Prihrana i đubrenje voćaka

Evo jednog zanimljivog posta sa fb grupe Sacuvajmo stare sorte
Da, i to je moguće. Naš voćnjak posađen je prije 25 godina, nije obavljena ni jedna gnojidba, a analiza tla pokazala je da se količina fosfora i kalija udvostručavala svakih 10 godina. Usput, u tih 20 godina izvezli smo iz voćnjaka stotine tona jabuka i granja u kojem je, naravno, bilo i fosfora i kalija.
Ovu pojavu opisao je pokojni profesor Bašić u svojoj knjizi: "Starinski hrvatski voćnjaci i sorte jabuka": "...Zadaća voćara nije da izravno hrani voćke, nego da oživljava tlo i tako stvara uvjete za prirodne pretvorbe u tlu, odnosno kelatiranje minerala tla kao najveće tajne tla. Oživljeno tlo životna je zajednica i izvor hranjivih tvari za voćku...Najlakše je prepoznati plodno tlo voćnjaka i vrta ako na njemu vidimo mnogo krtičnjaka. To je znak da tu postoji prirodni lanac - mikroorganizmi, razne grčice, gujavice i krtice, koje se njima hrane..."
Naš voćnjak je upravo takav. Planirali smo ga na mjestu prastarog šljivika na tlu punom krtičnjaka koje nikad nije gnojeno. Analiza tla pokazala je da je tlo siromašno i fosforom i kalijem i da ga je potrebno dobrano nagnojiti. U to vrijeme u Hrvatskoj ekološka poljoprivreda nije formalno ni postojala, nije bilo poticaja, a nisam uspio pronaći ni jednog prodavača ekološkog gnojiva za 3 Ha površine. Bez ušteđevine i mehanizacije nisam imao drugog izbora nego da s jednom štihačom, svojim gradskim tankim ručicama i dobrom voljom u dvije zime bez gnojidbe posadim oko 1000 stabala svih voćnih vrsta. Sve su se sadnice primile i žive su i danas, osim dvije koje su iščupane za vrijeme oluja. Deset godina kasnije napravili smo novu analizu tla. Uzeli smo uzorke tla na isti način i na istim mjestima i s iznenađenjem primijetili da su se vrijednosti fosfora i kalija udvostručile. Isto se dogodilo i s uzorcima tla 20 godina nakon sadnje.
Naš ekološki voćnjak sa starim sortama voća zadnjih godina postao je i predmet proučavanja znanstvene zajednice, gdje se u suradnji sa stručnjacima s Agronomskog fakulteta iz Zagreba i Prehrambeno tehnološkog fakulteta iz Osijeka provodi istraživanje genetske identifikacije, kvalitete plodova i proizvoda od jabuka. Kroz njihove posjete voćnjaku i komunikaciju, upitao sam ih za mišljenje o ovoj pojavi. Da, ovo je jako zanimljivo, kažu, ali nije im nepoznato. Važan je mikrobiološki status tla, jer neke bakterije mogu razgraditi minerale tla i na taj način dolazi do oslobađanja korisnih elemenata i omogućava njihovu dostupnost biljkama.
Uglavnom, potvrdilo se drevno znanje da je mudrost prirode i ekosustava puno veća nego što to većina ljudi shvaća. Iako je tlo i dalje siromašno prema suvremenim agronomskim standardima, očito da kod starih sorata i uz snažnu mikrobiološku aktivnost u tlu to ne predstavlja problem. U godinama bez vremenskih nepogoda urod je i dalje odličan, a godišnji izrast vrhova grana ponekad je veći od jednog metra. Ovim nipošto ne želim reći da je gnojidba suvišna. Naravno da bismo imali veći urod i smanjenu alternativnu rodnost da voćnjak gnojimo, ali nama zarada od ovog voćnjaka nikada nije bila prioritet. Htjeli smo oko kuće stvoriti lijep, zdrav okoliš, koji će biti jednak blagoslov i nama i svim biljkama i životinjama, koje tu žive. Uostalom, naša kuća nalazi se usred voćnjaka okružena voćnjakom sa sve četiri strane, a oko cijelog voćnjaka je ekološka oranica na kojoj je zasijana livadska smjesa do obližnje šume. Na ovakvom mjestu jedini ispravan put je tzv miroljubiva zemljoradnja, bez umjetnih gnojiva i bez ikakvih zaštitnih sredstava, kad su sva živa bića u prirodnoj ravnoteži . Stručnjaci kažu da se takva harmonija postiže nakon 7 godina, jer je to vrijeme u kojem se uspostavlja ravnoteža svih živih bića i tada se ni jedna vrsta tzv. štetnika ne može više razmnožiti toliko da nam nanosi ozbiljniju štetu. I zaista, možemo reći da u zadnjih 20 godina ni na voću ni na povrću nismo imali bolesti ili štetnika, koji bi nam urod smanjili za više od nekoliko postotaka.
Veličanstveni skup ljubitelja starih sorti u Cerniku prije nekoliko dana pokazao nam je da svi mi, koji ovako razmišljamo, nismo više nekolicina čudaka, nego su to sad tisuće proizvođača hrane, čiji vrtovi prestaju biti bojno polje i postaju simfonija podrške, suradnje, sklada i zajedništva svih živih bića.

