Mihailo78
Član
Novi Sad (28. januar 2014.) - Britanska mlečna ovca (British Milk Sheep) je najplodnija britanska rasa ovaca. Tačan sastav rase nikad nije saopšten, аli је stvorena na bazi ovaca visokih genetski performansi i to: Dorset Horn rase, Lester rase, a u konačnom genetskom oblikovanju ove rase u određenim fazama učestvovale su rase Lejn, Texel i Istočno frizijska rasa. Osnovne osobine koje su forsirane kod ove rase su robusnost, produktivnost (mleko, jagnjad) i prilagodljivost (otpornost). Ova rasa je nastala 80-tih godina u Britaniji. Grla ove rase su srednje do velike veličine. Glava i noge su obrasla belom dlakom.
Prosečna plodnost ove rase je 2,21 (veličina legla) kod prvojagnjenki, kod drugog jagnjenja postignuta je prosečna plodnost od 2,63 jagnjeta, a kod starijih ovaca 3,07jagnjadi i više. Kod starijih ovaca prosečan broj odgojene jagnjadi je preko 3,00 po ovci godišnje. Inače ovca rekorderka iz ove rase postigla je životnu proizvodnju od 44 jagnjeta u 10 jagnjenja ili indeks plodnosti od 440% odnosno 4,4 odgojena jagnjeta po leglu.
Prosečan prinos mleka zavisi od farm menadžmenta i može da varira od 250 – 400 litara u 210 dana laktacije, sa sadržajem mlečne masti od 5,5 – 9,5% i sadržajem proteina od oko 6%. Neki izvori navode da je rekord mlečnosti za ovu ovcu iznosio od 450 – 900 l mleka u laktaciji od 300 dana.
Prinos vune je kod ovaca oko 4 kg , a kod ovnova 6,5 kg, prosečne dužine runa 10-15 cm, a finoća vunskih vlakana je 50-54. Ovnovi u punom uzrastu postižu težinu od 80-110 kg, a ovce od 70-90 kg.
Kvalitet trupa i vune, otpornost, robusnost, plodnost i mlečnost su veoma korisne osobine koje su značajne kod popravki rasnog sastava ovaca van Britanije. Zbog svojih izuzetnih genetskih i eksterijernih karakteristika ova rasa ovaca je najviše izvožena u Francusku, Mađarsku, Kanadu, Grčku, Španiju, Portugal i Meksiko. Ova rasa ovaca se naročito raširila u Mađarskoj što je dobar znak da je moguće postići veoma dobre proizvodne rezultate i kod nas kako u Vojvodini tako i u ostalim delovima Srbije. U Srbiju je prvi put uvezeno 30-tak grla ove rase 2013. godine na jedno gazdinstvo na severu Vojvodine i prvi rezultati se očekuju tokom 2014.godine. Najbolje rezultate u proizvodnji mesa (jagnjadi za klanje) su dobijeni kod ukrštanja ove rase sa onovima il d France, Sufolka i merino rasa za proizvodnju mesa i vune.
Masovnijim uvozom ove rase ovaca kod nas bi se u značajnoj meri u kraćem roku unapredila proizvodnja u ovčarstvu kako u mlečnom , tako i u proizvodnji jagnjadi za klanje.
Autor: Novaković Zoran, mr, PSS Novi Sad
Izvor: Agropartner
Prosečna plodnost ove rase je 2,21 (veličina legla) kod prvojagnjenki, kod drugog jagnjenja postignuta je prosečna plodnost od 2,63 jagnjeta, a kod starijih ovaca 3,07jagnjadi i više. Kod starijih ovaca prosečan broj odgojene jagnjadi je preko 3,00 po ovci godišnje. Inače ovca rekorderka iz ove rase postigla je životnu proizvodnju od 44 jagnjeta u 10 jagnjenja ili indeks plodnosti od 440% odnosno 4,4 odgojena jagnjeta po leglu.
Prosečan prinos mleka zavisi od farm menadžmenta i može da varira od 250 – 400 litara u 210 dana laktacije, sa sadržajem mlečne masti od 5,5 – 9,5% i sadržajem proteina od oko 6%. Neki izvori navode da je rekord mlečnosti za ovu ovcu iznosio od 450 – 900 l mleka u laktaciji od 300 dana.

Kvalitet trupa i vune, otpornost, robusnost, plodnost i mlečnost su veoma korisne osobine koje su značajne kod popravki rasnog sastava ovaca van Britanije. Zbog svojih izuzetnih genetskih i eksterijernih karakteristika ova rasa ovaca je najviše izvožena u Francusku, Mađarsku, Kanadu, Grčku, Španiju, Portugal i Meksiko. Ova rasa ovaca se naročito raširila u Mađarskoj što je dobar znak da je moguće postići veoma dobre proizvodne rezultate i kod nas kako u Vojvodini tako i u ostalim delovima Srbije. U Srbiju je prvi put uvezeno 30-tak grla ove rase 2013. godine na jedno gazdinstvo na severu Vojvodine i prvi rezultati se očekuju tokom 2014.godine. Najbolje rezultate u proizvodnji mesa (jagnjadi za klanje) su dobijeni kod ukrštanja ove rase sa onovima il d France, Sufolka i merino rasa za proizvodnju mesa i vune.
Masovnijim uvozom ove rase ovaca kod nas bi se u značajnoj meri u kraćem roku unapredila proizvodnja u ovčarstvu kako u mlečnom , tako i u proizvodnji jagnjadi za klanje.
Autor: Novaković Zoran, mr, PSS Novi Sad
Izvor: Agropartner