Selekcijski rad u uzgoju ovaca i koza

A moran malo... mislim brundat he he :ppozdrav:
Ajmo mi naprid sa selekcijom
Dakle blago se pojarilo/pojanjilo, izmirili smo podmladak, zapisali generalije i sad sta dalje?
Nakon mirenja ja odmah radin prvu selekciju. Sve lakse od prosjeka zna in se put. Takvi ce zivit dok ne sazriju za neki pir ili festu ili jednostavno dok prvi ne dodje i pita ima li janjaca/jarica. Naravno izuzetak su dvojci ili ako ih ima vise slucajno. Na ovaj moment cu se vratit ovdi kasnije ili jos bolje u temi ishrana.
Ja inace normalno brinem o cijelom stadu ali onda posebnu paznju poklanjam podmladku za daljnji rasplod. Naime triba ih mjerit u prvih misec dana 3x. Ja ih mirin 4 a ako tako padne i 5. Razlog maticna sluzba trazi tezine nakon poroda, nakon 15 dana i nakon misec dana. Ja to radin svakih 7 dana. To je zbog toga sto mladi do 15 dana iskljucivo zive od materinog mlika, a od 15 dana naprid vec pocinju grickat i razvija in se probavni sistem. Isa san na malo rigoroznije mirenje jednostavno radi sebe i boljeg napretka.
Na ovaj nacin kontroliram usput i mlijecnost ovaca/koza.
E sad doslo je i vrime da se mladi odvoje od matera. Pri tome triba ocekivat vrlo glasnu pobunu kako dice tako i majki. Posto ja iden na proizvodnju mlika to ja odvajan podmladak relativno rano od mjesec dana starosti a ako su 2 ili vise 45 dana i amen. Napominjem da se janjadi/jaradi vec od 15 dana pocima pomalo davat prekrupa kukuruza i jecma ili zobi.Pozeljno je da se ovcama daje isto dok su janjad/jarad uz njih da nauce od matera pomalo grickat. Na taj nacin ce biti ih lakse odvajat. Ove cu godine poc na VRLO RANO odbice nakon 5 dana.Sve radi vece proizvodnje mlika. Podmladak ce bit hranjen zamjenicom. Kazem nakon 5 dana zbog toga sto ovca/koza prvih 5 dana proizvodi kolostrum, a on nije za sirenje.
Za rasplod se ostavlja oko 30% podmlatka iz razloga sto ce tokom kasnije selekcije dosta toga otpast.
Posebno se drzi muski a posebno zenski podmladak. Takodjer je pozeljno da su priblizno svi iste dobi jer inace ovi stariji izguraju mladje pa nastaje problem da neki ostaju gladni.
Sad je otprilike zavrsena prva faza onako zidarski receno ugrubo selekcije sad nastaju finese koje triba dobro i sa razumijevanjem radit da se ne bi zajebali za dalje.
Ali o tome u iducem nastavku sad mi je mozak stao, a ima jos tema koje cekaju odgovor.... :ppozdrav:
 
brundalo je napisao(la):
5 dana.Sve radi vece proizvodnje mlika. Podmladak ce bit hranjen zamjenicom. Kazem nakon 5 dana zbog toga sto ovca/koza prvih 5 dana proizvodi kolostrum,
Do 7.dana koza proizvodi kolostrum Izvor knjige Dr Nurgin Memisi Ing Frida Bauman, Mr Ivo Franic zamena pre moze biti uginuce majke, vise malih :nono:
 
Ni jedan ozbiljan proizvodjac kozjeg mleka ne ostavlja jarice "na sisi". Svi dobiju "zamenicu". Jednostavno to mleko jos ako je pretvoreno u sir donosi veci dobitak od troskova "Zamenice"!
 
