Zna se šta je hrana: ugljeni hidrati, proteini masti. To je glavno a onda idu vitamini, mikro i makro elementi, enzimi...
Ovako na prvi pogled čini mi se da bez dobrog svetla (fotosinteza) nema ugljenih hidrata. Ima onih iz semena od kojih se deo gubi na energiju rasta a deo valjda prelazi u proteine...jer, ovi klijanci trebalo bi da imaju osetno više proteina od zrnevlja. Makro i mikro elemente biljka ne može da dobije iz vode ako u njoj nije rastvoreno neko đubrivo koje ih sadrži. Ako je tačan podatak da proizvodnja 1 kg košta 5.5 penija (55 funti tona) onda sam ubeđen da je isplativo i da se dobije vredan DODATAK ishrani. Problem je onih 80000 funti početnog uladanja. Pored betonskog temelja i ploče, pored zidova od izolacionih panela (kao za hladnjaču), pored klimatizacije prostor je ozračen UV lampama radi sterilizacije a tome treba dodati sofisticiran sistem za zalivanje i reciklaciju vode. To sve sadrži dati sistem.
naklijalo žito je zdravije od suvog žita. Što više klica raste gubi se sve više energije a dobija se , ne obavezno veći procenat, već veća količina proteina. Nevezano za hidroponic, mlada biljka ima najviše proteina. Kako raste %proteina se smanjuje ali se povećava ukupna masa. Kada se na grafikonu linija koja pokazuje pad proteina i linija koja pokazuje prinos preseku to je kompromisno najbolji trenutak da se usev iskoristi.