Orah - opšta tema

Ne znam da li je Cendler samooplodni a cak i ako jeste treba planirati 2-3 vrste oraha da bi bio sigurniji da ce oprasivanje svaki put biti maksimalno pokriveno ..
Neka je sa srecom koja ce ti trebati mada vidim da si zestoko * skupljao gradju * tj. ucio i spremao se za sadnju ..
Pozdrav !
 
Ma.... mi smo trebali jos u martu da narucimo sadnice. Generalno smo prosle godine cistili vocnjak i neko veliko drvece na obodu parcele. Sve to oboriti, iseci, odneti babi u selu, pa zapaliti ono sitno granje, pa skloniti panjeve ogroman posao. Panjeve smo bacali u neku rupu, dok moj pametni otac nije zatrazio da ne diramo panjeve i on ce do marta to da ocisti od zemlje i odnese babi. Uz puno svadje on nista nije odradio do pre 2 nedelje, kada je pokosena trava visoka 3 metara, i uklonjeni su panjevi konacno. Sada je i orano, i za neki dan ocekujemo tanjiranje. Bas smo se potrudili da zile ne ostanu u zemlji, vadili smo i za bagerom pre nego sto zakopa rupe, vadili smo i sada prilikom oranja, sve deblje od olovke.

Zovem rasadnik da narucim, jedan kaze nema nista zovite u decembru, drugi kaze nema rasnu, koju sam ja hteo. Ima chandler, kaze to je buducnost (a sorta postoji mislim duze od 30 godina). Ne daje sertifikat uz njega jer je ilegalan. Ja bih uzeo chandler, videce se odmah prve godine da li jeste ili nije chandler po plodu, specifican je. Naravno razmisljao sam o oprasivacima, ide franquette, francuski.

Samo ne mogu da pronadjem informaciju da li chandler moze da se sadi ekstezivno, na vecem razmaku. Mi smo premeravali njivu juce, tacnije te tri manje parcele i odgovara nam razmak 14x12. 14 je izmedju redova.

Takodje sadim i americki crni orah, imam oko 350 sadnica. On mi nije problem, nasao sam dovoljno informacija o njemu. Njega cu saditi 2x2 ili 3x3. Mozda i nesto izmedju ove dve mere, kako bih popunio njive.

Ako neko moze da me uputi za chandler da li moze da se sadi ekstezivno, bio bih veoma zahvalan.
 
Zovem rasadnik da narucim, jedan kaze nema nista zovite u decembru, drugi kaze nema rasnu, koju sam ja hteo. Ima chandler, kaze to je buducnost (a sorta postoji mislim duze od 30 godina). Ne daje sertifikat uz njega jer je ilegalan. Ja bih uzeo chandler, videce se odmah prve godine da li jeste ili nije chandler po plodu, specifican je. Naravno razmisljao sam o oprasivacima, ide franquette, francuski.

Samo ne mogu da pronadjem informaciju da li chandler moze da se sadi ekstezivno, na vecem razmaku. Mi smo premeravali njivu juce, tacnije te tri manje parcele i odgovara nam razmak 14x12. 14 je izmedju redova.

Takodje sadim i americki crni orah, imam oko 350 sadnica. On mi nije problem, nasao sam dovoljno informacija o njemu. Njega cu saditi 2x2 ili 3x3. Mozda i nesto izmedju ove dve mere, kako bih popunio njive.

Ako neko moze da me uputi za chandler da li moze da se sadi ekstezivno, bio bih veoma zahvalan.

Ja sam ih sadio u trougao 11x11 , nema razloga da ne moze, svrha intenzivnog zasada je da se izvuce maximum prinosa sa neke povrsine u sto kracem periodu. 14x12 mislim da je previse za laterarnu sortu ali ako ti je takva parcela,sto da ne. Ja sam prosle godine obisao 35god star zasad na 10x10 i jos uvek radja, a ima i bujne sorte (sejnovo,...) i covek mi rekao da bi sada isao na 11-12m kad bi opet radio
 
Takodje sadim i americki crni orah, imam oko 350 sadnica. On mi nije problem, nasao sam dovoljno informacija o njemu. Njega cu saditi 2x2 ili 3x3. Mozda i nesto izmedju ove dve mere, kako bih popunio njive.

Ako neko moze da me uputi za chandler da li moze da se sadi ekstezivno, bio bih veoma zahvalan.

Da li je dobro saditi orah za plod i crni orah u neposrednoj blizini? Da li postoji rizik da crni orah oprasuje ove druge, ne bi bilo dobro ako moze. Negde procitah da u Francuskoj npr vade sejance blizu plantaza, cak I da je regulisano nekim zakonom, bas iz razloga oprasivanja
 
Da li je dobro saditi orah za plod i crni orah u neposrednoj blizini? Da li postoji rizik da crni orah oprasuje ove druge, ne bi bilo dobro ako moze. Negde procitah da u Francuskoj npr vade sejance blizu plantaza, cak I da je regulisano nekim zakonom, bas iz razloga oprasivanja
U pravu je Vinca. Medjusobnim oprasivanjem ces da dobijes plod mesanac, tzv. Paradox (kako god okrenes - ili mula ili mazga :osmeh:), koji se koristi kao podloga za kalemljenje.
Tesko mu se vadi jezgro iz ljuske. Polje oprasivanja je cak 400-500 m.
 
Sad me ubedaciste ali ste mi mozda mnoooogo pomogli. Znaci jedini nacin je da nadjem sortu cije se cvetanje ne uklapa u cvetanje crnog oraha. Orah, imali ste lep grafik sorti i njihovog cvetanja, ja sam taj grafik snimio kao i mnogo stvari koje ste objavili ali je taj kompjuter umro i sad imam drugi gde nista nemam. Da li molim vas imate taj grafikon negde? I samo jos da nadjem grafikon crnog oraha. Imam jos jedno 2ha u njivama, pa ako ne nadjem resenje ovaj crni orah cu zasaditi na te parcele.

Nasao sam grafik, i nasao sam neku informaciju da cveta ovaj crni od polovine maja do pocetka juna... a na nekom drugom mestu od aprila do juna sto mi je previse neodredjeno.
 
Poslednja izmena:
Sad me ubedaciste ali ste mi mozda mnoooogo pomogli. Znaci jedini nacin je da nadjem sortu cije se cvetanje ne uklapa u cvetanje crnog oraha. Orah, imali ste lep grafik sorti i njihovog cvetanja, ja sam taj grafik snimio kao i mnogo stvari koje ste objavili ali je taj kompjuter umro i sad imam drugi gde nista nemam. Da li molim vas imate taj grafikon negde? I samo jos da nadjem grafikon crnog oraha. Imam jos jedno 2ha u njivama, pa ako ne nadjem resenje ovaj crni orah cu zasaditi na te parcele.

Nasao sam grafik, i nasao sam neku informaciju da cveta ovaj crni od polovine maja do pocetka juna... a na nekom drugom mestu od aprila do juna sto mi je previse neodredjeno.

To sve zavisi od mezoklimatskih uslova, nadmorske visine, ekspozicije terena prema stranama sveta i sl. Sa povećanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura vazduha. Zbog toga je na većim nadmorskim visinama cvetanje i sazrevanje plodova kasnije. Kažu naši stručnjaci da sa svakih +100 m vegetacija kasni oko 1,5 dan. Nemci tvrde da je 3 dana kašnjenja u pitanju (verovatno jer je kod njih još hladnija klima). Na severnoj padini počinje čak i po nedelju dana kasnije nego na južnoj.
 
Evo kako to moze lepo da izgleda Stolovi od kuvane orahovine....
2upr8rb.jpg
2lx8m83.jpg
snz0co.jpg
15nxb7q.jpg
i5n5on.jpg
dab5bedc2d240a46fd452a338ad9fa5f.jpg


Sent from my GT-S7390 using Tapatalk
 
2rdydeh.jpg



Poštovane kolege proizvođači oraha!