FB-IMG-1734851708865.jpg

FB-IMG-1734851712813.jpg

FB-IMG-1734851703388.jpg
 
Sta bi sada bilo dobro da se baci od Yarinih fjubriva

Yara Liva NitraBor ili
Yara Bela CAN

Do sada sam najcesce bacao Medjarski Genezis ili tako nekako Kan, a sada hocu da probam Yaru, kazu da vredi.
 
Pa ako ti treba porast kan je ok, a ako su stabla narasla onda npk neki sa mikroelementima.
Ta yara mila complex lepo potera i porast. Voce treba kalijuma.
Yara Mila COMPLEX 12-11-18 SOP + 13S + 2Mg + Mikroelementi, đubrivo u perlama sadrži Polyfosfat, 100% Kalijum Sulfat.
 
@ubovicratko koliko bacaš mladim voćkicama? Konkretno, kajsije i trešnje druga vegetacija. KAN je u pitanju.

I šta misliš, koliko po ha da bacim po Burlatu (ako pretekne od mraza) i kada.
Berba počinje oko 20.05.
 
Yara je izbacila mnoge linije granulisanog djubriva pa se nalaze samo stare začihe (ako ih ima). Ja sam vijao yara pa sam na kraju nasao slicno a doosta jeftinije grcko sulfatno djubrivo. Teofert avail 8-20-24
 
@ubovicratko koliko bacaš mladim voćkicama? Konkretno, kajsije i trešnje druga vegetacija. KAN je u pitanju.

I šta misliš, koliko po ha da bacim po Burlatu (ako pretekne od mraza) i kada.
Berba počinje oko 20.05.
To ti je djubrivo koje se baca uglavnom kod mladih sadnica da bi dobio dobar porast 2-3 sezone i kraj - jer utice na plodonosenje biljka, bujanje vocke ti smanji plodonosenje, eventualno moze da ide kod starijih zasada da se dodaje ako su vocke izgubile porast pa ti trebaju mlade grane za zamenu.
E sad neke vrste voca i u cvetanju traze vece doze azota pa se dodaje u malim kolicinama ali to je bas za intezivne zasade.
KAN se baca momenat ili malo ranije pre nego sto vocke krenu sa vegetacijom - to ako mislis u 2-3 ture bacati.
Jer tako imas vremena do polovina juna baciti 3 puta uvek je bolji efekat u vise prolaza baciti po manje
A ako bacis jednom najbolji ucinak imas sa njim nedelju dana pre onog intezivnog porasta - a sad koliko jbga ja ga ne kupim puno pa ga rasporedim na mladje sadnice - 150g je neka gornja doza po preporukama u tri ture, e sad jedna tura ne bih bacao vise od 100g
Zadnju dozu bacas (do polovine juna) samo pod stabla koj ti slabije napreduju.
Ja ga uglavnom rastopim po 1kg u kanti od 20l vode brzo se rastopi - pa to podelim na 20-ak sadnica
Prosle godine sam zalivao i hrast kitnjak koji sam sadio na vikendici za ladovinu pa je imao porast od 1,4m.

 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh