Citat :
Subvencije samo po meri države
Autor Politika
Sunday, 25 October 2009
Vlada smatra da velikim privatnim kompanijama ne treba pomoći da proizvode i izvoze više hrane, već da subvencije treba dati samo malim zemljoradnicima. –Od 440.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, državnu dotaciju dobilo 100.000. – Agrarni budžet u Hrvatskoj preko 800 miliona evra, a u Srbiji manji od 200 miliona (Mali budžet, manje subvencije: pomoć stiže tek do svakog sedmog seljaka)
Iako poljoprivreda ove godine postiže rast proizvodnje od oko dva odsto, i tako ponovo postaje dežurni spasilac srpske ekonomije, zemljoradnici kažu da od toga nemaju neku posebnu vajdu i upozoravaju da su cene njihovih proizvoda u proseku 30–40 odsto niže nego prošle godine, a da su državna davanja od 12.000 dinara po hektaru mala i da ne mogu da kompenzuju manjak u njihovom budžetu. Osim toga, veliki broj poljoprivrednika ove godine je ostao i bez te državne pomoći, jer je uslov za pomoć da se bude u sistemu penzijsko-invalidskog osiguranja. Od 440.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, subvenciju je dobilo 100.000 (svaki sedmi ili osmi poljoprivrednik, ako se uzme u obzir podatak o 350.000 neregistrovanih gazdinstava). A nije zanemarljiv ni podatak da državne subvencije nije dobilo nijedno poljoprivredno preduzeće niti zemljoradnička zadruga.
Razlog za tako skromnu pomoć države jeste što agrarni budžet nikad nije bio manji, samo dva odstodržavnog budžeta. Poređenja radi, 2006. godine iznosio je pet odsto.
Zemljoradnicima posebno bode oči sistem državnih davanja u susednoj Hrvatskoj. Iz budžeta Hrvatske, na primer, zemljoradnicima te zemlje isplaćuje se nekoliko stotina evra po hektaru, zavisno od proizvodnje. Za šećernu repu, na primer, 400 evra po hektaru. U sistemu subvencija Hrvatske nisu samo farmeri, već i poljoprivredna preduzeća, što kod nas nije slučaj. Tako je, na primer, kompanija „Agrokor” u vlasništvu biznismena Ivice Todorića (koji je privatizovao tri poljoprivredna kombinata) na ime direktnih subvencija po hektaru samo za jedan od kombinata dobila – 15 miliona evra godišnje.
Miloš Milovanović, pomoćnik srpskog ministra poljoprivrede zadužen za agrarnu politiku, kaže da se hrvatski model zasniva na „snažnom finansiranju” koji je težak (od godine do godine) i do 800 miliona evra. Poređenja radi, za sistem subvencija kod nas se izdvaja 17 milijardi dinara, što je manje od 200 miliona evra.
– Zbog malog budžeta, morao je da bude revidiran broj korisnika mera. Više od 50 godina državne pare namenjene agraru dobijala su samo preduzeća, bilo da su u državnoj, društvenoj ili zadružnoj svojini. S tolikim davanjima, a i s resursima kojima raspolažu, oni mogu da budu uspešni i konkurentni. Državna pomoć potrebna je malim poljoprivrednicima da povećaju konkurentnost jer se suočavaju s liberalizacijom tržišta i novim tehnikama u proizvodnji – objašnjava Milovanović.
Zbog oskudnih sredstava, odlučeno je da subvencije dođu do ljudi potpuno posvećenih poljoprivredi kojima je to glavni izvor prihoda. Kao argument da je državnu pomoć trebalo dati i velikima, protivnici takvog opredeljenja navode da bi oni lakše ispunili standarde EU. Ovako se podržava mnoštvo malih, siromašnih i dalje nekonkurentnih proizvođača. Tu je i argument da upravo veliki postižu bolje izvozne rezultate i da mogu da budu oslonac u vraćanju sve većeg spoljnog duga zemlje.
– Ko gubi, ima pravo da se ljuti. Ekonomija obima nesporno daje rezultate. Naša situacija je takva da malom poljoprivredniku treba pomoć. Evropski sistem će doći i kod nas, a do tada Srbija treba da ugasi žarišta koja ima – kaže Milovanović, dodajući da nije tačno da su veliki potpuno isključeni iz sistema agrarnih davanja. Na primer, za subvencionisane kredite mogu da konkurišu, pomoć za uvođenje standarda je i njima namenjena, a sredstva za izvozne subvencije mogu da koriste samo pravna lica. Izuzetak su jedino direktna plaćanja po hektaru od 12.000 dinara.
Podsećanja radi, i poljoprivredna preduzeća su kod nas dobijala pomenutu subvenciju po hektaru, ali samo kratko, tek godinu dana u vreme druge vlade Vojislava Koštunice. Naime, u predizbornoj kampanji Demokratska stranka je obećala da će svi, bez razlike, koji se bave poljoprivredom dobiti 100 evra po hektaru i to je i učinjeno u vreme dok je Slobodan Milosavljević bio ministar poljoprivrede. Tada su najveći dobitnici politike „100 evra po hektaru” bili Miodrag Kostić, Đorđije Nicović, Miroslav Mišković, Predrag Matijević, Mile Jerković…
Vlada Mirka Cvetkovića ukinula je pomenutu subvenciju, a njeni jedini korisnici ostali su samo individualni zemljoradnici.
J. Rabrenović