Hydroponic Fodder

Slazem se sa tarom da dobar proizvod nalazi kupca ali moram da dodam da je tako u okolini vecih i finansijski sposobnih gradova, da kupe taj proizvod ( bg mozda ns i kraj ). Znaci ako proizvodis u okolini krusevca ajd i nekako ali ako si oko vranja, le, pirota pa cak i nisa ti si se zeznuo jer nema ko da ti to kupi. Ljudi jedva prezivljavaju. Dok u Bg-u ne moze da se proda samo ono sto nije doneseno.
Sad koliko se kome isplati cekanje po pijacama , put i transport to je drugo pitanje.
 
@BP
Link koji si dao vodi nas na komercijalni sajt gde autor kaze da je njegova varijanta jeftinija, bolja i manje komplikovana od originalne. Da bi procitao clanak i uopste video da li je to tako treba da platis 15$. To i nije neka svota ako to znaje vredi. Meni se na nevidjeno ne daje 15$. Cak i ako funkcionise velika je sansa da pre svega radi u Indiji.
Na ovom sajtu ( http://www.simplyhydro.com/whatis.htm#answer03 ), koji propagira hidroponiku, lepo pise da postoji fundamentalna razlika izmedju hidroponik djubrenja i organskog djubrenja:"Organic fertilizers, in most cases, are very different than either hydroponic or soil fertilizers both in composition and how they deliver the nutrient to the plants. Organic fertilizers rely on the synergistic action of bacteria and microbes to break down nutritional substances for easier uptake by the plants. Hydroponic and soil fertilizers provide nutrients in a ready-to-use form".
I dok je na organic nacin moguce proizvesti hranu bez ikakvog djubrenja hidroponic se zasniva iskljucivo na vestackom djubrenju. Ovde nije u pitanju da li je nesto zagadjeno ili ne, jednostavno ishrana "infuzijom" je suprotna organic filozofiji.
Cini mi se da si propustio da primetis da pored NPK komponenti djubrivo za hidroponic mora da sadrzi ceo spektar mikroelemenata koje u prirodi biljke u manjoj ili vecoj meri pribavljaju iz zemljista. Za uzgajivace koza su recimo znacajni kalcijum, selen i zink pa onda i ostali. Ja mislim da ovakve vestacke hrane za biljke nema kod nas.
Za sada ostajem pri tome da ovako moze da se proizvede manja kolicina hrane, manje znacajna kao kolicina a znacajnija recimo kao stimulans za parenje kao sto je neko spomenuo. Ili kao svez dodatak onda kada nema sveze hrane. I dalje ne mogu da vidim mogucnost da tako moze da se dobije znacajnija kolicina koja bi oslobodila zemljiste za druge namene.
 
Evo kako Tar ume lepo da se vrati na temu, u jednom skoku. To majstore! :bravo:

Taj link nisam postavio da bi iko uzimao kreditnu karticu i placao $ 15 i studirao temu, koje da smo se jedva i dotakli.

Link je imao dva cilja, i oba su postignuta:

1. Da dezavuise bucnu pricu o tome kako “sve to mnogo kosta” i ukaze (a to se odlicno vidi iz dostupnog dela texta) da se vrse permanetni napori ka POJEDNOSTAVLJIVANJU i POJEFTINJENJU procesa.

BTW, Indija ima BNP per capita $ 2.960 a Srbija $11.150. (izvor: World Development Indicators database, World Bank, 15 September 2009). Pa se cini, valjda, logicnim, da ce ono sto je prihvatljivo za njihovu ekonomiju, biti, utoliko pre i lakse i nama dostupno (kao tehnologija). Tek da se zna! Onaj ko bude dovoljno radoznao, ici ce i dalje, pa mozda i platiti tih $ 15 ::novac::da sazna vise.

