Orah - opšta tema

Traća godina, tajodje, završena borba sa travom, bar u jednom delu.
e9063afe5f6ff208581d4fbf8c27b4ac.jpg


- - - - - - - - - -

Od prskanja ove godine sam imao:
0. Jesenje - Funguran OH
1. Zimsko - Plavo ulje
2. Početak maja - Mankogal 80 + insekticid Kozak (zbog pojave gusenica)
3. Kraj juna - Score 250 EC

To je za sada to, orasi su bez znakova bolesti, mislim da ih do jeseni neću više prskati.

Takođe nisam primetio ubušivanje crva u stablu, kao prošle godine. Sporadično sam nailazio na ubušenja, ali ne na stablu nego na vršnim delovima grana koje sam mogao da vidim i koje nisu mnogo visoko. Već sledeće godine će biti puno teže pratiti to.
 
Ako budeš u prilici, kad se ova trava dobro prosuši, a već deluje tako, malo okopaj oko stabala pa nabacaj poveći sloj trave, to će da drži vlagu i popravlja strukturu zemljišta samo tako! A i dosta manje niču korovi kroz to nabacano.

Pazi samo nikad nemoj svežu travu stavljati oko stabla u gomilama jer krene da buđa i da se razvijaju neke klice od nekih gljivica, zaboravih koje, a i smrdi na amonijak kao u štali :)
 
Pozdrav kolegama iz ovog dela foruma, uz par pitanja...
Otac je u jesen 2005-e godine posadio dva oraha (nepoznate sorte), koje je dobio od jednog prijatelja. Jedan od njih se nije primio, a drugi jeste. Rastao i napredovao fino, nisam primetio nikakve simptome bolesti, nikad nije prskan, nikad orezivan, samo okopavan i dva-tri puta, bačen stajnjak. Zasađen je na prilično slaboj, neobrađivanoj zemlji, u vrhu tadašnjeg jagodnjaka. Sam je formirao raspored grana, odrastao nekih 3,5 do 4 metara u visinu i solidno u širinu. Imam i par fotografija od ovog proleća, (iz dva ugla nadam se da će pomoći), jer tad nisam slikao orah već "akciju" sečenja, krčenja i pripreme terena za sadnju šljive ove jeseni. Trenutna njegova pozicija mi smeta, ali ostavio bih ga eventualno jer ga je otac sadio, a i jer nemam nijedan drugi na imanju. Eto konačno stigoh i do par pitanja :
1). Da li je orahu potreban oprašivač ..?
2). U kojoj godini bi trebao proroditi, u nekoj da kažem skromnoj kondiciji, na nešto preko 700 mnv ..?

U okolini komšije imaju po neki orah, rađaju normalno (nisu mi blizu, a ista je nmv).
Napomenuću da nikad do sada na njemu nije imalo roda apsolutno ništa, a vegetacija je deseta.
Ovo mi je bitno radi daljih poteza i odluka, pa su svaki savet i predlog dobrodošli.
Unapred hvala ... :ppozdrav:...


.....
 
Poslednja izmena:
Dadjo,
retko koja vrsta oraha je samooplodna * da u isto vreme ima polen i otvoren tucak* tako da je neko pravilo da mu treba oprasivac u sadnji ozbiljnijih parcela .
Za ovakve varijante je cesto dovoljan i neki orah iz komsiluka ali kako nema ploda vec nekoliko godina mozda mu nedostaje oprasivac.
Ako si u poziciji daj mu sansu jod godinu - dve , u medjuvremenu mozes i da propratis vreme i aktiviranje polena i cveta oraha jer je stvarno lepo porastao .
Kazu da sejanac prorodi nesto kasnije * nema roda prvih desetak godina* tako da vredi sacekati i dati mu sansu.
Pozdrav !
 
Hvala kolega na mišljenju i savetu.
Tako ću i uraditi jer žao mi je da ga isečem, iz kao što već rekoh kojih razloga. Možda na jesen zasadim još jedan da ima "društvo", ali i njemu narednih godina posvetim više "pažnje", jer će okolo biti mlad voćnjak.
 
Postoji li sansa trenutno da se nadje neka veca kolicina oraha tipa 30-45t i koja mu je bila/trenutna cena na veliko?
 
Poslednja izmena:
RODNOST DOMACIH SORTI?


Postovane kolege, znate li makar jedan zasad kalemljenih oraha koji ima rodnost od legendarnih 50 kg po stablu? Rec je o sadnji na rastojanju od 10 m na primer, znaci ne o pojedinacnim stablima sa krosnjom precnika 25 m ili sadnji u 1-2 reda, na uskim i dugackim parcelama, gde je osuncanje krosnji dobro, posto je bocno prazna njiva. Za pola godine komuniksacije sa raznim ozbiljnim odgajivacima uspeo sam da nadjem orasnjake stare 15 goina, zasadjene sortama tipa Sejnovo, Sampion i sl. koji radjaju svega 10-20 kg po stablu. Najveca plantaza u Srbiji, sadjena pod nadzorom prof.Koraca u okolini Novog Sada cak ne pokriva troskove odrzavanja.

Ima li neko stabla Rasne, stare 10-15 godina, da se podeli informacijom o realnoj punoj rodnosti?

Molim one koji imaju konkretne informacije (ne rekla-kazala) o rodnim plantazama da ih podele ovde sa nama, kao i da prikace fotografije.

- - - - - - - - - -

POSETA KRUPNIM ODGAJIVACIMA ORAHA U ITALIJI


12-14. jula smo bili u poseti najvecim odgajivacima oraha u Italiji. Pre svega smo hteli da uzivo vidimo plantaze koje orezuje g-din Debeljevic, koje radjaju preko 100 kg po stablu, pri sadnji na rastojanju od 15 m. Kada smo ga pozvali pocetkom juna, rekao je da ustvari on nema licencu za orezivanje u Italiji i da je bilo problema s tim, te da sada trenutno orezuje kivi u Brazilu. Trazili smo onda makar adresu plantaza u Spaniji (pominjao je na TV da je orezivao u Italiji i Spaniji), jer nam nije skupo da odemo i tamo. Daleko je skuplje saditi pogresno, kao sto su mnogi od nas i radili slusajuci kalemare iz rasadnika gde su kupili orahe, ili eventualno citajuci knjige prof.Koraca, pa smo izgubili 10-15 godina i nismo postigli nikakve rezultate. Obecao je da pozove uvece od kuce i da nam adrese spanskih kolega. Te veceri je pozvala njegova supruga i rekla da je morao hitno za Segedin i odatle za Budimpestu, pa avionom u Spaniju, te da je zaboravio i mobilni telefon, pa cak nije ni kofer nije spakovao. Toliko o savetima Sinise Debeljevica. Ima tu i nekih pravilnih saveta, prenetih sa orezivanja tresnje, ali kako se kasnije pokazalo u razgovoru sa dvojicom profesora agronomije i realnih odgajivaca oraha – niko tako ne radi i niko vise u svetu ne sadi sorte sa terminalnim plodonosenjem.


Dogovorili smo se nekoliko meseci u napred i posetili profesora agronomije, dr. Alberta Valiera u mestu Rovigo na severu Italije, savetnika krupnih odgajivaca oraha u Italiji, Moldaviji, Turskoj, Makedoniji, Gruziji i Australiji. Doktorirao je i radio na odgajanju oraha u Kaliforniji 80-tih. On raspolaze sobstvenom plantazom sa zasadima starim 26 i 11 godina, na povrsini 50 ha, na kojima posle 7. godine dostize prinos do 6000 kg/ha. Njegova plantaza je istovremeno ogledno dobro za teritoriju Evrope najprestiznijeg u proizvodnji i selekciji oraha Kalifornijskog univerziteta. Takodje smo posetili kooperativ “Il Nocieto” koga je osnovao dr. Giancarlo Potente pre 22 godine, i u kome na 360 ha postizu prinos od 4500 t/ha posle 7. godine. Oba zasada gaje orah po intenzivnom kalifornijskom sistemu, guste sadnje i iskljucivo sa kvalitetnim sortama lateralnog roda i visokog prinosa. Sorte sa terminalnim rodom i sadnju na rastojanju 10m smatraju prevazidjenim jos pre 40 godina. Taj nacin gajenja su promovisali Francuzi i drzave Sovjertskog bloka (Ukrajina, Moldavija, Bugarska, Rumnija), koje su prve krenule sa ozbiljnim istrazivanjem i selekcijama oraha. Svi veliki prozivodjaci kvalitetnih oraha (Kalifornija, Cile, Australija, Turska, Italija) su od pocetka 80-tih presli iskljucivo na lateralne sorte, a to rade i Moldavija (cije ministarstvo poljoprivrede savetuje dr.Valier) i Francuska, koja je poslednjih 20 godina patentirala i sopstvene selekcije sa lateralnim rodom.


Posetu smo organizovali zbog transfera tehnologije sadnje, izbora sorti i tehnilogije odrzavanja visokoprinosnih orasnjaka - zbog podizanja sopstvenih, inace prvih modernih zasada oraha na ovim prostorima, ciju sadnju planiramo na jesen 2016. Dobili smo detaljne placene konsultacije, a i ugovorili smo kupovinu kalem-grancica visokorodnih sorti (Chandler, Lara, Tulare, Franquette) za proizvodnju proverenih kalemova u Srbiji, sa sertifikatom Kalifornijskog univerziteta.


Preliminarni zakljucak: sve sto radimo na odgajanju oraha – od izbora sorti, rastojanja, nacina sadnje, orezivanja, djubrenja, navodnjavanja, obrade zemlje - radimo potpuno pogresno i bazirano na legendama, bez potvrde u praksi. Zato nam je i rodnost losa, a i nemamo nijednu kvalitetnu, uglednu plantazu na prostorima bivse Jugosalvije. Uskoro ocekujte filmice i fotografije. Treba vremena da se sve slozi i izmontira. Bice mnogo interesantnih detalja.
 
@orah
svaka cast za post.
Ja sam od onih koji se sprema da na jesen sadim bas po Debeljevicu (razmak, jame,...) i bilo mi je malo sumnjivo kad sam zvao Dalas iz Tutina za treset (koji preporucuje pomenuti profa), i stavili vec ljudi na sajt kako je taj treset bogom dan za orah/lesku (valjda nizasta drugo) i rekli su mi da saradjuju sa njim, posle tvog iskustva jasno je da je prilog sa B92 najobicnija placena reklama (sto naravno automatski ne iskljucuje da covek ne poznaje orah/lesku)
Ja sam tek na nekom pocetku (sadim ove jeseni), pa ti ne mogu dati nijedan valjan odgovor, ali cu verovatno ove nedelje ici da posetim zasad (star valjda 20ak godina) koji radi neki Koracev rodjak, javicu kako je proslo.
Od stvari koje si pomenuo, pre svega sadnja u spalirima, verujem da je to mozda bolja varijanta za intenzivan uzgoj na velikim povrsinama, zbog masinske obrade (rezidba,...), ali tu se ocigledno radi o velikim ulaganjima, sto verujem da nije slucaj sa velikom vecinom ovde na forumu, a cak i kad bi hteo da krenem tim putem, nisam ni siguran da rasadi imaju te kolicine sadnica koje si pomenuo (jedva sam nasao 40kom Chendlera)
Ako bi mogao da podelis info o djubrenju/navodnjavanju/obradi i da na tom delu korigujemo stvari, bilo bi vise nego dobrodoslo
U svakom slucaju hvala sto si resio da tvoj veliki trud podelis sa ljudima ovde
pozz
Dragan
 
@orah
svaka cast za post.
Ja sam od onih koji se sprema da na jesen sadim bas po Debeljevicu (razmak, jame,...) i bilo mi je malo sumnjivo kad sam zvao Dalas iz Tutina za treset (koji preporucuje pomenuti profa), i stavili vec ljudi na sajt kako je taj treset bogom dan za orah/lesku (valjda nizasta drugo) i rekli su mi da saradjuju sa njim, posle tvog iskustva jasno je da je prilog sa B92 najobicnija placena reklama (sto naravno automatski ne iskljucuje da covek ne poznaje orah/lesku)
Ja sam tek na nekom pocetku (sadim ove jeseni), pa ti ne mogu dati nijedan valjan odgovor, ali cu verovatno ove nedelje ici da posetim zasad (star valjda 20ak godina) koji radi neki Koracev rodjak, javicu kako je proslo.
Od stvari koje si pomenuo, pre svega sadnja u spalirima, verujem da je to mozda bolja varijanta za intenzivan uzgoj na velikim povrsinama, zbog masinske obrade (rezidba,...), ali tu se ocigledno radi o velikim ulaganjima, sto verujem da nije slucaj sa velikom vecinom ovde na forumu, a cak i kad bi hteo da krenem tim putem, nisam ni siguran da rasadi imaju te kolicine sadnica koje si pomenuo (jedva sam nasao 40kom Chendlera)
Ako bi mogao da podelis info o djubrenju/navodnjavanju/obradi i da na tom delu korigujemo stvari, bilo bi vise nego dobrodoslo
U svakom slucaju hvala sto si resio da tvoj veliki trud podelis sa ljudima ovde
pozz
Dragan
Dragane, hvala. Fotografisi tu plantazu i raspitaj se za rodnost. Posebno me zanima Rasna.