Kolostrum je neprijatan za ljude ::lose:: Mortalitet vestacki ranjenih jarica ~24% i nisu za daljnju proizvodnju (primere za koje ja znam je 50%) ::novac::
Koji ce to ozbiljni farmer zarad male koristi tolko rizikovati :sta: :sta: :sta:
 
samo stroga selekcija, i cistokrvna rasa daju prave rezultate. to kazem ja, a i srucnjaci koji prate moje stado. neko je spomenuo da se kaze nesto o rasama: evo sa ja znam o tome www.zdravkovic.iz.rs (ovo vise informacije radi, ne reklama :ppozdrav: )
 
Posto je bilo prijepora oko toga dali koza sa rogovima ili ne evo jos jedan moj mali prilog toj temi. Ovo takodjer spada u selekcijski rad, a sutra slijedi nastavak.... :ppozdrav:
LyRaFfP0SgDhU9gJ.v.jpg
 
Clanak je prenesen iz ovcarsko kozarskog lista a autor je Prof.dr.sc. Boro Mioc
Rogovi koze krase ili?

Razlozi izbjegavanja rogatih zivotinja uglavnom su poznati: agresivnost, ratobornost, udarci, rane i ozljede, lupanje u ogradu i kasle, te stvaranje buke i uznemiravanje, vece uzdrzne hranidbene potrebe i dr. Sad bi onda manje upuceni u ovu problematiku mogli reci: " Pa dobro onda cemo izabrati sutog jarca i ne cemo imati niti jedan od navecenih problema pa gotova prica". Drugi pak misle: " Kakva je to koza ili osobito jarac koji nema rogove, a uz to nigdje na izlozbi necu dobiti nagradu za jarca koji nema rogove. Treci pak vele da su oni htjeli imati jarca bez rogova ali su onda imali problema jer su dobili "da prostite, jare koje ima i musku i zensku onu stvar, ili pak nesto pomijesano". Uz to, pouzdano znaju da se to dogadja i njihovim susjedima, ali oni o tome sute jer im je o tome neugodno pricati. Da nasi kozari ne bi mislili da je to samo nas problem i da se takve stvari dogadjaju samo u hr.kozarstvu, navedeno je "uobicajena problematika" u uzgoju koza svugdje u svijetu, osobito u uzgoju pasmina koje mogu biti s rogovima ali i bez njih. Stoga je namjera ovog clanka pokusati dati odgovore na navedena pitanja( otud i donekle provokativan naslov ovog clanka), a kako bi se, ako ne u potpunosti izbjegle, onda barem umanjile neugodne i nezeljene posljedice u nasljedjivanju spola i rogova i koza.
.....nastavak sutra........
 
Dakle srz "problema rogova" jest u cinjenici sto su oni, osobito u slucajevima kad se zeli dobiti potomstvo bez rogova, povezani s naslijedjivanjem spola, sto jasno uvelike otezava provedbu selekcije na sutost(bezroznost)
bez nezeljenih posljedica. Poznato je da oba spola u vecine suvremenih pasmina koza mogu imati rogove ili biti bez njih; tada se kaze da su sute.
Tek ojareno jare najcesce nema rogove, ali ih dobiva vrlo brzo nakon prvog tjedna zivota, rjedje izmedju treceg i cetvrtog tjedna zivota. Uzgajivaci su vjerojatno zamijetili da katkad jare odmah po izlasku iz utrobe majke ima kratke roscice i to najcesce muska i jarad vece porodne mase. Medjutim, znanstveno je dokazano da se npr. u alpina jaradi rogovi prosjecno pojavljuju do 28 dana zivota , s tim da ih muska i jarad vece porodne mase dobiva ranije. Pojava rogova i njihov rast narocito su izrazeni u muske jaradi. Pojedini uzgajivaci ponekad se natjecu medjusobno usporedjujuci i ocjenjujuci jarceve po velicini i obliku rogova. Medjutim, kao sto je poznato, rogovi jarca nemaju nikakvu trzisnu vrijednost, nemaju nikakve poveznice s proizvodnim odlikama njihova potomstva pa s tog stajalista uopce nisu bitni.
Dakle, tek mjesec dana nakon jarenja moze se prosuditi ima li jare rogove ili ne. U pocetku su rogovi njezni i labavi, te kad se jare primi za njih, ono se opire prednjim nogama i mekece. S vremenom rogovi ocvrsnu, postanu stabilniji, a za 5-6 mjeseci mogu narasti od 10-15 cm. Koze prirodno najcesce imaju dva roga homonimnog tipa, tj, takav tip rogova u kojemu desni rog raste formirajucu spiralu u desno, a lijevi rog tvori spiralu u lijevo. Medjutim mogu se sresti zivotinje s heteronimnim rogovima u kojih desni rog formira spiralu u lijevo i obrnuto, sto je slucaj u pojedinih tipova divljih koza. U kozarnicima se mogu vidjeti zivotinje s jednim rogom(najcesce nakon nepotpuno provedenog odrozavanja), ali i one s vise rogova, tj, grla u kojih umjesto 2 raste 4 ili 6 rogova-polikeratija.
u iducem nastavku naslijedjivanje rogova
 
