Nisam bio siguran gdje da postujem ovu temu jer spada i pod organsku poljoprivredu ali i pod konvencionalnu i to u ratarastvo, vocarstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo istovremeno jer svi mogu imati ogromne benefite od nje, ali evo ovdje pa se nadam da ce drugi vidjeti.
Zvuci pretjerano nazvati nesto cudesnim ali po dosadasnjim rezultatima radi se stvarno o necemu revolucionarnom, odnosno o sredstvu koje se lako moze napraviti kuci a drasticno povecava prinose i kvalitet svih kultura dok se potreba za djubrivom i pesticidima odnosno bilo kakvim hemijeskim tretmanom cesto smanjuje na minimum ili cak na nulu. Pored toga je i nevjerovatno prakticno jer je jako jako mala kolicina potrebna za veliku provrsinu.
Na pocetku da jos kazem da je sredstvo jos uvjek u fazi istrazivanja kako ga najbolje primijeniti i koje rezultate ce dati kod koje poljoprivredne kulture ali dosta je vec i istrazeno i rezultati do sad su fascinantni pa sam odlucio da napisem ovaj tekst u koliko neko zeli da se i sam oproba u koriscenju.
Ovo sredstvo mozete sami napraviti kuci. Iako je recept za njega napravljen od strane naucnika na univerzitetu (dr David Johnson, Drzavni univerzitet New Mexico, SAD) izuzetno se lako pravi kod kuce, lako se primjenjuje i eventualno u jako maloj kolicini a rezultati po pitanju povecanja prinosa, ustede na djubrivu i pesticidima su nevjerovatni.
Kao sto je receno kada se ovo sredstvo primijeni velika je vjerovatnoca da dodje do potpune eleminacije svih ostalih vjestackih ili prirodnih djubriva i potpune eliminacije svih pesticida, jer jednostavno nisu potrebni. Praksa pokazuje da se i prinosi povecavaju i to se mogu povecati bukvalno nekoliko puta a sam kvalitet prinosa popeti na mnogo veci nivo po pitanju i ukusa(ukljucujuci secer) i kolicine vitamina i minerala. S' obzirom da ga je lako i relativno jeftino napraviti a rezultati primjene su cini se fenomenalni, radi se o velikim benefitima u koriscenju i u domacoj proizvodnji a i velikoj isplativosti u maloj poljoprivrednoj i industrijskoj. Drugim rijecima mali su troskovi inputa a veliki benefiti autputa.
U domacinstvu najveca prednost kod primjene ovog sredstva je izgleda u tome sto ono eleminise skoro potpuno ili potpuno potrebu za pesticidima i bilo kakavim hemijskim tretiranjem pa voce i povrce biva puno zdravije za jelo. Kod manjih poljoprivrednih proizvodjaca pomaze u ustedi na djubrivima i hemijskim tretmanima a zbog te ustede kod industrijskih proizvodjaca koji rade na puno vecim povrsinama stvara puno veci profit.
Takodje, kao sto sam ranije i rekao cesto dolazi i do velikog povecanja u kolicini roda i kvaliteta voca i povrca po ukusu i nutritivnoj vrijednosti, sto naravno dodatno povecava profit malim i industrijskim proizvodjacima a malim domacinstvima obezbedjuje vise zdravije i ukusnije hrane.
To sve a opet relativno lako ga je napraviti i uz malu kolicinu novca. Djeluje cak i predobro da bi bilo istinto ali evo potrudicu se da opisem sta je u pitanju i kakve benefite donosi, na osnovu informcija koje su dostupne pa procijenite sami.
Kakvo je sredstvo u pitanju
Radi se o posebnoj vrsti komposta koje kompostira na jedan poseban nacin da razvija ogroman broj i raznovrsnost aerobnih mikroorganizama. Nije neophodna nikakva strucnost ni poznavanje biologije odnosno mikrobiologije da bi se kompost napravio i primijenio. Naprotiv, jedna od najboljih stvari je bas to sto se jednostavno pravi i primjenjuje i sto to moze uraditi bilo ko.
Jednom kada se kompost napravi potrebna je jako mala kolicina za primjenu na vecoj povrsini. Samo 2.5 kg je potrebno za hektar. Razlog je sto ovo nije kompost u konvencionalnom smislu vec mikrobioloski inokulant. U svakom gramu komposta nalaze se milijarde mikroorganizama a ono sto je ovdje posebno bitno je ogromna raznovrsnost mikroorganizama koja ukljucuje i azot-fiksatore i druge.