Posto je treset iz Tutina i koji tip su ti preporucili za orah? Smatram da su treset i zeolit dobar savet za sadnju bilo kog voca.

Sto se tice sadnje, glavno otkrovenje za mene je to da svaka sorta ima svoje preporuceno rastojanje. Za Chandler je to 4x7-5x8m. Nema svrhe saditi ga na 10 ili 15m, jer su stabla jako male bujnosti. Takva je sorta. Isto tako za Sejnovo je cak i 15m malo. Evo Toki ima Sejnovo staro 15 godina, precnika 25m.

Rodnost sorti sa lateralnim rodom je 2 puta niza po hektaru. Najveca dostignuta kolicina u Francuskoj je 2,5-3 t/ha za terminalne sorte. Istovremeno Chandler daje oko 4,5 t/ha pri gustoj sadnji, a Tulare 6-7 t/ha. Razlika od 2-4 t/ha znaci 4-12.000 eura po ha godisnje gubitka. Cena trimera se krece 35.000 eura o vise i mogu da ga kupe vise kooperanata zajedno. Cilj ideje osnivanja udruzenja proizvodjaca oraha je da nam drzava subvencionise ovakve investicije. Moldavija, koja je 5 puta sironasnija od Srbije subvencionise 90%. Drugo je da se u sortiment za subvencije uvrste rodne inostrane sorte. Zamisli da sad ministarstvo insistira da se sadi ne Viljemovka, nego kruska Kaludjerka ili Lubenicarka, jer su to tradicionalne sorte. Cisti lobisti, poput Debeljevica.

Drugo otkrovenje u Italiji mi je bilo da na jednoj parceli nikako ne sme da se sadi vise sorti, izmesano. Treba strogo odvajati. Ne samo zbog raznog rastojanja, vec i zato sto je berba u razlicito vreme, a i cena oraha izmesanog od vise sorti je tacno 2 puta niza na svetskom trzistu.
 
Sto se tice sadnje, glavno otkrovenje za mene je to da svaka sorta ima svoje preporuceno rastojanje. Za Chandler je to 4x7-5x8m. Nema svrhe saditi ga na 10 ili 15m, jer su stabla jako male bujnosti. Takva je sorta. Isto tako za Sejnovo je cak i 15m malo. Evo Toki ima Sejnovo staro 15 godina, precnika 25m.


Hvala kolegi na preko potrebnim informacijama.
Da li možeš napisati preporučeno rastojanje za većinu sorti koje se mogu nabaviti u našim rasadnicima?
Da mi koji smo posadili vidimo gde smo pogrešili ali i za buduću sadnju kao i za kolege koji će tek saditi.

Hvala i pozdrav
 
Dragane, hvala. Fotografisi tu plantazu i raspitaj se za rodnost. Posebno me zanima Rasna.

Posto je treset iz Tutina i koji tip su ti preporucili za orah? Smatram da su treset i zeolit dobar savet za sadnju bilo kog voca.

Sto se tice sadnje, glavno otkrovenje za mene je to da svaka sorta ima svoje preporuceno rastojanje. Za Chandler je to 4x7-5x8m. Nema svrhe saditi ga na 10 ili 15m, jer su stabla jako male bujnosti. Takva je sorta. Isto tako za Sejnovo je cak i 15m malo. Evo Toki ima Sejnovo staro 15 godina, precnika 25m.