2. Da nas, forumase (na celu sa moderatorom), vrati – “k Rumenci”! :sreca:

Prica o tome sta je organska proizvodnja i koliko hydroponic krsi njene principe, trazi edukovanijeg i komeptentnijeg sagovornika od – mene! ebg, No, ako cemo bas dlaku u jajetu: u citatu pise doslovno “in most cases” sto ostavlja mogucnost da nije :nono: uvek tako

Da, naravno da je organska proizvodnja stvar buducnosti ali nju moramo doziveti, nazalost, hraneci sebe i svoja ‘blaga’ – svim i svacim.



p.s.

Tar, lepo si ti rekao u uvodnom postu topica - dusu dalo za sporenje. Evo malog priloga

http://www.gthydro.com/ishydroponicsorganic.html
 
@BP
Sada vec moram da stavim primedbu. Komercijalni sajt koji prodaje neku robu ne moze da bude dokaz da je ta roba dobra.
Umetnost reklamiranja je vrlo cesto umetnost poluistina. Na sajtu koji si naveo, ako se pazljivo procita ima mnogo vise argumentovanih tvrdnji da hidroponic nije organic, bez obzira sto autor to pokusava da relativizuje.
"Currently accepted organic fertilizer,components are dependent upon organisms in the soil to convert the "organic" materials into a useable form for plants."
Ova tvrdnja je 100% tacna ali i lazna. Stice se ukisak da je to nesto privrtemeno sto je laz jer je rec o sustininskom principu.
Zatim autor clanka kaze da kupci kupuju organic proizvode zato sto nisu tretirani pesticidima sto je zajednicko sa hyydroponoc gajenjem. Nepotpuna istina = obmana kupaca hydroponic sistema. Dakle laz. Pesticidi su samo jedan od mnogih elemenata koji su zabranjeni ili jako restriktivno korisceni u organic proizvodnji. Organik filozofija je da se proizvod dobije na sto je moguce prirodniji nacin. Za poredjenje da navedem da krava u boksu ne moze da proizvede organik proizvod pa makar joj davali(donosili) samo najsveziju travicu sa nekuh alpskih pasnjaka. Stav je da zivotinja koja se ne krece ne moze biti zdrava i da bi se dobio zdrav proizvod nije dovoljna samo hrana.
Opste poznati princip ovakvih "objektivnih" napisa je da sam kreiras poluistinite tvrdnje i onda ih negiras. Time si svoj proizvod "objektivno" promovisao.

Indija. Tamo se koriste postrojenja za bio gas niske efikasnosti ali super za sirotinju. Iz malog bunara stalno izlazi po malo gasa i na gorioniku nekog stporetica ceo dan moze nesto da se krcka. Ima taman toliko plina da uvece zasvetli mali plinski fenjer. To je fenomenalno tamo gde nema nicega a najmanje struje. Takvi plinski "generatori" ce vremenom evoluirati do necega mnogo sofisticiranijeg. Ali izvlaciti odatle zakljucak da to mopze sa uspehom da se primeni ovde je besmmisleno jer su nase potrebe za energijom 1000X vece. Postoje sistemi koji su za nase podneblje.

Preskocio si pitanje: kako mislis da djubris. To nije cvece pa moze jeftino da se zalije nekim uvoznim proizvodom. Treba bogato djubriti da dobijes dnevno 100-ak kg takve hrane.

Da se vratimo na "pravu stazu".
1. Neko ko tek planira nabavk u manjeg broja koza, ko ce tek krenuti sa pravljenjem mlecnih proizvoda. Neko ko objektivno tek za neku godinu mora da racuna da ce imati neki solidan proizvod treba da se sprema za za kriterijume tog trenutka i onih koji slede a ne ovog.
Iz tog razloga smatram da je planiranje takve ishrane neadekvatno.
U ovom trenutku kada organic jos uvek nije imperativ malih proizvodjaca sasvim je OK koristiti taj sistem kao dopunsku hranu ili mozda i kao znacajan deo hrane tamo gde je oprvadano: npr Ostrva i svuda gde je deficit sveze hrane i vode.
Ne verujem da ce i u skoroj buducnosti biti zabranjeno i za organic uzgajivace da koriste ovu hranu kao dopunu.
To je nesto sa cim treba eksperimentisati za sada samo na nivou hobija, savladati proces i otkriti iskustveno sve dobre elemente ovakve ishrane. Argumenti tipa mnogi stocari tvrde da im stoka daje vise mleka i sl. su neprihvatljivi. Iz prostog razloga sto za svaki proizvod postoje liste prezadovoljnih kupaca ili "kupaca" koji nam se smese sa raznih ekrana.
 