Ovo znaci nije klasican kompost. Daleko od toga. Ovo je poseban nacin kompostiranja koji omogucava razvoj ogromnog broja i veliku raznovrsnost mikroorganizama. Obican kompost nema ni izbliza slicne osobine. Sa druge strane toliko se lako pravi i primjenjuje da osoba ne mora nista ni znati o mikrobiologiji.
Kada se ova manja kolicina(2.5kg/ha) pravilno primijeni na zemlji mikroorganizmi ulaze u zemlju, vezuju se za korijen poljoprivredne kulture i razmnozavaju dalje. Oni onda zive u jednoj vrsti simbioze sa biljkom. Biljka ih hrani odredjenim jedinjenjima koje ispusta iz korijena. A mikroorganizmi rastvaraju organsku i neorgansku materiju u zemlji koju onda biljka moze iskoristiti kao hranu ( tako eleminisuci potrebu za dodatnim djubrenjem). Takodje oni unistavaju stetne mikroorganizme koji izazivaju bolesti i odbijaju vasi i druge insekte stetocine. Znog toga imaju ulogu prirodnog pesticida. Kako ovi mikroorganizmi mogu upiti ogromnu kolicinu tecnosti, kada se zemljiste navodnjava oni upijaju tu vodu i zadrzavaju je u sebi. Tako zemljiste ostaje vlazno i ta vlaga dostupa biljci a voda ne potone bespotrebno u zemlju. Zbog ovoga potrebe za vodom smanjuju i do 70%.
Zelim da kazem da mi ovdje u stvari nista i ne dodajemo u zemlju. U prasumama recimo ovi mikroorganizni su vec prirodno prisutni u zemlji. Oni su sastavni dio ekosistema. Medjutim zbog konvencionalnog uzgoja ili neke druge vrste stresa na zemljistu oni su unisteni. Na ovaj nacin mi ih ponovo unosimo.
Tokom zadnjih desetak godina uradjeno je vise testova kako ovaj inokulant djeluje na biljke. Ovdje cu proslijediti nekoliko.
Primjeri iz prakse:
Paprika - Dala je dva puta vise roda u odnosu na koliko lokalni farmeri dobijaju sa
konvencionalnim pristupom
Slika:
Pamuk- Samo jednu ipo godinu posle aplikacije ovog inokulanta dobijena je duplo veca kolicina pamuka sa iste povrsine. Na slici vidite razliku izmedju konvencionalnog uzgoja koristeci vjestacko djubrivo i koristeci SAMO ovu mikrobiolosku inokulaciju.
Slika: https://www.csuchico.edu/regenerati...mages/research/research-cotton-comparison.jpg
Kukuruz - U ovom ekperimentu kukuruz se industrijski konvencionalno uzgajao na velikoj povrsini. Jedan veci dio te povrsine podijeljen je na tri dijela. Prvi dio je tretiran konvencionalno(sa oko 116kg Azota/ha). Drugi dio je tretiran sa 15% konvencionalnog djubriva (17kg azota/ha) plus nasim sredstvom
(2.5kg/ha). Treci dio tretiran je samo mikrobioloskim inokulantom(2.5kg/ha). Prvi i drugi dio dali su identicnu kolicinu kukuruza. Treci dio dao je 2% manje. S' obzirom na smanjenje konvencionalnog djubriva ustedjeno je $299/ha na drugom dijelu i $212/ha na trecem dijelu. Ovo su rezultati prve godine. Sledece godine je na istoj povrsini posadjena soja i rezultati su bili jos bolji. Slika:
Primijeceno je da ako se inokulant nastavi primjenjivati svake godine rezultati bivaju sve bolji i bolji!!! Ovo je najvjerovatnije zbog toga sto se broj organizama u zemlji iz godine u godinu povecava.
Dodatne informacije:
Ako se izmedju redova kulture koja se uzgaja posiju takozvane pokrovne biljke rezultati se dodatno poboljsavaju kako godine prolaze. Ovo se desava iz razloga sto ovi mikroorganizmi zavise od biljka. Kao sto sam vec objasnio biljke hrane ove mikroorganizme ispustajuci odredjena jedinjenja iz korijena. Zato kada postoje pokrovne biljke mikroorganizmi se razmnozavaju u zemlji jos vise sto naravno povecava njihov broj i odrazava ih zivim. Kako se njihov broj dodatno povecava prisustvom ovih biljaka tako donose jos vece benefite poljoprivrednim kulturama. Kod jednogodisnjih kultura posle sto se kultura makne mogu se eventualno na njeno mjesto takodje posijati ove pokrovne biljke do sledece sezone.
