Proizvodnja rasada u plastenicima

Ima tema o dopunskom osvetljenju. Pisano je nasiroko o kvalitetu i kvantitetu svetla za rasad pa procitajte temu, ima dosta informacija i iskustava. Ukratko, potrebna je "hladno bela" svetlost.
Jedne godine sam za probu do pikiranja drzao paradajz bez trunke prirodnog svetla i bio je ok.
http://poljoinfo.com/showthread.php?t=9855

Послато са 5045D уз помоћ Тапатока
 
https://www.blic.rs
Sve je mnogo lako, tekst o ulaganjima i zaradama u plastenickoj proizvodnji.
Koji novinari pisu ovakve tekstove
Za proizvodnju u plastenicima na jednom hektaru potrebno je ulaganje od oko 15.000 evra, a ukoliko ne bude problema sa cenom, prodajom povrća i štetom od nevremena, uloženo može da se vrati za godinu dana i da se zaradi još toliko, kažu proizvođači
Proizvodnja povrća u plastenicima donosi dobru zaradu, pa se ovakvim vidom proizvodnje bavi sve više ljudi. Povrće na ovaj način može da se proizvodi i na manjim parcelama, ali je zarada tada manja, ali i dalje dobra. Tako, prema rečima proizvođača, ulaganje za plastenik na 25 ari iznosi oko 12.000 evra. To podrazumeva kopanje bunara (5.000 evra), nabavku semena (oko 300 evra), kupovinu supstrata (oko 300 evra), nabavku kontejnera (oko 400 evra) i kupovinu folije sa šipkama i sistemom za navodnjavanje (6.000 evra).
Za ovu površinu nije nužno plaćanje radnika, a od države može da se obezbedi povraćaj ulaganja od 50 odsto. Uz agrotehničke mere berba može da se očekuje u junu. Na ovoj površini može da se posadi oko 2.000 strukova paradajza, koji godišnje može da donese rod veći od 8.000 kilograma. Prema prošlogodišnjoj ceni, koja je u junu na beogradskim pijacama bila čak 150 do 200 dinara, a na kvantašu 110 dinara, već posle prvog roda ulaganje se isplati, a kasnije donosi zaradu. Za uzgajanje na većim površinama zarada je još veća, pošto je za hektar plastenika potrebno oko 15.000 evra ulaganja, ali je prinos daleko veći, čak 60 tona. U plastenicima se mogu gajiti i druge vrste povrća, a sezonska cena diktira kolika će zarada biti.
Radiša Stojićević iz Gornje Vranjske kod Šapca na jednom hektaru u pedesetak plastenika godišnje proizvede oko 60 tona paradajza i 20 tona krastavca
Najviše novca ode za seme, zaštitu, plaćanje radnika i obnavljanje folije. Osim mene i supruge, svaki dan moramo da platimo tri, četiri radnika. Sve to otprilike po hektaru košta oko 15.000 evra. Kada nema velikog uvoza koji nas ubija, možemo da vratimo uloženo i da zaradimo još toliko - objašnjava Radiša.
Njegov komšija Dragan Lukić, koji povrće uzgaja na 2,5 hektara, kaže da bi bio najsrećniji kada bi mogao da natera svakog proizvođača da proširuje parcele pod plastenicima, pogotovo što bi tada više bilo za izvoz.
- Onaj ko kaže da se povrtarstvo ne isplati, taj laže. Problem je u tome što mi nemamo dovoljno robe koliko se traži. Najveći kupci su nam iz Zagreba, a i Slovenci su takođe odlični za saradnju. Ja sam čak 40 odsto svoje robe izvezao. Međutim, problem je kad oni dođu i traže da se napuni kamion, a mi nemamo dovoljno robe. Oni hoće svaki dan, ceo mesec po pun kamion - priča Dragan Lukić iz Gornje Vranjske kod Šapca, koji povrće uzgaja na dva i po hektara.

On je druga generacija u porodici koja se bavi ovim poslom, a pomažu mu i sinovi. On uglavnom proizvodi paradajz i krastavce. Od 2.000 strukova stigao je do 30.000.
- Ja sam iskrčio bagremar star sto godina da bih podigao nove plastenike. Naravno, kada je loša godina i veliki uvoz paradajza iz inostranstva, mi smo na gubitku. Sve ispod 35 dinara po kilogramu u proseku za nas je gubitak. Ali, zamislite godinu kao prošlu kada smo dnevno brali po sedam-osam tona paradajza, a Hrvati nam plaćali 20 dinara više nego na domaćem tržištu, pa smo dnevno zarađivali samo na razlici 140.000 dinara - priča Lukić.
Marketi otkupljuju, država daje subven