@BP To sto se ja neslazem sa Tar_ovim stavovima to ne znaci da smatram da njegovi prilozi nisu dobri,a nase je da razmotrimo sta cemo usvojiti :ppozdrav:
 
@ivanhoe
ja sam mislio da se mi tu i tamo ne slazemo po nekim pitanjima. Sasvim je u redu da se ne slazemo po nekom konkretnom pitanju gajenja koza. A nadam se da obojica imamo isti stav:sto bolje drzanje, sto boljih grla, sto vise dobrog mleka i sto bolji krajnji rezultat. ::namigivanje::
 
lepo je sve ovo citati i uzivati u vasim komentarima.prirodna proizvodnja hrane je zapadnoj evropi samo maska za proizvodjace i politicare.proizvodjaci imaju siguran plasman a politicari imaju alibi za zakon o domacem proizvodu i dok oni sve to rade nasi proizvodi nikad nece doci na njihovo trziste.svakodnevno sam u kontaktu sa prijemom robe i uvek se slatko nasmijemo kad stigne srpska malina duboko zaledjena.to je jedini proizvod koji je zastupljen od ca.850 koji u toku sedmice stizu.uspijevao sam da dobavim nase friske paprike,razlicite paradajze,lubenice moje,nase bakine razne sireve,iz crne gore maslinovo ulje.....i svi koji su probali bili su odusevljeni i kvalitetom i ukusom a posebno kada su pili moju rakiju krusku i sljivovicu.sta zelim da vam kazem..:haha:izaberimo ministre koji ce da budu sposobni da preko menadzera plasiraju nase proizvode van granica nasi "seljaci" ce da budu prezadovoljni zaradom a cim seljak dobro zivi ,to vi svi dobro znate,dobro je i drzavi i svima.........vodio sam razgovore sa jednim od najvecih uvoznika svega sto sam nabrojao i on kaze da sve dok nasa drzava ne sklopi posebne ugovore o proizvodnji hrane i izvozu iste on nemoze da nista ucini...-
 
Opet off topic a bas sam uzivao citajuci vasu raspravu
To takozvano svastarenje koje su raznorazni "strucnjaci" citaj trgovci proglasavali zaostalim je usvari osnova organske proizvodnje.
Druga strana tog svastarenja je i sto seljak ne sedi na jednoj stolici tj. nije lako ucenjivati ga i uvek ima jedan deo proizvoda koji lako moze da proda.
U tom svetlu i hidroponija moze da bude jedna dobra karika u lancu i nema nikakvog razloga da ne bude organska. Jedan od elemenata "permakulture" koja je zaokruzena i radikalnija od organske proizvodnje je hidroponija. Mislim da je glavni razlog sto izlazi iz okvira organske proizvodnje je teznja za vise, "bolje", profit itd. sto nemora da bude tacno jer malo ko u racunicu ubacuje zaista celokupan trosak i dugorocne posledice. Ne vidim razlog zasto ne bi cela prica mogla da se zavrsi na klicama koje su dokazano bolje od semena u ljudskoj ishrani pa nema razloga da ne budu i u stocnoj?
 