Zvuci pretjerano nazvati nesto cudesnim ali po dosadasnjim rezultatima radi se stvarno o necemu revolucionarnom, odnosno o sredstvu koje se lako moze napraviti kuci a drasticno povecava prinose i kvalitet svih kultura dok se potreba za djubrivom i pesticidima odnosno bilo kakvim hemijeskim tretmanom cesto smanjuje na minimum ili cak na nulu. Pored toga je i nevjerovatno prakticno jer je jako jako mala kolicina potrebna za veliku provrsinu.
Na pocetku da jos kazem da je sredstvo jos uvjek u fazi istrazivanja kako ga najbolje primijeniti i koje rezultate ce dati kod koje poljoprivredne kulture ali dosta je vec i istrazeno i rezultati do sad su fascinantni pa sam odlucio da napisem ovaj tekst u koliko neko zeli da se i sam oproba u koriscenju.
Ovo sredstvo mozete sami napraviti kuci. Iako je recept za njega napravljen od strane naucnika na univerzitetu (dr David Johnson, Drzavni univerzitet New Mexico, SAD) izuzetno se lako pravi kod kuce, lako se primjenjuje i eventualno u jako maloj kolicini a rezultati po pitanju povecanja prinosa, ustede na djubrivu i pesticidima su nevjerovatni.
Kao sto je receno kada se ovo sredstvo primijeni velika je vjerovatnoca da dodje do potpune eleminacije svih ostalih vjestackih ili prirodnih djubriva i potpune eliminacije svih pesticida, jer jednostavno nisu potrebni. Praksa pokazuje da se i prinosi povecavaju i to se mogu povecati bukvalno nekoliko puta a sam kvalitet prinosa popeti na mnogo veci nivo po pitanju i ukusa(ukljucujuci secer) i kolicine vitamina i minerala. S' obzirom da ga je lako i relativno jeftino napraviti a rezultati primjene su cini se fenomenalni, radi se o velikim benefitima u koriscenju i u domacoj proizvodnji a i velikoj isplativosti u maloj poljoprivrednoj i industrijskoj. Drugim rijecima mali su troskovi inputa a veliki benefiti autputa.
U domacinstvu najveca prednost kod primjene ovog sredstva je izgleda u tome sto ono eleminise skoro potpuno ili potpuno potrebu za pesticidima i bilo kakavim hemijskim tretiranjem pa voce i povrce biva puno zdravije za jelo. Kod manjih poljoprivrednih proizvodjaca pomaze u ustedi na djubrivima i hemijskim tretmanima a zbog te ustede kod industrijskih proizvodjaca koji rade na puno vecim povrsinama stvara puno veci profit.
Takodje, kao sto sam ranije i rekao cesto dolazi i do velikog povecanja u kolicini roda i kvaliteta voca i povrca po ukusu i nutritivnoj vrijednosti, sto naravno dodatno povecava profit malim i industrijskim proizvodjacima a malim domacinstvima obezbedjuje vise zdravije i ukusnije hrane.
To sve a opet relativno lako ga je napraviti i uz malu kolicinu novca. Djeluje cak i predobro da bi bilo istinto ali evo potrudicu se da opisem sta je u pitanju i kakve benefite donosi, na osnovu informcija koje su dostupne pa procijenite sami.
Kakvo je sredstvo u pitanju
Radi se o posebnoj vrsti komposta koje kompostira na jedan poseban nacin da razvija ogroman broj i raznovrsnost aerobnih mikroorganizama. Nije neophodna nikakva strucnost ni poznavanje biologije odnosno mikrobiologije da bi se kompost napravio i primijenio. Naprotiv, jedna od najboljih stvari je bas to sto se jednostavno pravi i primjenjuje i sto to moze uraditi bilo ko.
Jednom kada se kompost napravi potrebna je jako mala kolicina za primjenu na vecoj povrsini. Samo 2.5 kg je potrebno za hektar. Razlog je sto ovo nije kompost u konvencionalnom smislu vec mikrobioloski inokulant. U svakom gramu komposta nalaze se milijarde mikroorganizama a ono sto je ovdje posebno bitno je ogromna raznovrsnost mikroorganizama koja ukljucuje i azot-fiksatore i druge.