Prošlo je skoro godinu dana od naše Osnivačke skupštine. Za to vreme je organizacija narasla do nekoliko stotina aktivnih članova. Priključili su nam se mnogi krupni uzgajivači, ali i mnogo onih koji tek planiraju podizanje zasada. Našu stranicu na Facebooku prati preko 3000 ljudi, a publikovali smo desetine stručnih članaka. Uspeli smo da dodamo neke visokorodne oraha sorte na sortnu listu Ministarstva poljoprivrede RS, a proces za priznavanje ostalih savremenih sorti i pregovori sa njihovim autorima su u toku.

Pozivamo vas da prisustvujete Drugoj skupštini SUOS, u subotu 5. novembra 2016. g., u Beogradu. Prošle godine je skupština protekla u vidu 8-časovnog upoznavanja, razmene iskustava i novih znanja. Ove godine sam želeo da skupštinu podignemo na viši nivo – nivo praktične profesionalne konferencije. Sem druženja i upoznavanja, uspeo sam da obezbedim zaista zvezndani sastav stručnjaka, koji će sa nama podeliti svoja znanja u formi predavanja.

PROGRAM SKUPŠTINE:

1. dr. Alberto Valier, najugledniji stručnjak za uzgoj oraha u EU, vlasnik sopstvene plantaže oraha na površini 50ha, koja je ogledno dobro kalifornijskog univerziteta “UC Davis” za Evropu. Doktorirao je orašarstvo u Kaliforniji i prvi doneo tehnologiju intenzivnog uzgoja oraha i nove visokorodne sorte u Evropu, pre 22 godine. Sem proizvodnje oraha i predavanja na unizerzitetima, dr. Valier je savetnik za razvoj orašarstva ministarstava poljoprivrede Moldavije i Gruzije, kao i stručni konsultant najkrupnijih proizvođača oraha u Italiji, Australiji, Turskoj, Ukarijini, Makedoniji itd. Održaće praktično predavanje sa preko 100 slajdova i odgovaraće na pitanja posetilaca.

2. Stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede RS, koji će ispričati našim gostima o mogućnostima koje država Srbija i razni fondovi obezbeđuju za podizanje novih zasada i pravilima dobijanja subvencija.

3. dr. Rade Miletić iz Instituta za vocarstvo u Čačku, naš najeminentniji stručnjak koji se trenutno bavi orahom. Pričaće o metodama revitalizacije starih zapuštenih zasada i praktičnim problemima proizvodnje oraha kod nas.

4. Radoje Kiperovic, dipl. inženjer voćarstva iz firme Agro Look - Doboj, iskusni zaštitar, ispričaće o bolestima i hemijskoj zaštiti oraha, sa akcentom na borbu protiv najveće opasnosti po mlade zasade oraha – leptir / gusenicu Zeuzera Pyrina.

5. dr. Blagoje Pejić, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RS, autor patenta za malčiranje zasada koji duplo skracuje početak roda oraha, ispričaće nam o svojim uspešnim eksperimentima sa sadnjom oraha u neplodnoj Deliblatskoj peščari.

Konferenciju će medijski pratiti Uroš Davidović i ekipa najgledanije TV emisije za poljoprivrednike “Bolja zemlja”.

Od gostiju će biti prisutni članovi Saveza uzgajivača oraha Srbije i gosti iz bivših republika SFRJ. Zbog veličine sale ulaz je ograničen STRIKTNO NA PRETHODNO REGISTROVANE GOSTE PO SPISKU, a prednost imaju proizvodjači oraha, članovi SUOS. Posto nas sada ima više, verujem da će biti prisutno oko 100-150 ljudi, a za sada jos uvek tražimo odgovarajuću salu sa opremom za prezentacije. Čim potpišemo ugovor o najmu sale, javićemo tačno mesto svim registrovanim gostima.