@Tar
Zaintersovao si me da malo pogledam tu „organsku“ proizvodnju i evo šta sam našao:
[...]​
Član 31​
Ishrana mladunčadi sisara se zasniva na majčinom mleku ili organski proizvedenom mleku sopstvene vrste. Period ishrane mlekom zavisi od životinjske vrste. Kod teladi i ždrebadi period ishrane mlekom iznosi tri meseca, kod jagnjadi i JARADI 45 dana, a kod prasadi 40 dana.
U slučaju da nije moguća ishrana majčinim mlekom, a organski proizvedeno mleko sopstvene vrste nije dostupno, savezni inspektor može dozvoliti upotrebu mleka sa farmi koje se ne bave organskom proizvodnjom.
Nije dozvoljeno korišćenje zamena za mleko u ishrani.

[...]​

PRAVILNIK O METODAMA ORGANSKE STOČARSKE PROIZVODNJE
http://www.consumer.org.rs/propisi/organska/stocarska.htm


Sad sledi pitanje za Tebe koji suvereno vladaš materijom ali i statistikom:

Kada se na period zasušivanja pre jarenja, doda i ovih 45 dana sisanja, koliko mi je potrebno grla osrednjeg kvaliteta (jer takva su najčešće kod nas zastupljena pa je logično da i meni, početniku, takva zapadnu) da bih imao proizvodnju 700kg belog sira (na godišnjem nivou).

Molim te, samo, nemoj da mi kažeš da sve to zavisi od brojnih parametara (jer to i sam znam), nego mi pomozi da odredim neku najmanju veličinu potrebnog stada.

p.s.
Znam da sam malo off-topic, ali neke teme rade a neke „ćute“ pa koristim priliku da skratim vreme čekanja na odgovor.

p.s.2 @dzionik - Apsolutno se razumemo. Ko nema potrebu da preživi od poljoprivrede - sme da rizikuje monodelatnost. Ja nisam profi-farmer, ali ni ono što ću uložiti nemam nameru da stavljam na kocku (poker aparati ili rulet su udobniji od štale, njive i voćnjaka). Dakle, ko makar potiče iz seljačke kuće, i ko je hteo da glada, godinama unazad, ko koga sexa u ovoj državi, svakako neće vršiti, bar na početku, uske specijalizacije. Gledam, bre, malinare, pa mi dođe žao kako država neće da se umeša (da hladnjačare natera da naplaćuju sopstvenu uslugu, a ne da se bave trgovačkim ucenama). Ja iz svog omalog zasada kupine oberem godišnje oko 1000 kg ali, odavno već ne nosim i ne predajem otkupljivačima već svojim kanalima realizujem. Zar ne bi bilo lakše da taj problem rešim drugačije? Bilo bi, al po 15-20dinara /kg, a ne po 90 koliko sam ove godine prodavao. Dakle, umesto da ceo posed zasadim kupinom i inkasiram odjednom pristojnu cifru, evo me gde se mlatim sa hydroponic-om, kozama, rakijom, tovnim pilicima, pecurkama.... Sve po malo, pa ako nesto propadne, bar nece sve. Najlakse je žaliti se i kukati, a sedeti mirno i čekati dotacije s neke strane. Od rada se niko nije obogatio, ama moraš biti i mnogo glup, da bi radeći - crkao od gladi.
 
Eto vidis, to je ono sto sam pricao, "organic" je standard a ne shvatanje EKOlogije.
U ovom trenutku bas te briga za "organic". To ce mozda biti nuznost za male proizvodjace a u svakom slucaju davace vece mogucnosti plasmana za godinu-dve....
Kad bih ja znao sta ce tebe da "zapadne". Ali kako da znam? I na odlicnim farmama gde je prosek 1000 litara po kozi donja granica za izbacivanje iz proizvodnje je 600 litara. Ako tebe zapadnu takve od 600, sto se meni cini kao OK za nase uslove i ako ne zelis da se upustas u uvoz ili da malo vise platis..ili.....?
.....i sad opet, AKO pravis beli sir gde ti je utrosak 6 l za kg, onda ti jedna koza da 100 kg sira.
To sto jare sisa 45 dana ne znaci da se koza ne muze. Ako su koze mlade, prvojarke, onda ce davati manje mleka i imace manji procenat jarenja. Cca 1.5 jare po kozi. Alpine bi trebalo da imaju procenat jarenja 175% = 1.7 jareta po kozi. U dobrim stadima znaci dobra genetika i pravilna ishrana to moze da se podigne preko 200%. Pratim jednu farmu preko okeana. Nikakvi doktori ili naucnici. Americki seljaci ali napredni. Njihove Alpine imaju 258%, dugogodisnji prosek? ? ?
E sad. Imperativ je da jarici ne sisaju. Koze muzes a jarice hranis iz ruke. Tako pratis koliko jedu i da li se pravilno razvijaju,........itd. Ako jarici sami sisaju i ako u vimenu ostane i malo mleko koza ce imati tendenciju da smanji proizvodnju.
Sada lepo pogledas normative za ishranu jarica(ne znam napamet) i izracunas koliko jare popije za 45 dana pa kazes
imam prvorotke, znaci imacu prosek 1.5 jareta X broj koza X utrosak po jaretu i to odbijes od ukupne........
Ako ne zelis da hranis jarice iz ruke, onda moras da ih drzis odvojeno i pustas ih kod koza onoliko puta koliko odgovara uzrastu i posle papanja izmuzes do kraja. Tako razradjena koza davace svoj maksimum.
Jako tesko je nesto precizno projektovati kada taj projekat podrazumeva ziva bica i znanje i zalaganje uzgajivaca.
Ali onako ofrlje, recimo da racunas da ce ti 95% koza biti uspesno oplodjeno, da ce ti jedna dobiti mastitis,i jos neku rezervu, znaci racunaj 10 koza (koje daju 600) da dobijes 700-900 kg belog sira. Za starije sireve utrosak mleka za kg sira je veci.
Ako hoces da sracunas troskove ishrane onda ovim kozama dodajes jarca i bar 2 kozice(20%) za remont.
 
@BP mozda bi bilo lakse ali bi svakako bilo dosadnije :)
Ono sto mnogi neznaju je da kod organske proizvodnje uglavnom ima manje a ne vise posla !!
Dosta toga se prepusta prirodi da odradi sama imas manje prinose ali i mnogo manje troskove.
 
dzionik je napisao(la):
Ne vidim razlog zasto ne bi cela prica mogla da se zavrsi na klicama koje su dokazano bolje od semena u ljudskoj ishrani pa nema razloga da ne budu i u stocnoj?
Slucajno sam prevideo ovaj post a u njemu je sadrzana sustina nesporazuma. Mi mozemo da raspravljamo da li su kriterijumi za dobijanje "organik" sertifikata ispravni ili ne, ali ako hocemo da nas proizvod dobije taj sertifikat moramo da ispunimo strogo definisane uslove, koji se iz dana u dan zaostravaju. I to je sve. Ja nisam strucnjak za tu regulativu, ali sam procitao nesto od EU standarda i pozivam druge da to prouce jer to je zanimljiva tema.

evo nesto na tu temu : "... Uskoro se, kako je rekla dr Mirjana Milošević, može očekivati i donošenje novog zakona o organskoj proizvodnji usklađenog sa evropskim standardima, kao i desetak pratećih podzakonskih akata bez kojih ne možemo dobiti svoje mesto i priznanje kao ozbiljni proizvođači u Evropi.
http://forum.poljomasine.net/forum/default.aspx?g=posts&m=514#514
Moram da priznam da do sada nisam znao da se kod nas odrzavaju simpozijumi o organskoj proizvodnji.
 
