Selekcija ovaca za mliječnost

[brundalo]

U nastojanju poboljšanja kvalitete grla i stada, uzgajivači često traže stručnu pomoć. Puno je pitanja koja se odnose na selekciju, a sva se mogu sažeti u jedno: Kako odabrati i dobiti kvalitetno, proizvodno ucinkovito, otporno i dugovjecno grlo i/ili stado? Odgovor na to pitanje nije jednostavan, a sama selekcija je vrlo zahtjevna, složena, dugotrajna i kontinuirana. I upravo je namjera autora ovoga članka uputiti uzgajivače na najvažnije činjenice koje treba uvažavati pri odabiru rasplodnog podmlatka u vlastitim stadima; kojih se načela uzgajivaci pri tome trebaju pridrzavati i sto sami u selekcijskom smislu mogu učiniti da bi poboljsali proizvodnost ovce i stada.

U Hrvatskoj u posljednja dva desetljeca, skoro kao i u drugim zemljama mediteranskog podrucja, proizvodnja ovcjeg mlijeka i niegova prerada u sir postaje sve interesantnija. Povecava se broj uzgajivača i preradjivaca ovcjeg mlijeka, , što se najbolje ocituje na različitim lokalnim i nacionalnim izložbama sireva na kojima Povjerenstva za ocjenu imaju sve vise posla zbog kontinuiranog povecanja broja pristiglih uzoraka (sireva) za ocjenjivanje.
Glavnina ovcjeg mlijeka u nas proizvodi se na otoku Pagu, znatno manje na drugim otocima (Brač. Krk, Cres ... ), zatim u Istri i Dalmatinskoj zagori i Lici, te u kontinentalnim podrucjima (Varaždinska, Medimurska, Virovitičko-podravska i Krapinsko-zagorska županija). Unatoc tomu što se proizvodnja ovcjeg mlijeka smatra jednom od najzahtjevnijih i najtežih stocarskih proizvodnji, zahvaljujuci gotovo sigurnom plasmanu sirovine i proizvoda (mlijeka i sira), te relativno dobroj cijeni, uzgajivači stalno razmisljaju o povecanju proizvodnje. Dva su temeljna načina povecanja proizvodnje ovcjeg mlijeka u gospodarstvu i opcenito. Prvi je, povecanjem stada, ili broja proizvodnih jedinica - muznih ovaca, a drugi nacin je povecanje prosjecne proizvodnje po ovci. Da bi u cistokrvnim uzgojima (unutar pasmine) povecali proizvodnju mlijeka po grlu, treba, uz uvažavanje tehnoloskih uvjeta (hranidba, odvajanje janjadi, smjestaj, pripust, mužnja i dr.), poznavati svako pojedino grlo, njegov genetski potencijal za proizvodnju mlijeka, voditi sveukupnu evidenciju i temeljem navedenog odabirati najkvalitetnija muska i ženska grla za rasplod i proizvodnju. Na taj način uzgajivaci ostavljajuci najbolju janjad za sebe vode racuna o izgledu i proizvodnosti stada. Stalna su nastojanja i želje uzgajivača u proizvodnji imati kvalitetna, proizvodno ucinkovita, zdrava, otporna i dugovjecna grla. Ovcari rasplodni podmladak najčesce odabiru sami, po nekim osobnim kriterijima. Neki to čine uvažavajući iskliučivo odlike vanjštine (na osnovi opceg izgleda ili po određenim odlikama vanjstine), a drugi i po proizvodnim podatcima predaka, uglavnom roditelja, najčešće po liniji majka-kći, ili majka-sin....
nastavak slijedi alo ako bude radilo ono post merge bice veselo nikad kraja. Cugi cugi sta ucini sa ovim brale

 

[nemanja_st01_58]

Možda ima napisano ali nisam našao, intresuje me koju rasu ti držiš i jel je ukrštaš ili je čista. Ti ona ovca sa 2,9l izuzetak ili su ti sve ovce tu negde?

