Bori

razarach

Član
Učlanjen(a)
9 Sep 2010
Poruka
298
Lokacija
GB
Da li neko susreo nešto slično?
Koliko sam shvatio ovo je projektovanu u BiH.
Da li se samo na ovom prototipu završilo?

---------- Poruka napisana u 12:58 ---------- Prethodna poruka je at 12:54 ----------

eg8hv6.jpg

2nrkdir.jpg

4glvmh.jpg

2vdfbye.jpg
 
Prvi put vidim i čujem za ovaj traktor, simpatičan mi je, jel ono auspuh tj izduvni gasovi prolaze kroz ram od kabine i izlaze gore na kabini.
 
Mislim da je taj traktor napravljen u Sloveniji. Al znam da ga je usliko kolega Zvonimir (ZJ).
 
Poslednja izmena:
trakotr je napravljen u sloveniji gdje je bilo sjediste firme, negdje 2007/2008 je firma otisla u stecaj, jos neko vrijeme poslovala je firma kcer s sjedistem u bosanskoj krupi ali i ona je propala. BTW napravljen je samo taj jedan a firma je ako se dobro sjecam kasnije prodavala neke dijelove (motore i mjenjace).
 
Sto se mene tice pre bih se odlucio za nekog ko na taj nacin izradjuje traktore nego za neke fenserske fabrike jer ovde se sigurno taj ko ga proizvodi( sklapa) svakako vise trudi da to uradi valjano.Pogledajte samo sta se desava sa IMT-om i kako se ljudi pate kad posteno plate traktor koji onda cekaju mesecima i sta dobiju kad im ga konacno sklepaju .
 
Traktor djeluje solidno tehnički riješen, problem je očigledno u vrlo lošem menadžmentu projekta. Naime, ljudi instinktivno misle ovakoM Moja Zarada + Troškovi = Prodajna Cijena. Dakle, MZ+T=PC . Takva filozofija nažalost jako teško funkcioniše u praksi (u principu nikako ne funkcioniše) sem za velike brendove. Upravo zbog takve situacije npr. Fendt može da prodaje traktore koji su abnormalno, često i neopravdano skupi - stvar je u tome da kada neko ima veoma jak brend (ime i reputaciju potvrdjene i dokazane kroz duži period vremena) može čak i da diktira cijenu. Kao što sam rekao, takva filozofija jako teško funkcioniše i vrlo je rizična. Za male i nove proizvodjače takav prilaz poslovanju tj. proizvodnji je apsolutno siguran put u propast. Konstruktori ovog traktora su nažalost razmišljali tako. Smislili su nešto, skupili dijelove tu i tamo, sastavili sve to, sabrali troškove i na to dodali onoliko koliko hoće da zarade i lijepo otišli na sajam sa takvom ponudom. Rezultat je jasan - nisu bili konkurentni i to je bio kraj projekta.

Pravilan način razmišljanja je PC-T=MZ, dakle kada od prodajne cijene oduzmete ono što se utrošili u proizvod, e to malo što ostane je vaša zarada. Vaš je problem kako da smanjite troškove kako ne bi poslovali u gubitku ili kako bi ostavili bar neku zaradu tj. bili "u plusu". Dogovorna ekonomija na ovim prostorima ostavila je tu "deformaciju" u načinu razmišljanja privrednika i proizvodjača na ovim prostorima i zbog tog razloga svakodnevno gledamo kako firme propadaju. Pogrešan način razmišljanja, razvoja i plasiranja proizvoda uz više nego jaku stranu konkurenciju garant su propasti. Mnogi veliki proizvodjači godinama planski rade u gubitku samo da bi se probili na tržište i uništili konkurenciju. Kada im to uspije, vrlo lagano podignu cijene i nadoknade štetu i usput pokupuju konkurentske firme.

Ljudi iz projekta Bori su krenuli stranputicom i uprkos vjerovatno vrlo kalitetnom i dobro zamišljenom traktoru koji je u tehničkom pogledu možda bio mnogo bolji od konkurencije, na kraju su propali. Istraživao sam rad mnogih proizvodnih preduzeća metalske struke u BiH tokom izrade magistarskog rada i vidio sam svojim očima iz prve ruke kako taj proces funkcioniše. Upravo navedena problematika je razlog zbog kojeg su moderni traktori npr sve lakši, što imaju sve manju zapreminu motora a veću snagu, što je na njima sve više plastike itd itd itd. Štedi se na masi pa se to nadoknaduje tegovima koji su od jeftinog betona ili otpadnog gvoždja ili sivog liva. Motori su sve manji kako bi se opet uštedilo na potrošnji skupih materijala a snaga se povećava turbinom, povećanjem kompresije, elektronskom kontrolom ubrizgavanja itd što ima za rezultat kraći radni vijek zbog prevelike specifične snage tj. previše kilovata po jedinici zapremine. Umjesto metalni hauba i kabina stavlja se mnogo jeftinija plastika koja s vremenom puca i blijedi na suncu. Mnoge od navednih stavki u stvari drastično smanjuju troškove proizvodnje traktora a oni se ipak prodaju po neopravdano visokim cijenama tako da je zarada proizvodjača višestruka. Da ne spominjem namjerno ograničavanje radnog vijeka - nijedan od današnjih novih traktora neće raditi za 50 godina a svuda oko nas vidimo čak i starije traktore kako i dan danas rade svoj posao. Dolazim iz te struke i vjerujte mi kada vam kažem da se inženjeri na fakultetima uče kako da tačno proračunavaju i raznim konstrukcionom rješenjima i detaljima ograniče radni vijek mašine.
 
Poslednja izmena:
Zato cu se ja drzti stare tehnike gde su inzenjeri radili i proracunavali da masine traju i rade za mene a ne za prodavce delova.
 
@zombie
Ja dolazim iz elektrostruke. Isto je razmisljanje kao i u tvojoj struci. Programi se prave tako da se licence naplacuju svake godine. Namerno se neke stvari ostavljaju nedoradjene kako bi klijenta posle mogli da derete za upgrade (dodatak). Sto se tice same elektronike, isto tako se radi. Minimalan utrosak materijala uz kvalitet da traje onoliko koliko je garancija. Zna se prosecno vreme koriscenja dnevno npr. TV-a pomnozi se sa brojem dana u granciji i doda se 10-20% cisto kao neka sigurnost. Zato se desava da elektrouredjaji crkavaju neposredno posle isteka garancije. Cak nam je jedan asistent spominjao da sad kompanije rade krivicna dela tako sto namerno softverski ogranicavaju vek neke masine. Time sebi obezbedjuju sigurno trziste, za par godina. Itd, itd, moglo bi se o tome pricati mnogo, ali da ne idem u dalji off.
 
Ovaj svet definitivno srlja u propast, sve zarad nekog licnog interesa i prokletih novaca kojih nikad i nikome dosta.Bas me zanima sta bi se desilo kad bi se na trzistu pojavila neka firma koja bi otvoreno rekla evo mi proizvodimo posteno dakle da traje, nije neka najnovija tehnika al je kvalitetno i provereno, pouzdano je i mozete samostalno da ga odrzavate.Cenim da bi pomrsila konce ovim mesetarima i kalkulantima.
 
Nazad
Vrh