Ma sva ta regulativa i zakoni su nedoreceni jos uvek i ko zna kad ce biti. Seti se samo pocetnih zakona za sireve kad se podigla onolka buka zato sto po njima skoro nijedan od poznatih francuskih i talijanskih sireva ne bi mogao da dobije dozvolu. Posle su valjda pravili specifikacije za svaki posebno.
Nikakvog razloga nema da hidroponija ne bude organska ako se koriste organska djubriva i minimum energije ili obnovljiva energija.
 
dzionik je napisao(la):
Meni je ova tvrdnja logicna i prihvatljiva. Problem su organska djubriva u tecnom obliku. Njih verujem covek mora da pravi sam. Stajsko djubrivo + neki materijal za kompostiranje+ tecna anaerobna fermentacija uz pomoc mikroorganizama i dobije se ..tako nekako. To nije kratak proces, trazi ulaganje u neke zatvorene bazene za fermentaciju, a kao nus produkt mogao bi da se dobije biogas. Mislim da sam na samom pocetku diskusije to spomenuo. To je dodatna investicija (?). Postavlja se pitanje da li je jeftinije a unosnije(za sada) ulagati u navodnjavanje i sa dve zetve dobiti kompletnu hranu sa manje povrsine. Inace kao bonus ako je polj.domacinstvo registrovano neka sredstva koja se uloze u opremu za navodnjavanje se refundiraju. Kalkulacija treba da pokaze da se ona isplate u proizvodnji a ako se nesto refundira..? Kao sto rekoh, bonus.
Nema sumnje da je mlado zito ovako naklijalo dobra hrana.Tu je energija, proteini, vitamini i relativno mali procenat suve materije. Najverovatnije povoljno deluje na mlecnost ali nije dovoljno.Bar ja tako mislim.
Cini mi se da ima puno prostora da se nasi losi prinosi osetno poboljsaju. Da se sire primene kulture koje se jos uvek slabo iskoriscavaju i da tu moze da se napravi dobra racunica. Malo zalivanja, prave kulture i 1 ha moze da ishrani 17 visokomlecnih koza. Naravno bez zitarica.Ali sa dobrom hranom procenat prekrupe(koncentrata) opada, tako da to malo kukuruza,jecma....razi nije isplativo proizvoditi. Mekinje, suncokretova(sojina ko voli) sacma i onako se kupuju.
Ako to dobro funkcionise pa zelim da povecam proizvodnju onda bih eventualno razmisljao o hydroponic "pasi".
Ali da budem iskren ja bih opet veci deo profita ulozio u to da povecam imanje dok je zemlja jos uvek jeftina. Tek kada zemlja poskupi znacajnije, ili oko mene niko nista ne prodaje, pa nemam gde da se sirim, onda bih isao na sto vecu racionalizaciju ukljucujuci u to generator biogasa iz koga bi otpad bio hrana za hydroponik. Tim redom.
I jos nesto. Ako je vocnjak "organik" onda je i trava ispod voca dobra za koriscenje. A sto trava kad moze detelina?
 
Tar je napisao(la):
Nema sumnje da je mlado zito ovako naklijalo dobra hrana.Tu je energija, proteini, vitamini i relativno mali procenat suve materije. Najverovatnije povoljno deluje na mlecnost ali nije dovoljno.Bar ja tako mislim.
Citav spektar B vitamina za koje dobro znamo da smiruju nervni sistem.A smirena stoka daje vise mleka.
Tar je napisao(la):
I jos nesto. Ako je vocnjak "organik" onda je i trava ispod voca dobra za koriscenje. A sto trava kad moze detelina?
U organik vocnjacima se koriste organik zastitna sredstva,koja nisu otrovna nego odbojna i to tolko da ni zivina par dana nece u vocnjak.
U dobrog domacina pod vockama nema trave jer se povecava potrosnja vode,minerala.
Za leptirnjace si u pravu,u rano prolece sije se grasak da bi se ukultivisao kao zeleno djubrivo
 