Potreban je SPONZOR koji će pokriti troškove organizacije konferencije. Zauzvrat će dobiti priliku da reklamira svoj proizvod. Ako ste zainteresovani da pomognete, pišite u inbox.

Registracija gostiju do 3. novembra putem e-maila:
office.swga@gmail.com
Nakon što sastavimo ceo spisak gostiju i odredimo kapacitet sale, dobićete potvrdu-pozivnicu sa adresom održavanja Skupštine. Požurite!

Srdačno,
Saša Lukić
Predsednik SUOS
 
Narucio 45 chandlera i 5 franquette, pa nek nam je bog u pomoci :osmeh:

- - - - - - - - - -

Koje stubove preporucujete za uz orah? Bagrem ili PVC? Na kojoj razdaljini od oraha, ili prilikom sadnje postaviti, iskustva?
 
Postovani orasari, treba mi velika pomoc! Gde mogu da nadjem podloge za kalemljenje oraha? Bio bih Vam zahvalan oko pomoci
 
Kada je vreme za djubrenje?
Mislio sam da rucno bacam NPK 15:15:15 ili 8:16:24, bez kasnijeg freziranja/zatrpavanja oko orasa (nemam mehanizaciju trenutno). Neki su oko 20 godina stari, a neki su oko 5 godina stari.
Koliko treba baciti i kako (razmak od oraha)?
 
Poslednja izmena:
Uputstvo za sadnju oraha


2cqgz93.jpg


UPUTSTVO ZA SADNJU ORAHA

Orah se može saditi krajem novembra / početkom decembra ili početkom proleća - posle jakih mrazeva, ali neke studije pokazuju da je sadnjom oraha u jesen sadnice mnogo bolje primaju, imaju bolji razvoj korenovog sistema i rast u prvoj godini posle sadnje. Sadnice prvo treba utrapiti u pesak, čim ih donesete iz rasadnika. Otprilike, iz trapa se uzima onoliko sadnica koliko se može zasaditi za dva sata.


PRIPREMA RUPA ZA SADNJU

Ako je izvršeno rigolovanje terena, sadnju možmo da obavimo čak i motikom. Medjutim preporučljivo je poboljšavanje zemljišta u rupi, kako bi se mladoj biljci obeybedilo više hranljivih supstanci u prvim godinama, a time i veća šanmsa za prijem i brži napredak.


Varijanta A – sadnja posle rigolovanja:

1. Rupe se kopaju kardanskom burgijom prečnika 40-50cm, dubine 50-60cm (slika A1). Zidovi rupe se otešu ašovom i prošire do 60cm, kako bi se skinuo nabijeni sloj zemlje koji će mladi koren teško da probija prvih godina i usporiće se njegov razvoj.

2. Na dno rupe se stavlja 2 kg veštačkog đubriva sa visokim sadržajem fosfora i kalijuma, na primer NPK 6-18-36, preko čega se nanese sloj od oko 15-20 cm zemlje koji štiti koren od dodira s djubrivom.

3. Pre sadnje koren oraha treba umočiti 30 minuta rastvor gline, zemlje, stajnjaka i vode. Mi u rasadnku „Orah lateral“ ne skraćujemo koren sadnice, kako se to kod nas inače praktikuje u rasadnicima, sem oštećenih žilica. U tom slučaju u proleće nakon sadnje sadnica može da bude prekraćena na visinu 30-40 cm (tzv. čepovanje) zbog boljeg ukorenjivanja, koje daje veću bujnost i rodnost u budućnosti.

4. Sadnicu oraha stavljamo u rupu i oko korena stavljamo 3-5 kg glistenjaka, iz koga mlada biljka može odmah da koristi hranljive supstance. Zabluda je da na dno rupe treba stavljati stajnjak, jer on je za koren biljke upotrebljiv tek kada ga gliste prevare i pretvore u aktivne mineralne materije (slika A2). Takođe ne treba mešati humus"kompost" dobijen truljenjem organskih materija, koji kao i pregorali stajnjak biljka ne može odmah da koristi i humus "glistenjak" dobijen od stajnjaka, koji su gliste već preradile.