Rodnost sorti sa lateralnim rodom je 2 puta niza po hektaru. Najveca dostignuta kolicina u Francuskoj je 2,5-3 t/ha za terminalne sorte. Istovremeno Chandler daje oko 4,5 t/ha pri gustoj sadnji, a Tulare 6-7 t/ha. Razlika od 2-4 t/ha znaci 4-12.000 eura po ha godisnje gubitka. Cena trimera se krece 35.000 eura o vise i mogu da ga kupe vise kooperanata zajedno. Cilj ideje osnivanja udruzenja proizvodjaca oraha je da nam drzava subvencionise ovakve investicije. Moldavija, koja je 5 puta sironasnija od Srbije subvencionise 90%. Drugo je da se u sortiment za subvencije uvrste rodne inostrane sorte. Zamisli da sad ministarstvo insistira da se sadi ne Viljemovka, nego kruska Kaludjerka ili Lubenicarka, jer su to tradicionalne sorte. Cisti lobisti, poput Debeljevica.

Drugo otkrovenje u Italiji mi je bilo da na jednoj parceli nikako ne sme da se sadi vise sorti, izmesano. Treba strogo odvajati. Ne samo zbog raznog rastojanja, vec i zato sto je berba u razlicito vreme, a i cena oraha izmesanog od vise sorti je tacno 2 puta niza na svetskom trzistu.

Za treset su mi rekli 22eur po kubiku u rinfuzu, a nude prevoz koji je 400eur fiksno do max 30 kubika (beograd i okolina). Koliko znam, oni imaju samo tu jednu vrstu treseta. Kazu da su prosle godine isporucili negde oko Kosmaja, za 30ha zasada oraha (!?)
Trenutno se raspitujem za glistenjak, tu je malo problem jer je prosla godina bila losa i gliste su slabo radile. Imacu u narednih nedelju-dve posetu jednom rasadniku (prijateljica od zene), koja ce me malo uputiti u neke kontakte, i malo da me posavetuje (na prvu ruku su mojoj zeni rekli da su ovi iz tutina prevaranti, ali stvarno ne znam na sta je mislila)
 
RODNOST DOMACIH SORTI?


Postovane kolege, znate li makar jedan zasad kalemljenih oraha koji ima rodnost od legendarnih 50 kg po stablu? Rec je o sadnji na rastojanju od 10 m na primer, znaci ne o pojedinacnim stablima sa krosnjom precnika 25 m ili sadnji u 1-2 reda, na uskim i dugackim parcelama, gde je osuncanje krosnji dobro, posto je bocno prazna njiva. Za pola godine komuniksacije sa raznim ozbiljnim odgajivacima uspeo sam da nadjem orasnjake stare 15 goina, zasadjene sortama tipa Sejnovo, Sampion i sl. koji radjaju svega 10-20 kg po stablu. Najveca plantaza u Srbiji, sadjena pod nadzorom prof.Koraca u okolini Novog Sada cak ne pokriva troskove odrzavanja.

Ima li neko stabla Rasne, stare 10-15 godina, da se podeli informacijom o realnoj punoj rodnosti?

Molim one koji imaju konkretne informacije (ne rekla-kazala) o rodnim plantazama da ih podele ovde sa nama, kao i da prikace fotografije.

- - - - - - - - - -

POSETA KRUPNIM ODGAJIVACIMA ORAHA U ITALIJI


12-14. jula smo bili u poseti najvecim odgajivacima oraha u Italiji. Pre svega smo hteli da uzivo vidimo plantaze koje orezuje g-din Debeljevic, koje radjaju preko 100 kg po stablu, pri sadnji na rastojanju od 15 m. Kada smo ga pozvali pocetkom juna, rekao je da ustvari on nema licencu za orezivanje u Italiji i da je bilo problema s tim, te da sada trenutno orezuje kivi u Brazilu. Trazili smo onda makar adresu plantaza u Spaniji (pominjao je na TV da je orezivao u Italiji i Spaniji), jer nam nije skupo da odemo i tamo. Daleko je skuplje saditi pogresno, kao sto su mnogi od nas i radili slusajuci kalemare iz rasadnika gde su kupili orahe, ili eventualno citajuci knjige prof.Koraca, pa smo izgubili 10-15 godina i nismo postigli nikakve rezultate. Obecao je da pozove uvece od kuce i da nam adrese spanskih kolega. Te veceri je pozvala njegova supruga i rekla da je morao hitno za Segedin i odatle za Budimpestu, pa avionom u Spaniju, te da je zaboravio i mobilni telefon, pa cak nije ni kofer nije spakovao. Toliko o savetima Sinise Debeljevica. Ima tu i nekih pravilnih saveta, prenetih sa orezivanja tresnje, ali kako se kasnije pokazalo u razgovoru sa dvojicom profesora agronomije i realnih odgajivaca oraha – niko tako ne radi i niko vise u svetu ne sadi sorte sa terminalnim plodonosenjem.


