Postovanje, i pozdrav svim ucesnicima ove zanimljive teme!
Procitao sam je u potpunosti, i necu biti prvi koje ce pohvaliti i reci da je citava zamisao jako interesantna i da bi imala upotrebnu vrednost u praksi.
Imam osnovna elektrotehnicka znanja, a bavim se poljoprivredom i "sluzim" se jednim zmajem 141, sto mu dodje stariji brat 142-ki..
Dobri predlozi, dosta ideja.
Mogu primetiti da su dosadasnji prihvaceni parametri za pracenje uglavnom usmereni na funkcionalost i pracenje pravilnog rada odredjenih sklopova sto je sve bez sumnje potrebno!
Dodao bi neka svoja zapazanja.
Na pocetku diskusije je pomenuta mogucnost kontrole sita. Rekao bi da je to vrlo bitna opcija. Svestan sam takodje da to nije bas lako izvodljivo, ali sve dobre stvari nisu uglavnom lako dostupne. Znaci po mom misljenju to bi uredjaj morao imati, jer od podesenosti tog segmenta jako zavisi kvalitet rada i rastur koji svaki pa i najnoviji kombajn pravi.
Uvrsticu jos jednu kontrolu kao predlog. Servo kontrola zazora izmedju doba i podbubnja. Objasnicu u nastavku.
Sada bi spomenuo nove detalje. Kvalitet i rastur.
Pod "kvalitetom" mislim na stepen ovrsenosti zrna i prisustvo primesa - slame i pleve, kao i na lom! Rastur je kolicina zrna koja ostane ne skupljena, rasuta po parceli. Naravno i potroseno vreme da se odredjena povrsina tako kvalitetno ovrse, ali je to ovde manje bitno kada su zmajevi u pitanju..
Mislim da su to najvazniji parametri kojima se najbolje definise valjanost vrsidbe! Dosadasnji predlozi ne ukazuju na njih, a elektronika koja je sama po sebi osetljiva komplikacija kada su radne masine u pitanju bi kada je vec tu po meni trebala pomoci da obavljeni rad bude sto bolji i produktivniji.
Koja (ne)podesenost kombajna najvise utice na "kvalitet" i rastur.
Sve spomenuto vec naravno, ali i jos nesto. Kao prvo, zazor doba i podbubnja-korpe! Jako bitno podesavanje, koje tokom dana valja stalno pratiti i menjati u zavisnosti od uslova - vlaznosti zrna i slame. Velik zazor daje neovrseno klasje i zrno u plevi, a suvise mali-lom zrna. Dalje, zatvorenost sita. Suvise otvorena sita uzrokuju prljav rad i mnogo pleve i slame u prikolici, a previse zatvorena lom i povecan rastur. Lom u ovom slucaju nastaje zbog ponovnog vracanje dela vec ovrsenog zrna do doba na ponovnu "obradu" putem elevatora neovrsenog zrna.
Rastur moze nastati na hederu kombajna, uglavnom najveci krivac vec spomenuto vitlo i njegova ne podesena brzina okretanja. Posebno izrazeno na primer u zetvi soje! Ovaj deo rasturenog zrna je iz iskustva manji nego onaj koji nastaje na "repu" iz vec gore opisanih situacija. Kada je izrada uredjaja u pitanju, mislim da je jako komplikovano napraviti nesto sto bi merilo rastur hedera, zbog dimenzija, a taj "prednji" rastur je i ovako dosta manji nego onaj "zadnji", te je zakljucak da se treba usmeriti na pracenje rastura na repu koji je najidikativniji za kvaitetnu vrsidbu.
Iz ove price sledi da bi automatika trebala da ima mogucnost pracenja kvaliteta ovrsenog zrna i rastura na repu, a kao "alati" za popravljenje ovih rezultata bi trebali da sluze senzori za pracenje zazora dob-podbubanj i otvorenost sita (gornjeg i donjeg), kao i direktna kontrola ovih vrednosti putem serva.
Ja ne bi iskljucio merac obrtaja doba. Zasto? Tacno je da vec postoji mehanicka varijanta putem sajle i obrtomera, ali je poznato i vec pomenuto da su to vrlo osetljivi mehanicki delovi, koji najcesce ne rade, a stalno i precizno pracenje ovog obrtaja moze iskusnom kombajneru mnogo da kaze.
Kada je vlagomer u pitanju, mislim da je to previse komplikovana i zahtevna opcija koja bi ako je precizna i validna drasticno podigla cenu uredjaja. Postoje na trzistu kod nas prenosni vlagomeri pogodni za parcelu od 400 Eur, pa navise..
Dakle sta ja predlazem:
1. Pracenje obrtaja doba - vec solidno razradjeno
2. Pracenje obrtaja osovina slamotresa (moguc cest lom,pucanje kaisa a otezano zapazanje iz kabine. Za posledicu ima punjenje i nabijanje pokosene slame u unutrasnjosti kombajna, sto je teska okolnost)
3. Pracenje zazora dob-podbbubanj
4. Pracenje otvorenosti sita (gornjeg i donjeg)
5. Senzor za kontrolu rastura ("zadnjeg")
6. Senzor za kontrolu loma (ne znam koliko je izvodljiv, ali bi mnogo znacio)
7. Pracenje obrtaja osovine ulaznog grla
8. Pracenje obrtaja vitla
9. Servo podesavanje zazora dob-podbubanj
10. Servo podesavanje otvorneosti sita (gornjeg i donjeg)
11. Opcino-pracenje obrtanja elevatora
12. Opcino-hektometar
13. Opcino-broj obrtaja motora
Mnogo toga za pracenje i podesavanje, ali tako je. Kombajni su kompleksne masine, a dobar kombajner mora sve to da ima u vidu, da ima volje da podesava po ogromnoj vrucini, i da zna sta cime dobija ili gubi. Ovakav uredjaj bi u mnogome olaksao rad, i ucinio nase zmajeve pouzdanijim.
Nadam se da sam bar malo pomogao. odvojio sam nesto vremena, bas me je sve ovo zainteresovalo. Moguce je da sam nesto i propustio. ako se setim napisacu. Raspolozen sam da pomognem.
Pozdrav!