 

[vla]

Ako radimo ukrstanje ovaca u smislu povecanja mlecnosti ,moze nam koristiti formula za brzu procenu buduce proizvodnje mleka buduceg zenskog grla dobijene zeljenim ukrstanjem
I = 1/2 M + 1/4 OM + 1/4 A
I - indeks procene buduce proizvodnje mleka
M - prosecna proizvodnja mleka majke
OM - prosecna proizvodnja mleka oceve majke
A - prosecna proizvodnja grla stada kojoj jedinka pripada

 

[brundalo]

...nastavak proslog posta...
U nastojanju poboljšanja kvalitete grla i stada, uzgajivači često traže i stručnu pomoć. Puno je pitanja koja se odnose na selekciju, a sva se mogu sažeti u jedno: Kako odabrati i dobiti kvalitetno, proizvodno učinkovito, otporno i dugovječno grlo i/ili stado? Odgovor na to pitanje nije jednostavan, a sama selekcija je vrlo zahtjevna, složena, dugotrajna i kontinuirana. I upravo je namjera autora ovoga clanka uputiti uzgajivače na najvažnije činjenice koje treba uvažavati pri odabiru rasplodnog podmlatka u vlastitim stadima; kojih se načela uzgajivači pri tome trebaju pridržavati i što sami u selekcijskom smislu mogu učiniti da bi poboljšali proizvodnost ovce i stada. Selekcija mliječnih pasmina ovaca je, sve donedavno, bila usmjerena isključivo na povećanje količine proizvedenog mlijeka. Medutim, u posljednja vrijeme javlja se sve veci interes za dodavanjem takozvanih funkcionalnih osobina povezanih s vimenom, poput morfologije i zdravlja vimena. Naime, kao posIjedica jednostrane selekcije na povećanje mlijecnosti, dolazi do pogoršanja morfologije vimena uslijed povećanog pritiska muse vimena na njegov suspenzorni sustav, što kao posljedicu ima njegovu rupturu, odnosno vješanje vimena i horizontalno pomicanje sisa koje se negativno odražava ne samo na muzne odlike i prikladnost vimena strojnoj mužnji, već i na zdravlje vimena te ukupni i proizvodni vijek životinje. Stoga je i ekonomska važnost morfologije i zdravlja ovčjeg vimena posljednjih nekoliko godina jako povećana budući da se
sve više stada počinje primjenjivati strojna mužnja ovaca. Nadalje, važnost zdravlja vimena ne ogleda se samo kroz proizvodnu dugovječnost životinja, budući da je pojava mastitisa glavnim razlogom preranog izlučenja mliječnih ovaca, već i sa stanovišta higijenske kvalitete mlijeka. Naime, velike količine ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj koriste se za proizvodnju sira bez prethodne toplinske obrade-pasterizacije. budući da je namjera selekcionara povećanje mliječnosti ovaca uz zadržavanje poželjne morfologije i zdravlja vimena, važno je utvrditi povezanost izmedu pojedinih morfoloških odlika vimena i mliječnosti, kao i pokazatelja zdravlja vimena.
U selekciji ovaca, osobito u selekciji stada čistokrvnih pasmina, treba poznavati podrijetlo potomaka, poželjno kroz više generacija, dakle ne samo roditelje nego i djedove i pradjedove s obje strane. Stoga je neophodno vođenje sveobuhvatne evidencije. Za selekciju je važno imati što više podataka o svakom grlu, ne samo onih o vanjštini, nego znati i reprodukcijske odlike (vrijeme postizanja spolne zrelosti-puberteta, dob prvog pripusta i janjenja, broj tjeranja, plodnost, broj janjenja, majčinske odlike, smrtnost janjadi, porodnu masu i sl., zatim podatke količine i kemijskog sastava mlijeka, dužinu laktacije, kemijski sastav, broj somatskih stanica i bakteriia, te ponašanja i zdravlja svakog pojedinog grla i dr. Neki uzgajivači, ponajviše oni s otoka Paga i iz Istre, kao i ovčarski stručnjaci, svakako se mogu pohvaliti velikim dostignućem u dobivanju znatno učinkovitijih generacija ovaca u proizvodnji mlijeka od onih od prije nekoliko desetljeća. Ne take davno prosječno se od jedne paške ovce moglo dobiti od 5 do 7 kg paškog sira, dok su one s 10 kg sira bile znatno iznad prosjeka. Slična situacija