Nasljeđivanje rogova
Rogovi ili šutost osobine su koje se genetski nasljeđuju, kao i neke druge osobine koza: izgled i velicina vimena, boja dlake, pojava resica, proizvodnja mlijeka i dr.Šutost ili bezrogost u koza se nasljedjuje dominantnopod utjecajem gena P (od engleske rijeci polled, što znaci bez rogova), pa se kod pojave rogova razlikuju 2 fenotipa i 3 genotipa:
homozigotni genotip PP koji uvjetuje šutost (bezrogost)
heterozigotni genotip Pp koji uvjetuje šutost (bezrogost)
pojava rogova pod utjecajem je recesivnog gena p, ali samo kad se nalazi u homozigotnom obliku


Vrlo je vazno da se koze i jarcevi s homozigotnim genom šutosti PP po vanjstini razlikuju od onih koji imaju gen Pp. Te fenotipske razlike mogu se uociti promatranjem kostanih kvrga na lubanji (podrucja gdje se u rogatih koza nalaze rogovi). U PP muzjaka kvrge su zaobljene i dobro odvojene jedna od druge, za razliku od Pp jarceva u kojih su te kvrge kao dva zrna graha, medjusobno povezane i formiraju slovo V okrenuto naprijed.
Jako je vazno da se navedene razlike izmedju ta 2 tipa mogu uociti vec u dobi od 3 mjeseca, a sigurno u dobi od 5-6 mjeseci. Rogate zivotinje su agresivnije, pa mnogi uzgajivaci radije imaju koze bez rogova, provodeci selekciju na šutost.
Medjutim selekcija na šutost cesto zavrsava s odredjenim nepozeljnim reprodukcijskim posljedicama! U stadima, populacijama i pasminama koza u kojima se provodi selekcija na šutost ili bezrogost nerijetko dolazi do pojave dobivanja dvospolaca ili hermafrodita, te viska muske i manjka zenske jaradi.
... nastavak sutra.....
 
Dragi moji kolege ne znam sta se desava kad god pokusam otipkani tekst poslat javlja mi da ne prepoznaje format. Stoga cu pokusat ovako. Molim da mi privatnom prukom javite vidite li dobro tekst da ga znan prilagodit
q_2Dmdbqy8qNnWVy.v.jpg

Z5_8qegMdu9elkkm.v.jpg

LuDw5QGh4kK_MOWK.v.jpg


Moj komentar na ovo glasi. Rogate koze DA ali sa spaljenim rogovima zbog ozljeda koje nanose jedna drugoj. Tako i vuk sit i koze na broju
 
@BRUNDALO da ti kazem iskreno ja ove sto sam ostavijo sa rogovima cu da cuvam sad sam ih cuvao celo leto i spario vise grev me da ih kojam ali za ove godine sigurno cu da ih spalim rogova zasto siguran sam da cu da ih imam puno sa rogovima zasto ovaj alpinac sto sam nabavio ima rogova.samo jos ni sam nabavio onu lambu nemogu da e najdem nikako moras ti nekako da mi pomognes da nabavim to.ako ne moracu sa letkum he he he.pozdrav
 
Pozdrav svima poslije dugo vremena!
Zamolio bih Brundala da nam odgovori kada mozemo koristiti istoga jarca za oplodjavanje?
Ne znam kako da formulisem pitanje:haha:Poslije koliko generacija isti jarac se moze mrkati sa kozama sa kojima je vec u krvnom srodstvu?
Jel' valja ovako!
 
Blagaj je napisao(la):
Pozdrav svima poslije dugo vremena!
Zamolio bih Brundala da nam odgovori kada mozemo koristiti istoga jarca za oplodjavanje?
Ne znam kako da formulisem pitanje:haha:Poslije koliko generacija isti jarac se moze mrkati sa kozama sa kojima je vec u krvnom srodstvu?
Jel' valja ovako!

Hvala bogu i ti si ziv i zdrav. Ovako ti to ide. 1 jarac max.-20 koza uz kontrolirani pripust moze i vise. Najbolje ti je imat 6 generacija prije nego vratis istog jarca. Znaci tek na 7-mu generaciju mozes vratit istog jarca. Ustvari moglo bi i na 6-tu ali onda moras bit 100% siguran da nisu jarcevi ili koze u rodu.
 
brundalo je napisao(la):
siguran da nisu jarcevi ili koze u rodu.
Svi autori zdusno tvrde da je u koza najbolje parenje u cistoj krvi.
Kad sam 1.X procito mislio sam stamparska greska
 
ivanhoe je napisao(la):
brundalo je napisao(la):
siguran da nisu jarcevi ili koze u rodu.
Svi autori zdusno tvrde da je u koza najbolje parenje u cistoj krvi.
Kad sam 1.X procito mislio sam stamparska greska
Parenje u cistoj krvi i parenje u srodstvu nisu jedna te ista stvar. Cista krv znaci da je jedna pasmina, rasa ili kako god hocete pripada samo jednom tipu zivotinja i da ima postojane nasljedne osobine npr: sanska koza, alpina, srnasta itd itd. Ako ja iman cistu alpinu ili neko od vas to ne znaci da su u rodu. Zbog toga se i stvara vise uzgojnih linija da ne bi dolazilo do rodoskvrnuca. Kad se rade taskvi eksperimenti treba bit vrlo oprezan jer rezultati mogu bit pogubni. Inace ovca je zivotinja koja najlakse podnosi parenje u krvnom srodstvu pa i onda 98% takve janjadi zavrsi pod nozem ili ugiba od nezeljenih posljedica. Inace sve nove pasmine ovaca su nastale parenjem u krvnom srodstvu. Kod takvog parenja razlikujemo parenje u najuzem krvnom srodstvu (majke i sinovi ili kceri i ocevi ili svi oni sa babma i didama) i parenje u uzem krvnom srodstvu kad se ukljuce tetke i tetki, ujne ujci stricevi i strine. Takvo parenje se primjenjuje kad se kod neke pasmine zeli stabilizirat neka svojstva ali kazem mora se bit vrlo oprezan jer se javlja masu nezeljenih posljedica kao sto su prerani pobacaji, sijamski blizanci. janjad/jarad sa vise glava i udova itd itd.
Kod nas u HR se zadnjih godina primjetilo nazadovanje u selekciji alpina i srnastih koza i pad produkcije stoga su u par navrata uvezeni iz Austrije muzjaci kako bi se rasteretio pritisak i osvjezile krvne linije. Ja konkretno imam zenke iz 5 krvnih linija i muzjaka iz 6-te, a dogodine stize muzjak iz sasvim druge krvne linije. Ja cu sam od tog materijala napravit jos 2-3 linije i uz jos jednog sa strane nadan se da iducih 10-ak godina necu trebat svjezu krv
 