Dogovorili smo se nekoliko meseci u napred i posetili profesora agronomije, dr. Alberta Valiera u mestu Rovigo na severu Italije, savetnika krupnih odgajivaca oraha u Italiji, Moldaviji, Turskoj, Makedoniji, Gruziji i Australiji. Doktorirao je i radio na odgajanju oraha u Kaliforniji 80-tih. On raspolaze sobstvenom plantazom sa zasadima starim 26 i 11 godina, na povrsini 50 ha, na kojima posle 7. godine dostize prinos do 6000 kg/ha. Njegova plantaza je istovremeno ogledno dobro za teritoriju Evrope najprestiznijeg u proizvodnji i selekciji oraha Kalifornijskog univerziteta. Takodje smo posetili kooperativ “Il Nocieto” koga je osnovao dr. Giancarlo Potente pre 22 godine, i u kome na 360 ha postizu prinos od 4500 t/ha posle 7. godine. Oba zasada gaje orah po intenzivnom kalifornijskom sistemu, guste sadnje i iskljucivo sa kvalitetnim sortama lateralnog roda i visokog prinosa. Sorte sa terminalnim rodom i sadnju na rastojanju 10m smatraju prevazidjenim jos pre 40 godina. Taj nacin gajenja su promovisali Francuzi i drzave Sovjertskog bloka (Ukrajina, Moldavija, Bugarska, Rumnija), koje su prve krenule sa ozbiljnim istrazivanjem i selekcijama oraha. Svi veliki prozivodjaci kvalitetnih oraha (Kalifornija, Cile, Australija, Turska, Italija) su od pocetka 80-tih presli iskljucivo na lateralne sorte, a to rade i Moldavija (cije ministarstvo poljoprivrede savetuje dr.Valier) i Francuska, koja je poslednjih 20 godina patentirala i sopstvene selekcije sa lateralnim rodom.


Posetu smo organizovali zbog transfera tehnologije sadnje, izbora sorti i tehnilogije odrzavanja visokoprinosnih orasnjaka - zbog podizanja sopstvenih, inace prvih modernih zasada oraha na ovim prostorima, ciju sadnju planiramo na jesen 2016. Dobili smo detaljne placene konsultacije, a i ugovorili smo kupovinu kalem-grancica visokorodnih sorti (Chandler, Lara, Tulare, Franquette) za proizvodnju proverenih kalemova u Srbiji, sa sertifikatom Kalifornijskog univerziteta.


Preliminarni zakljucak: sve sto radimo na odgajanju oraha – od izbora sorti, rastojanja, nacina sadnje, orezivanja, djubrenja, navodnjavanja, obrade zemlje - radimo potpuno pogresno i bazirano na legendama, bez potvrde u praksi. Zato nam je i rodnost losa, a i nemamo nijednu kvalitetnu, uglednu plantazu na prostorima bivse Jugosalvije. Uskoro ocekujte filmice i fotografije. Treba vremena da se sve slozi i izmontira. Bice mnogo interesantnih detalja.



Poštovani ja posjedujem zasad oraha od 130 sadnica posađenih 2011. godine. Pravio sam pri sadnji i uzgoju dosta grešaka, a imao sam i tu nesreću da mi zasad prve zime posle sadnje izmrzne (preživjelo je samo što je bilo u snijegu i ponovo je krenulo iznad kalema). Sadio sam u trokut na razmaku 8x8. Od sorti imam rasnu, šeinov, 139, 251 i nekoliko šampiona. Planiram u budućnosti da podižem još zasada pa sam zainteresovan za saradnju i razmjenu iskustva, a volio bih i otići u neku modernu plantažu u inostranstvu. Pa ako ste i vi zainteresovani za saradnju i razmjenu iskustva, tu sam.

Pozdrav.
 
Nazad
Vrh