Ovo znaci nije klasican kompost. Daleko od toga. Ovo je poseban nacin kompostiranja koji omogucava razvoj ogromnog broja i veliku raznovrsnost mikroorganizama. Obican kompost nema ni izbliza slicne osobine. Sa druge strane toliko se lako pravi i primjenjuje da osoba ne mora nista ni znati o mikrobiologiji.
Kada se ova manja kolicina(2.5kg/ha) pravilno primijeni na zemlji mikroorganizmi ulaze u zemlju, vezuju se za korijen poljoprivredne kulture i razmnozavaju dalje. Oni onda zive u jednoj vrsti simbioze sa biljkom. Biljka ih hrani odredjenim jedinjenjima koje ispusta iz korijena. A mikroorganizmi rastvaraju organsku i neorgansku materiju u zemlji koju onda biljka moze iskoristiti kao hranu ( tako eleminisuci potrebu za dodatnim djubrenjem). Takodje oni unistavaju stetne mikroorganizme koji izazivaju bolesti i odbijaju vasi i druge insekte stetocine. Znog toga imaju ulogu prirodnog pesticida. Kako ovi mikroorganizmi mogu upiti ogromnu kolicinu tecnosti, kada se zemljiste navodnjava oni upijaju tu vodu i zadrzavaju je u sebi. Tako zemljiste ostaje vlazno i ta vlaga dostupa biljci a voda ne potone bespotrebno u zemlju. Zbog ovoga potrebe za vodom smanjuju i do 70%.
Zelim da kazem da mi ovdje u stvari nista i ne dodajemo u zemlju. U prasumama recimo ovi mikroorganizni su vec prirodno prisutni u zemlji. Oni su sastavni dio ekosistema. Medjutim zbog konvencionalnog uzgoja ili neke druge vrste stresa na zemljistu oni su unisteni. Na ovaj nacin mi ih ponovo unosimo.
Tokom zadnjih desetak godina uradjeno je vise testova kako ovaj inokulant djeluje na biljke. Ovdje cu proslijediti nekoliko.
Primjeri iz prakse:
Paprika - Dala je dva puta vise roda u odnosu na koliko lokalni farmeri dobijaju sa
konvencionalnim pristupom
Slika:
Pamuk- Samo jednu ipo godinu posle aplikacije ovog inokulanta dobijena je duplo veca kolicina pamuka sa iste povrsine. Na slici vidite razliku izmedju konvencionalnog uzgoja koristeci vjestacko djubrivo i koristeci SAMO ovu mikrobiolosku inokulaciju.
Slika: https://www.csuchico.edu/regenerati...mages/research/research-cotton-comparison.jpg
Kukuruz - U ovom ekperimentu kukuruz se industrijski konvencionalno uzgajao na velikoj povrsini. Jedan veci dio te povrsine podijeljen je na tri dijela. Prvi dio je tretiran konvencionalno(sa oko 116kg Azota/ha). Drugi dio je tretiran sa 15% konvencionalnog djubriva (17kg azota/ha) plus nasim sredstvom
(2.5kg/ha). Treci dio tretiran je samo mikrobioloskim inokulantom(2.5kg/ha). Prvi i drugi dio dali su identicnu kolicinu kukuruza. Treci dio dao je 2% manje. S' obzirom na smanjenje konvencionalnog djubriva ustedjeno je $299/ha na drugom dijelu i $212/ha na trecem dijelu. Ovo su rezultati prve godine. Sledece godine je na istoj povrsini posadjena soja i rezultati su bili jos bolji. Slika:
Primijeceno je da ako se inokulant nastavi primjenjivati svake godine rezultati bivaju sve bolji i bolji!!! Ovo je najvjerovatnije zbog toga sto se broj organizama u zemlji iz godine u godinu povecava.
Dodatne informacije:
Ako se izmedju redova kulture koja se uzgaja posiju takozvane pokrovne biljke rezultati se dodatno poboljsavaju kako godine prolaze. Ovo se desava iz razloga sto ovi mikroorganizmi zavise od biljka. Kao sto sam vec objasnio biljke hrane ove mikroorganizme ispustajuci odredjena jedinjenja iz korijena. Zato kada postoje pokrovne biljke mikroorganizmi se razmnozavaju u zemlji jos vise sto naravno povecava njihov broj i odrazava ih zivim. Kako se njihov broj dodatno povecava prisustvom ovih biljaka tako donose jos vece benefite poljoprivrednim kulturama. Kod jednogodisnjih kultura posle sto se kultura makne mogu se eventualno na njeno mjesto takodje posijati ove pokrovne biljke do sledece sezone.
Poslednja izmena:
