Šecerna repa 2014

Iako je najavljena niza cena repe 2014 dali cete povecati povrsine pod njom

  • da

    Glasovi: 24 42,9%
  • ne

    Glasovi: 32 57,1%

  • Ukupno glasača
    56
  • Anketa je zatvorena .
Nose i do 37t repe. Problem je sto secerana mizerno placa prevoz po toni i sto ako se vozi samo 25t u kamionu gotovo da i nema zarade, zato se tovari 30-50% preko 24t koliko je ocekivano da nosi kamion i da bude po propisima. Da secerana poveca cenu prevoza i da se postuju propisi bi bilo najbolje, medjutim kako secerana nece da poveca cenu i kako su prevoznici prunudjeni na pretovare, to nam je sto nam je.

@ddragan
Ako ne prihvatimo aneks nece nam otkupiti repu. Da predas repu drugoj secerani sa kojom nemas ugovor, dobices oko 3.5din + pdv, sto je nepovoljnije nego aneks. Nije to kukuruz da mozes da ga lagerujes u improvizovanom skladistu. Kod repe si prinudjen da kako ti kazu tako uradis, jer sta drugo sa njom raditi?
 
Ma znam sve to,da svaka secerana ima drugog vlasnika drugacija prica bi bila....zivo me interesuje kakav bi odgovor dobili.
 
Moja repa Leopard i Melrose,za 5-6 dana je totalno klonula,mislim da cu pocetkom oktobra da je vadim,odnosno za neke 3 nedelje!
v5wttt.jpg


- - - - - - - - - -

a5al5j.jpg
 
Eto malo...:haha: Videcemo sta ce kantar reci!Dosta krupna ali ta njiva je redje nikla nego sto bi trebalo bio je sklop nesto preko 85.000 repa po hektaru,sad videcemo,ima impozantnih repa ali secer je diskutabilan!Danas oko podneva su kod nas poceli da vade,voze za Kovacicu i Sentu da vide razliku u analizi,ista njiva je u pitanju!
 
Almex ovde ne staje sa vadjenjem(trenutno samo oni vade),24h rade.danas u red cekalo bar 15-20 kamiona na utovar.Rezultate i prinos neznam.
 
Prinosi su preko 5 vagona prljave po k.j,ali prljavstina je preko 25% a digestija ispod 14% tako da ako bude 3 vagona plativa to je maksimalno_Ovo su rezultati iz Sente jednog naseg koji je juce vadio!
 
Danasnji obilazak, repa nije nimalo sjajna, plan je da pocinjem da je vadim od nedelje. Dok se oporavi, pa dok povrati lisnu masu, pa dok povrati digestiju, doci ce novembar.....
2014-90-09-9.jpg
 
U Žablju neki prosečni rezultati na veliko: dig od 12 do 15,5% uglavnom 13,5 (15,5 najveća izmerena) ,nečistoća 12-27% prosečno 17%prinos uglavnom preko 5vag,kj.Konkretno drugar u Temerinu vađeno po blatu utovar iz holmera u kamion 55t,dig.13,5,nečis.26 znači oko 35t plative po kj.Znači biće samo rekordnih težina ali prinosa i ::novac:: nikako.Prošle godine jedan veći proizvođač iz Banata imao je prosek 86th plative repe i dig.18,1.Možda je repa najbolji primer da u kiši nema roda.
 
Juče smo kod drugara vadili,napunili 4kamiona,2su prošla do ponoći,3.posle ponoći,a četvrtog smo oko ponoći isčupali sa 400ks na cestu,ali je usput prvo otvorio jednu stranu,pa kod sledeće uzbrdice i drudu stranu,tako da je na kraju izvučen sa,po meni,manje od vagonom repe :sjasi::zli:::jako_besan::::samo bes:: palo je 24mm :udri:

dnevnik1sunoko.png
 
Sad ce posle ove kise sex tezak da bude.Nama kamioni ako je i malo mokro nemogu da se penju u jedan deo atara jer ima poprilican breg tako da ce sva repa odatle verovatno morati da se izvlaci na prizme kod sela.Najgori moguci scenario se sprema tratkor od 100+ks i po jedna Zmajevka.
 