Veliki pozdrav svima !!!
Danas sam slucajno naisao na ovaj forum i veoma je zanimljiv.
Posto i ja imam vezue sa ovcarstvom ,odlucio sam da se registrujem i sa vama diskutujem.
Ja sam inace veterinar po struci i zivim u Austriji gde sam i zavrsio veterinu.Moja porodica, tacnije moj brat,bavimo se uzgojem ovaca 7 godina.Nije to neki dug period i bas zbog toga sto nismo imali neko predznanje,uputili smo se u pretragu za svim mogucim informacijama u vezi ovcarstva.Ja sam redovno u kontaktu sa austrijskim i nemackim odgajivacima ovaca i pokusavam koliko mogu da "ukradem" neke informacije.
Ovo sto je BRUNDALO do sad pisao je veoma zanimljivo i korisno i to je mozda u nasim uslovima i jedini nacin selekcije. Mi smo poceli sad desetak ovaca,pa je godinu dana kasnije bilo 30-ak.Pre tri godine smo odlucili da se ozbiljnije posvetimo ovcarstvu i obisli sve vece farme u Srbiji ,vise godina bili na Novosadkom sajmu i dosli do zakljucka da je za nase uslove proizvodnje,rentabilnost rase i plasman jagnjadi najbolje uvesti kvalitetnog Virtemberga.Posto ,kao sto sam vec pomenuo,posle obilaska vecine farmi u Srbiji nisam mogao da nadjem kvalitetni podmladan da to nijr nrsto uksrtano ili kako nasi odgajivaci kazu "propusteno" kroz neku rasu, sa malo podataka od roditelja.... krenuo sam u pretragu po Austriji i Nemackoj.
Posle par dana pretrage sam zakljucio da ce to biti ovce iz Baden-Wirttemberga u Nemackoj.Sta me je kod nemaca odusevilo je to da su oni pored nekih osnovnih karakteristika sata (broj ojagnjenih,odgajenih jagnjadi u 4-5 jagnjenja, procenat bliznjenja dnevni prirast..) mogli da mi kazu koliko hrane je prtebno za kiligram prirasta,koji je odnos loja i mesa,koja je povrsina karea i koji je procenat kvalitetnih delova drupa, randman, itd. a sve to mogu da znaju jer imaju stanicu za testiranje ovnova,odnosno njihovog potomstva i samo oni koji su bolji od prosecnog indeksa iz prethodne godine ,dobijaju licencu za pripust.Mi smo 2007. uvezni 50 sjagnjanih dviski i dva ovna i za sad smo prezadovoljni rezultatima.
Negde sam procitao da je meso Virtemberg jagnjeta lose,ne znam na koje parametre se to odnosi i na kakav nacin spremanja tog mesa ali mogu iz licnog iskustva odnosno od ljudi i restorana koji su inace nase stalne musterije, da kazem da jagnje koje je staro 3 do 3,5 meseci i ima tezinu od prosecnih 35kg sto znaci dnevi prirast od oko 360gr, ima optimalni odnos loja i misica i nema nikakav neprijatni miris.Meso je finih vlakana roza boje i nikada se ne moze porediti sa nekim srljiskim jagnjetom iste tezine kome treba 5 ili 6 meseci za tu kilazu.
Puno vas sve pozrdavljam!
 
U to sam siguran da se nemoze porediti nikada sa svrljiskim jagnjetom.Jer da nije tako zasto su svrljisko jagnje za klanje nemci placali duplo skuplje od Wirtemberg
 
@Miljko dobro ti nama dosa na forum i drago mi je da mogu sa nekim "ukrstit koplja" A sta se tice virtemberga bit ce ovdi jos rici o njemu, jos cemo mi lomit koplja oko toga he he. Nego Miljko di si ti stacioniran?
:ppozdrav: :ppozdrav: :ppozdrav: :ppozdrav:
 
Nazad
Vrh