Prošla godina bila je izuzetno povoljna za plasteničku proizvodnju. Predrag Srdanović, poljoprivredni stručnjak iz šabačke Direkcije za poljoprivredu, ističe da je velika prednost povrtarstva to što su domaći marketi počeli da potpisuju ugovore sa poljoprivrednicima i da od njih uzimaju robu. To garantuje plasman povrća koje ima oročeno trajanje. Država i lokalne samouprave daju i subvencije za ovakvu proizvodnju, pa je većina proizvođača koristi.
Oluje i veliki uvoz najveći neprijatelji

Najveći neprijatelji proizvodnje povrća u plastenicima su oluje i veliki uvoz. Radiša Stojićević kaže da povrtari mogu da pretrpe štetu i do 10.000 evra samo kad oluja oduva plastenike. Proizvođači kažu da je problem i kada cena uvoznog povrća drastično obori otkupnu cenu.
- Mi smo pre deset godina kretali sa otkupnom cenom od 100 dinara po kilogramu, a danas je to 60 i 70 dinara. Ranije sam za kilogram paradajza mogao da kupim dva litra benzina, a sad mi treba dva kilograma paradajza za litar benzina. Ipak, i sa tom cenom se uklapamo - kaže Radiša.

 
Da se nadovežem na temu evo i naše rasade,paprika i paradajz nije nešto puno, uglavnom za naše potrebe i malo za prodati.Sobna varijanta ,preko dana dnevna svetlost noću od bandere :haha: za sad se drži odlično,ali za predstojeće minuse moramo nešto smisliti.



sgofp5.jpg
2urpah5.jpg


vq1tt4.jpg
 
Ajd večeras ću napisati kako ja to radim. A ovo iznošenje i unošenje pa rashlađivanje korena i slično može delovati stresno.
Pitanje: ne mogu da nađem Litvanijumski treset pa su mi preporučili Baltički jer kažu ima iste karakteristike? Da li je tako?
 
Drugari,

prvi put radim setvu kupusa (sutra) i zanima me gde se drže kontejneri obzirom na toplotu u plasteniku? Da li staviti u neki hlad nakon nicanja? Kako vi radite setvu kupusa u kontejnere?
 
Drugari,

prvi put radim setvu kupusa (sutra) i zanima me gde se drže kontejneri obzirom na toplotu u plasteniku? Da li staviti u neki hlad nakon nicanja? Kako vi radite setvu kupusa u kontejnere?
Ja setvu radim u plasteniku, ali mora da ide zasenćenje kako ne bi se brzo šušila zemju u kontejneru.
Ja stavim dupla mreža za senćenje plus jedna iznad leji gde su mi kontejneri. Ova zadna skidam nakon 3,4dana od nicanje da ne bi išli u visini zbog nedostatka svetla.
Zalivam svako jutro.

U svakom slučaju mora da bude zaštićeno od direktnog sunca.

Sent from my RNE-L21 using Tapatalk
 
Pozz .. posto pocnjem proizvodnju organske hrane , dobio sam jedan savet . na 30ari potrebna velika kolcina rasada , da uzmem kontejner sa manjim brojem rupa tj veca je i rupa i da se ne radi rasadjivanje u case vec direktno u plastenk velika usteda vrema, sta mislite o toj ideji
 
crni gruja
Ajde malo nesto konkretno.Sta proizvodis, kako, kakav ti je plan.
Upoznaj nas sa tvojom proizvodnjom.
Koji rasad u koje kontejnere za pocetak.
 
Za pocetak ide salata ..... luk arpadzk de direktno u plodorede, kasnije krasravac, paprika paradajz..uzimam plastcne kontejnere od 40 rupa koji du u rasadn kkoji se spustaju na grejnu povrsnu sa kompetnbom elektronkom zsatemperetura vlaz. vazduha ,
 
Poslednja izmena:
Paradajz je ok u tim kontejnerima,zavisi kada planiras sadnju.Ne znam koliko dugo moze izdrzati.Moja predpostavka 45 dana u tim kontejnerima.Ja sam prosle godine pikirao u jedan kontejner sa,mislim.42 rupe.Predugo je stojao u njemu, oko 60 dana i to nije bilo dobro.
Krastavac
Tudje iskustvo ne moje.....ynam samo pricu.Nije se pokazalo dobro za letnji period.Biljka ne stigne da dovoljno rayvije koren za to vreme pa se kucica rastura.Koliko je tacno.... ne ynam, a verujem da jeste.
 
Nazad
Vrh