bila je i u populaciji istarske ovce. Medutim, danas je proizvodnja mlijeka paške ovce i istarske ovce znatno veća i ovisno o godina u prosjeku iznosi od 180 do 220 kg. Najbolje paške mljekulje u 6 mjeseci laktacije daju i preko 300 kg mlijeka, dok je iz godine u godinu sve više istarskih ovaca koje prelaze granicu od 400 kg mlijeka u laktaciji. Naravno, ovako visoke proizvodnje nemoguće je postići bez odgovarajućih tehnoloških mjera, ponajviše kvalitetne hranidbe. Nažalost, i danas mnogi hrvatski uzgajivači ovaca rasplodni podmladak ostavljaju samo na osnovi izgleda grla, bez gotovo ikakvih spoznaja o podrijetlu, reprodukcijskim i proizvodnim osobinama, a da ne spominjemo podatke o otpornosti i bolesti. Dakle, još je nekima važniji rog i rep (naravno, i one nisu nevažni) od proizvodnih odlika. U našoj ovčarskoj praksi različiti su primjeri selekcije. Poznata je činjenica da se u jednom stadu nerijetko prvo ojanje najbolje ovce-, kvalitetne ovce-majke dobro othrane janjad koja brzo prirasta i prvo postiže klaoničku masu. Stoga je logično takvu (najbolju) janjad, od najboljih majki i očeva, dobrih proizvodnih pokazatelja, ostaviti za obnovu i/ili povećanje vlastitog stada. Ako uzgajivač nema namjeru sebi ostaviti navedenu janjad, treba ih prodati za rasplod, a ne klanje, drugom uzgajivaču. Međutim, nerijetko se dogodi da uzgajivač proda ili zakolje upravo tu najbolju janjad, a za remont stada ostavi janjad koju nije uspio ili stigao prodati. Navedeno je loš primjer selekcije sa stajališta selekcijskog napretka. Najgora je situacija kad uzgajivači za vlastitu obnovu stada ostave janjad koju se ,moralo ostaviti".
Danas je ovčje mlijeko sve interesantniji proizvod ne samo u Hrvatskoj i mediteranskim zemljama, nego i u državama gdje je sve donedavno musti ovce bilo nezamislivo (Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, SAD). Proizvodnja ovčjeg mlijeka organizirana je i provodi se u različitim sustavima, od ekstenzivnog do intenzivnog i realizira se na vrlo raznolikom genetskom potencijalu, ponajvige čistokrvnim pasminama, manje na različitim križancima. Mliječne odlike različitih pasmina ovaca vrlo su varijabilne, kako po količini proizvedenoga mlijeka, tako i po njegovom kemijskom sastavu. Medutim, te dobro poznata mliječne osobine ovaca, korištenjem klasi6nog poligenog pristupa, ukazuju na mogu6nost značajnog selekcijskog napretka u nekoliko sljedećih desetIjeća. Križanja se najčešće provode radi pretapanja (oplemenjivanja) slabije proizvodnih, najčešće lokalnih pasmina kada primjena uzgojnog plana i programa na razini populadje postane suviše složen postupak da bi se u stvarnosti realizirao. Dakako, navedene program selekcije temelji se na obveznoj kontroli mliječnosti na farmi, eventualnoj primjeni umjetnog osjemenjivanja i/ili svakako kontroliranog pripusta u kombinaciji s genetskom procjenom (poznavanjem) svakog pojedinog grla. U praksi se uzgojni programi za mliječnost najviše provode u Europi, a u posljednje vrijeme i u Sjevernoj i središnjoj Americi. Selekcija je osobito učnkovita ako su poznata oba roditelja i ako se primjenjuje umjetno ili kontrolirano osjemenjivanje-parenje. U selekciji ovaca za mliječnost opći cilj uvijek treba biti formiranje životinje većih proizvodnih mogućnosti uz najmanje troškove proizvodnje. Selekcija na visoku mliječnost u izravnoj je svezi s kapacitetom ješnosti i iskoristivosti krmiva. Do danas, kako u zemljama razvijenog mliječnog ovčarstva, tako i u nas, nije do kraja razjašnjeno koji je čimbenik najpouzdaniji za postizanje zacrtanog cilja.
..Sutra nasljedjivanje osobina mlijecnosti...
_________________________________________________Post je spojen: [time]1234357334[/time]_________________________________________________

