjera ne treba zaboraviti ni dunum / dulum (tur. dönüm), što je 1000 m2 ili 10 ara. Ar je (uz ral) najčešća mjera za površinu zemlje koja se spominje u križaljkama (=100 m2), a društvo joj pravi i akra (engl. acre), koja također varira od izvora do izvora (4048 m2, 4047 m2 i 4046,8 m2). Nije zapostavljen ni hektar (10.000 m2 ili 2780 čhv), kod kojega pretvorbeni račun iz mjere u mjeru uglavnom štima.
Verovatno nisam navikao i zato jedan ovakav forum moze da bude vrlo poucan po mene. 