5. Sadnicu zatrpavamo isključivo do dubine u kojoj je bio u rasadniku zemljom koju smo izvadili iz rupe, pomešanom sa oko 2 kg Zeolita frakcije 1 mm. Zeolit štiti koren od patogenih gljivica i zadržava mikrobiološke elemente iz lako rastvorljivih mineralnih đubriva, koji se inače brzo spiraju u dublje slojeve tla i nakon toga ih polako daje korenu biljke. Ukoliko je zemlja teška, glinasta i lepljiva, preporučljivo je pomešati je sa 30% peska, kako bi se mladi koren lakše razvijao. Nakon zatrpavanja sadnicu treba dobro protresti da zemlja popuni rupe između žilica, a onda dobro izgaziti i utabati tlo nogama, pazeći da ne oštetite koru.

6. Na rastojanju 20 cm od stabla stavljamo pritku visine 2-3m, najbolje sa strane odakle duvaju dominantni vetrovi, kako mlada sadnica ne bi udarala u pritku. Sadnicu vezujemo trakom od starih tkanina, u formi 8-ce. Pritke mogu biti drvene, PVC ili od babmusa.

7. Višak zemlje rasporedimo u vidu prstena ili polurstena prečmika 2-3 m sa niže strane, ako je tlo pod padom, kako bi zadržavalo kišnicu oko stabla (slika A3).

8. Bez obzira ako je tlo vlažno, nakon sadnje svaku sadnicu politi sa 50-80 l vode kako bi se zemlja oko korena dobro slegla i zatvorila džepove hladnog vazduha oko korena, da ne bi došlo do izmrzavanja tokom zime.

9. Preporučuje se formiranje sloja malča oko stabla prečnika 2-3 m, debljine 10 cm, od nepregorelog stajnjaka izmešanog sa dosta slame (slike A4). Krug prečnika 30 cm oko samog stabla ne sme da se poliva i đubri, kak one bi došlo do njegovog truljenja. Malč čuva tlo oko korena od izmrzavanja tokom zime, brzog isušivanja leti, a osoka iz stajnjaka prehranjuje koren u sledećih 4-5 godina dok se stajnjak ne razgradi i pretvori u humus.

Varijanta B – sadnja bez rigolovanja:


1. Rupe se kopaju dimenzija minimum 1,5x1,5m, dubine 60-80 cm.

2. Na dno rupe se stavlja 3-4 kg veštačkog đubriva sa visokim sadržajem fosfora i kalijuma, na primer NPK 6-18-36, preko čega se nanese sloj od oko 15-20 cm zemlje koji štiti koren od dodira s djubrivom.

Moguće je i dodadno poboljšati uslove za razvoj sadnicama dodavanjem aktivnih i bioloških preparata, tipa:


1. Hydrogel - beli kristal ili prah različete granulacije. Meša se zemljom u količini 20 gr na sadnicu (cena oko 1000,00 din/kg). Upija površinsku vlagu iz vazduha i kapilarnu iz zemljišta i ne dozvoljava njen gubitak. Višak vode propušta u dublje slojeve. Moć upijanja je 150-200 puta veća u odnosu na čestice zemlje ili gline iste veličine. Ostaje u zemljištu 4 godine i celo vreme obavlja istu funkciju. Vodu otpušta uvek toliko koliko je biljkama potrebno. S Hydrogelom treba oprezno! On ne sme da dođe u dodir sa žilicama korena, kako ne bi izmrzle u toku zime, kada voda vezana za kristale Hydrogela smrzne. Zato se meša sa Zeolitom i zemljom kojom se rupa zatrpava, nakon što je sam koren sadnice zasut čistim supstratom glistenjaka.