Možda ima napisano ali nisam našao, intresuje me koju rasu ti držiš i jel je ukrštaš ili je čista. Ti ona ovca sa 2,9l izuzetak ili su ti sve ovce tu negde?

To je čistokrvna ovca koja potice sa Silbe. Takvih ovaca ja imam u stadu 30-ak komada i njihova mlijecnost je u prosjeku oko 2,5 litara. Druge su slabije tako da je stalski prosjek negdje oko 1,5 litara. kako ove godine radim strogu selekciju i napravit cu veliki remont stada to ce osim najstarijih ovaca kojima je pocela opadat mlijecnost otici i sve one ovce koje ne daju makar litru mlika. Znaci sve sta je ispod litre otpada

 

[Velimir]

Ako radimo ukrstanje ovaca u smislu povecanja mlecnosti ,moze nam koristiti formula za brzu procenu buduce proizvodnje mleka buduceg zenskog grla dobijene zeljenim ukrstanjem
I = 1/2 M + 1/4 OM + 1/4 A
I - indeks procene buduce proizvodnje mleka
M - prosecna proizvodnja mleka majke
OM - prosecna proizvodnja mleka oceve majke
A - prosecna proizvodnja grla stada kojoj jedinka pripada

jel ova formula pouzdana? jel to neka opsteprihvacena?

 

[brundalo]

Ako radimo ukrstanje ovaca u smislu povecanja mlecnosti ,moze nam koristiti formula za brzu procenu buduce proizvodnje mleka buduceg zenskog grla dobijene zeljenim ukrstanjem
I = 1/2 M + 1/4 OM + 1/4 A
I - indeks procene buduce proizvodnje mleka
M - prosecna proizvodnja mleka majke
OM - prosecna proizvodnja mleka oceve majke
A - prosecna proizvodnja grla stada kojoj jedinka pripada

jel ova formula pouzdana? jel to neka opsteprihvacena?