[h=2]REPA JEFTINIJA, PROIZVODNJA SIGURNIJA[/h]
Žabalj/Crvenka, 15. septembar 2014.
Izvor: Dnevnik
15%20secerana.jpg
Šećerane u Žablјu i Crvenki ispoštovaće sve potpisane ugovore s proizvođačima šećerne repe, a uz to ćemo ove godine preraditi rekordne količne slatkog korena i proizvesti najviše šećera do sada – kaže za „Dnevnik” zamenik direktora šećerane „ Šajkaška” Branislav Bogdanović.Povodom spekulacija o tome da su fabrike u krizi, on kaže da kod njih problemi nisu ništa drugačiji nego u svim drugim kompanijama te vrste u Srbiji, pa i u okruženju.– Kampanja je u „Šajkaškoj” krenula 5. septembra, a u Crvenki dan kasnije. Očekuju se rekordi u obe fabrike, i po količini prerađene repe i po količini proizvedenog šećera. Prvi pokazatelјi govore da su prinosi po hektaru veoma visoki, veći od 60 tona, a digestija je nešto niža nego lane, tako da se očekuje da će te dve fabrike preraditi rekordnih 1.300.000 tona repe i proizvesti više od 170.000 tona šećara – naglašava Bogdanović.Pomenimo, crvenačka i žabalјska šećerana u vlasništvu su grčke industrije šećera. I prošle godine proizvodnja u tim fabrikama bila je dobra, i sa 140.000 tona šećera postignut je rekord u proizvodnji, ali se očekuje da ova kampanja bude još uspešnija.S obzirom na dobre prinose, ratari će ipak moći da „ispeglaju” nižu otkupnu cenu, koja je, poručuju iz šećerana, bila neminovna s obzirom na enorman pad cene šećera na svetskoj pijaci.– Iako je cena šećera na svetskom tržištu znatno pala, bezmalo 50 odsto, šećerane su neznatno korigovale otkupnu cenu repe – deset odsto. Zbog partnerskog odnosa s polјoprivrednim proizvođačima svih ovih godina, oni imaju razumevanja za šećernu industriju i trenutnu situaciju s cenom šećera, tako da je dogovor u većini slučajeva postignut bez većih problema – napominje Bogdanović. Naš sagovornik podseća na to da su te dve fabrike izdvojile u proteklom periodu značajne svote za automatizaciju i modernizaciju procesa proizvodnje, uštedu energije i zaštitu životne sredine.– Pratimo svetske i evropske trendove u proizvodnji šećera, tako da konstantno nastojimo da smanjujemo potrošnju energije i povećavamo iskorišćenje kapaciteta. Samim tim, doprinosimo smanjenju cene koštanja šećera. Naravno, prilagođavamo se kvalitetu sirovine, koji je svake godine različit. U svakom slučaju, krajnji cilј nam je proizvodnja zdravstveno bezbednog i kvalitetnog proizvoda – naglašava Bogdanović.
 
Jel mu to dođe 4 din / kg nerazumem?
[h=2]REPA JEFTINIJA, PROIZVODNJA SIGURNIJA[/h]
Žabalj/Crvenka, 15. septembar 2014.
Izvor: Dnevnik
15%20secerana.jpg
Šećerane u Žablјu i Crvenki ispoštovaće sve potpisane ugovore s proizvođačima šećerne repe, a uz to ćemo ove godine preraditi rekordne količne slatkog korena i proizvesti najviše šećera do sada – kaže za „Dnevnik” zamenik direktora šećerane „ Šajkaška” Branislav Bogdanović.Povodom spekulacija o tome da su fabrike u krizi, on kaže da kod njih problemi nisu ništa drugačiji nego u svim drugim kompanijama te vrste u Srbiji, pa i u okruženju.– Kampanja je u „Šajkaškoj” krenula 5. septembra, a u Crvenki dan kasnije. Očekuju se rekordi u obe fabrike, i po količini prerađene repe i po količini proizvedenog šećera. Prvi pokazatelјi govore da su prinosi po hektaru veoma visoki, veći od 60 tona, a digestija je nešto niža nego lane, tako da se očekuje da će te dve fabrike preraditi rekordnih 1.300.000 tona repe i proizvesti više od 170.000 tona šećara – naglašava Bogdanović.Pomenimo, crvenačka i žabalјska šećerana u vlasništvu su grčke industrije šećera. I prošle godine proizvodnja u tim fabrikama bila je dobra, i sa 140.000 tona šećera postignut je rekord u proizvodnji, ali se očekuje da ova kampanja bude još uspešnija.S obzirom na dobre prinose, ratari će ipak moći da „ispeglaju” nižu otkupnu cenu, koja je, poručuju iz šećerana, bila neminovna s obzirom na enorman pad cene šećera na svetskoj pijaci.– Iako je cena šećera na svetskom tržištu znatno pala, bezmalo 50 odsto, šećerane su neznatno korigovale otkupnu cenu repe – deset odsto. Zbog partnerskog odnosa s polјoprivrednim proizvođačima svih ovih godina, oni imaju razumevanja za šećernu industriju i trenutnu situaciju s cenom šećera, tako da je dogovor u većini slučajeva postignut bez većih problema – napominje Bogdanović. Naš sagovornik podseća na to da su te dve fabrike izdvojile u proteklom periodu značajne svote za automatizaciju i modernizaciju procesa proizvodnje, uštedu energije i zaštitu životne sredine.– Pratimo svetske i evropske trendove u proizvodnji šećera, tako da konstantno nastojimo da smanjujemo potrošnju energije i povećavamo iskorišćenje kapaciteta. Samim tim, doprinosimo smanjenju cene koštanja šećera. Naravno, prilagođavamo se kvalitetu sirovine, koji je svake godine različit. U svakom slučaju, krajnji cilј nam je proizvodnja zdravstveno bezbednog i kvalitetnog proizvoda – naglašava Bogdanović.
 
Sad ce posle ove kise sex tezak da bude.Nama kamioni ako je i malo mokro nemogu da se penju u jedan deo atara jer ima poprilican breg tako da ce sva repa odatle verovatno morati da se izvlaci na prizme kod sela.Najgori moguci scenario se sprema tratkor od 100+ks i po jedna Zmajevka.
kod nas je tako svake godine,a ove kako ce biti jos neznamo
 
Nazad
Vrh