2. Mikoriza - preparat RHIZO-VAM BASIC, koji u sebi sadrži spore gljive Glomus Intraradices. Karakteriše ga slabo vidljiv omotač gljivica mikorize oko korena, koji se ne vidi bez mikroskopa. Ovo je najraširenija simbioza između biljaka i gljiva na planeti. Zbog tog svojstva, neki je nazivaju ’’gljivičnim korenom’’. Jačanje korenovog sistema i ujednačenost habitusa biljaka. Obezbeđuje biljci intenzivniji porast i bolje usvajanje mikro i makro elemenata, otpornost prema suši, visokoj temperaturi, netipičnim solima u zemljištu? smanjuje stres kod biljaka na ekstremne uslove. Potrebno je oko 10 gr po sadnici (cena oko 2900 din/kg). Koren sadnice se umoči u rastvor mikorize pre sadnje.

3. Trifender WP - preparat koji spada u grupu oplemenjivača zemljišta, biološke zaštite staništa i biljaka. Prevashodno se koristi za biološku zaštitu zemljišta od najopasnijih patogenih gljiva: Pythium, Phytophthora, Rizocotonia, Verticillum, Fusarium, Sclerotinia, Botritis i dr. Gljiva Trichoderma ima antibiotičko svojstvo na uništavanje patogenih gljiva. Enzim koga ispušta ova gljiva je Chitihaza i antibiotik Gliotoksin i Viridin deluju na micelije ( Mikrosklerocije i Teleutospore ) patogenih gljiva, tako što uništava njihove spore i kolonizira okolinu korena kulturnih biljaka i tako ga štite od zaraza. Potrebno je oko 2 gr po sadnici (cena oko 8000 din/kg).

Ukoliko je tlo ocedno (kamenjar ili peskovito) moguće je na dno rupe dodati sloj od 20 cm treseta, koji zadržava vlagu, jer može da je upija do 3 puta više svoje zapremine. U tom slučaju rupe kopati 20cm dublje.


Tokom proleća i leta nakon sadnje potrebno je, u zavisnosti od meteoroloških uslova, svakih 7 dana polivati orahe sa 15-20 l vode. Ne djubriti azotnim djubrivom (KAN, UREA) u toku prve godine, već vršiti prehranu preko lista mikrobiološkim đubrivom (tipa Slavola) i rastvorivim mikrobiološkim đubrivima preko sistema za polivanje, koje aktiviraju absorbciju pasivizovanih jedinjenja fosfora u tlu i podstiču ukorenjivanje biljaka.


Stablo odmah zaštititi mrežicom od gledara. Najjeftinija je staklo-fiber mrežica za tzv. Demit-fasade, koja se heftalicom formira u vidu tube prečnika 15-20cm, visine 80-100 cm. Ona je oštra i zac ne može da je pregrize.

Detaljnije uputstvo o izboru i pripremi zemljišta za sadnju oraha možete pročitati na našoj stranici http://www.facebook.com/rasadnik.orah

(c) 2016, rasadnik "Orah Lateral"
 
Poslednja izmena:
Kada je vreme za djubrenje?
Mislio sam da rucno bacam NPK 15:15:15 ili 8:16:24, bez kasnijeg freziranja/zatrpavanja oko orasa (nemam mehanizaciju trenutno). Neki su oko 20 godina stari, a neki su oko 5 godina stari.
Koliko treba baciti i kako (razmak od oraha)?

Ja bih 8-16-24 * ovo je dobra kombinacija za orah *bacio oko oraha u sirini krosnje negde u januaru - februaru * jos je bolje ako ima malo snega * .
Azot kazu da brzo se spira i spusta do korena ali fosfor i kalijum samo par santimetara po godini ma kako ona kisna bila..Takvom brzinom tek za nekoliko godina ce koren dobiti ova 2 bitna elementa ako ga bacis bez neke obrade..
PS Javlja mi se neki MArko iz okoline SD-a za kontakt ali mene mejl zeza vec mesecima tako da nema nista od povratne moje informacije. MArko posalji mi poruku ili broj na PP da bi se iskontaktirali ..
 
Nazad
Vrh