Prijatelju nemas univerzalne formule za uspjeh. Kolega vla ti je dao teorijski dio a i ja san napisao i jos cu par postova o tome. sve ti se svodi da po onome sta smo nas dva napisali tribas dobro procitat i onda dalje uvazavajuci sve to sam selekcionirat grla na mlijecnost Znaci dobro prati sta mi pisemo
_________________________________________________Post je spojen: [time]1234392049[/time]_________________________________________________
Stoga smo u tablici 1 naveli nasljedne udjele nekih osobina mliječnosti i morfologije ovčjeg vimena. Iz njih je vidIjivo koliki se stupanj nasljednosti može očekivati za pojedinu osobinu. Medutim. nije dovoljno poznavati samo nasljednost pojedine(ih) osobine(a). nego i njihove međuodnose, odnosno korelacije. Tako npr. ako se provodi selekcija ovaca samo na količinu proizvedenog mlijeka, to će se negativno odraziti na sadržaj (%) masti i bjelančevina u mlijeku. Opće je poznata činjenica da ovce veće dnevne i ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji (istočnofrizijska npr.) daju mlijeko manjeg sadržaja (%) masti i bjelančevina. U tablici 2 navedene su neke važnije korelacije mliječnosti u ovaca.
Iz tablice 1. je vidIjivo da je proizvodnja mlijeka poprilično nasljedna, te se forsiranjem selekcije na tu osobinu može postići odredeni selekcijski napredak. Medutim, dosadašnja istraživanja upućuju na zaključak da količ'ina namuzenog mlijeka nije najbolji kriterij u selekciji ovaca na mliječnost, osobito imajući u vidu činjenicu da se ovčje mlijeko ponajviše preraduje u sir. Dakle, selekcija mliječnih ovaca je usmjerena na količinu mlijeka i/ili kemijski sastav, te na određene tipske odlike. Malo se pozornosti posvećuje funkcionalnim osobinama, kao što je npr. zdravlje vimena, te oblik vimena i veličina sisa. Medutim, u posljednjih desetak godine ekonomska važnost funkcionalnih osobina znatno je povećana.
U posljednje vrijeme u selekciji ovaca na mliječnost, uz navedene osobine, sve više pozornosti posvećuje se zdravlju vimena, odnosno mastitisu koji je vrlo čest razlog izlučivanja visokomliječnih grla. Ekonomske posljedice mastitisa (kliničkog ili subkliničkog) uključuju smanjenje proizvodnje mlijeka, otežanu preradu u sir, veći broj izlučenih grla, te veće troškove rada i liječenja.
Velik broj somatskih stanica u mlijeku snižava njegovu otkupnu cijenu. Broj somatskih stanica u mlijeku može se rutinski pratiti kao sastavni dio kontrole mliječnosti koja se provodi. Zbog toga se taj selekcijski kriterij može upotrijebiti za poboljšanje zdravlja vimena, pod uvjetom da je relevantan za povećanje otpornosti mliječnih ovaca na upalu vimena. Dosadagnja istraživanja selekcioniranja ovaca za mliječnost dale su izvrsne rezultate otpornosti na mastitis. Negativne korelacije količine mlijeka i sadržaja masti i bjelančevina ukazuju na potrebu pronalaženja kompromisa pre selekciji ovaca za količinu mlijeka. Taj kompromis je ustvari zamjena količine mlijeka linearnom kombinacijom kolidne proizvedene mliječne masti i bjelančevina. Ako je globalni cilj istovremeno povećanje mliječnosti i pojedinih sastojaka mlijeka, uz navedeno trebaju biti uključeni i sadržaj mliječne masti i bjelančevina.
Za uspješnost selekcije važno je testiranje ovaca. S obzirom da je proizvodnja mlijeka spolno vezana osobina, ovnovi se na mliječnost procjenjuju temeljem podataka iz pedigrea i po proizvodnosti Potomstva. Najdjelotvornija selekcija se temelji na kombiniranom korištenju podataka iz pedigrea i podataka progenog testa. Mlade ovnove treba odabirati po podacima roditelja, zatim ih treba progenotestirati, a nakon toga samo najkvalitetnije koristiti za rasplod u vlastitom stadu. Međutim, za dobivanje kvalitetnog potomstva potrebno je najbolje progenotestirane ovnove pariti s najboljim mladim ovcama. Najbolji nacin odabira rasplodnih ovaca je kombinacija podataka iz pedigrea s podacima vlastite proizvodnosti. Rezultati genetskog napretka postignuti u nekoliko pasmina ovaca pokazuju praktičnu provedivost selekcije na količinu i kemijski sastav mlijeka (sadrzaj masti i bjelančevina-proteina).

Tekst je prenesen iz ovčarsko kozarskog lista

 

[Šošara]

Nema racunanja mnogo nego nabavis ovna Istocnofrizijske ovce i stvar resena.Jos resenija ce biti ako nabavis jos jednog ovna iste rase i svu zensku jagnjad F1 generacije sa njim ukrstis.

Moze da posluzi i jarac Alpinac ili Sanac u zavisnoszi od boje vune ovaca

 

[Velimir]

Jes al sa jarcem bi smanjio masnocu mleka

 

[Furgo]

JEL TO NEKO OZBILJNO MISLI DA MOZE DA PARI OVCE SA JARCEM....? ? ?
NIJE VALJDA....? ? ?

 

[Maestro]

@Furgo

Kada staviš tri upitnika to je = , pa ispada da se smeješ a ti ozbviljno pitaš!?!? Bar sam ja tako shvatio ?!?!
Zato ili ih stavi sa razmakom ili u kombinaciji sa uzvičnikom.

 

[shiki76]

koja rasa ovaca je najmlecnija ali da moze da se nabavi u Srbiji...izuzimajuci awasi posto je tu rasu nemoguce nabaviti

 

[Velimir]

JEL TO NEKO OZBILJNO MISLI DA MOZE DA PARI OVCE SA JARCEM....? ? ?
NIJE VALJDA....? ? ?

Пааа, шта фали, козе су доста млечније...једино је проблем та масноћа.

Post je spojen: [time]1288295784[/time]​

_________________________________________________

koja rasa ovaca je najmlecnija ali da moze da se nabavi u Srbiji...izuzimajuci awasi posto je tu rasu nemoguce nabaviti

Већи је проблем што наш народ једва и краве хоће да музе а камоли овце, ваљда је срамота...а неке млечне овце би се нашле, па и аваси ако устреба.

 

[nemanja_st01_58]

Bardoka je najmlecnija do2l dnevno zatim svrljiska i pirotska, onda je tu cigaja ( lipska ovca I pojedini genotipovi sjenicke as mnogo malo ili bez vitemberga
naravno nadjes grla pa selekcija pa tekonda da to budemlecno stado

 

[zmajja]

znaci pitanje:
ako svrljizanka daje oko 80l komercijalnog mleka, a pirocanka izmedju 60-70, i ukrste se sa awasi ovnom kako je napisano ...procitala sam da je isti dobar meliorator, u principu zensko potomstvo trebalo bi da udvostruci mlecnost majke? onda se to potomstvo pari ili sa dobrim ovnom svrljizaninom - mlecna majka ili opet sa avasi ovnom, cime bi trebalo da se utvrdi ili poboljsa mlecnost f1 generacije. Kako mlecnost majke awasi ovna nije potrvrdjena ali je u svakom slucaju veca od mlecnosti svrljizanke i pirocanke da li to ipak znaci da ce mlecnost potomaka biti veca od mlecnosti majki.

 

[nemanja_st01_58]

Na temi avasi imas kako je to sa sarplaninskom ovcom uradio bokuman. Sve to isto vazi za svrljisku i pirotsku. sto se tice pirotske oplemenjene tu se javlja problem jer ona nije selekcionisana za mleko nego meso i odvajaj ovna od ojagnjenih ovaca da se ne pare 1,5meseci posle jagnjenja .

 

[zmajja]

Na temi avasi imas kako je to sa sarplaninskom ovcom uradio bokuman. Sve to isto vazi za svrljisku i pirotsku. sto se tice pirotske oplemenjene tu se javlja problem jer ona nije selekcionisana za mleko nego meso i odvajaj ovna od ojagnjenih ovaca da se ne pare 1,5meseci posle jagnjenja .

za pirocanke imamo izvrsnog ovna iz rase, ne dam ja moje lepojke od 100 kila ovom rogonji, svrljizanke ce na VO sa avasi i to samo najmlecnije njih 15 tak, necu da mucim ovce a treba i neki sir da se napravi, mada ima ovih oplemenjenih doduse nekoliko tek koje su zadrzale mlecnost.

 

[nemanja_st01_58]

A gde ces da nadjes seme od avasija i ko ce da ti uradi VO?
mozda je bolja varijanta da nabavis ovnica avasi, ima ih CIbi sa foruma i bokuman

 

[zmajja]

A gde ces da nadjes seme od avasija i ko ce da ti uradi VO?
mozda je bolja varijanta da nabavis ovnica avasi, ima ih CIbi sa foruma i bokuman

ja imam ovna srecko nasa ludaja rogata je prvi kupljen pa onda sve ostale, a nabavicemo jos nekog , a VO preporucili su nam jednog gospodina iz Nisa, a i poljoprivredno dobro ima nekog ko radi samo za njih pa valja pitati i njega.