Jos malo sam pretrazivao net na ovu temu.
Najvise moze da se nauci na forumima. Cak i kada te forume vode ljudi ciji je interes da prodaju svoj hydroponic sistem.
Izgleda da sam dobro procenio i upotrebu i isplativost ovako proizvedene hrane. Pored toga iz radoznalosti napravio sam eksperiment. Dakle, :
1. Ovde je rec iskljucivo o proizvodnji stocne hrane a ne proizvodnji povrca.
2. Sistem je nastao i koristi se skoro iskljucivo u Australiji kao pokusaj da se parira "katastrofalnim susam" koje pogadjaju ovu zemlju-kontinent poslednjih desetak godina.
3. najvazniji element ove proizvodnje je ogromna usteda vode koja je tamo, kada su suse, skuplja od energije. Vodom se zaliva, visak se cedi i sakuplja kao i kondenzat koji izbacuje klima uredjaj. U tu vodu se dodaje djubrivo i.....tako u krug. Veci deo vode se "ugradi" u biljke a samo mali deo se izgubi pri ventilaciji.
Sta se moze saznati na forumima :
1. pre svega problemi sa plesnima su masovni. Najcesca gljivica koja napadne seme je smrtonosno otrovna i za ljude i za stoku. Registrovani su znacajni gubici.
2. potrebna je cesta i temelja dezinfekcija opreme, objekata i semena .
3. najrasprostranjenije sredstvo za dezinfekciju je hlor. Nema reci o zdravoj proizvodnji.
4. pored dezinfekcije jedan od nacina kontrole zagadjenja je i niza temperatura u objektu sto nazalost osetno produzuje proces.
5. utrosak energije je veliki cak i kada se koriste solarne celije za dobijanje el. energije koje su inace jako skupe.

napravio sam probu sa jecmom koji se smatra najzahvalnijim za ovu proizvodnju :

1. Seme sam ostavio da nabubri u blagom rastvoru gasenog kreca. Kisela sredina je pogodnija za plesni.
2. Zalivao sam sa vrlo blagim rastvorom kreca i isto tako blagim rastvorom NPK ( 20+20+20)
3. Temperatura u komori cca 15°C
4. Tacna 20 X 30 cm sa rupicama da bi ise ocedio visak vode. Sloj semena cca 1.5 cm.
5. Osvetljenje neonska sijalica 18 vati na 25 cm od zita, toplotna vrednost 6500 K (kelvina) sa jacim izbojem plavog svetla. Komora je obojena belom, sjajnom bojom tako da su gubici svetla minimalni.

Dizanjem pH vrednosti pomocu kreca i snizavanjem temperature uspeo sam da izbegnem plesni ali ni posle 2 nedelje zito nije poraslo onako kao sto na slikama izgleda posle 8 dana.
 
Snizavanje radne temperature produzilo je proces i....
..pojavile su se razne plesni. Medju njima skoro sam potpuno ubedjen i Aspergillus clavatus :zli:

Na kraju posle 2+ nedelje dobio sam zadovoljavajuci rezultat, na izgled. Izvadio sam "prinos" iz komore i na suncu se vide razlicite plesni. Vise vrsta.
Zelim da napomenem da sam izvesno vreme eksperimentisao sa dosta uspeha sa razlicitim postupcima gajenja gljiva bilo od spora bilo umnozavanjem micelijuma bilo kloniranjem.....pored toga radi proizvodnje sira uspesno sam gajio i dve vrste plesni. Plavi penicilijum za sireve tipa Rokfor, Gorgonzola itd i sa belim plesnima za sireve tipa Kamamber, St.Maure,.....itd. Ovo napominjem da bih ilustrovao da mi ta problemetika nije nepoznata. Za umnozavanje micelijuma pecuraka(gljiva) po pravilu se koristi podloga od zitarica. Dakle toplota+vlaga+zitarice = idealna sredina za razvoj gljiva pa i plesni koje su takodje gljive. Ovo je veliki problem kod proizvodnje hydroponic fodder-a.
U proizvodnji jestivih gljiva plesni su takodje veliki problem koji se dosta uspesno resava termo sterilizacijom podloga i supstrata pod pritiskom, u autoklavima i jako cistom radnom sredinom uz pomoc hepa filtera, UV sterilizatora.......
Neki proizvodjaci koriste i razne pesticide sa kracom karencom. Ni jedan od ovih postupaka nije primenjiv u Hydroponic sistemu.
Termo sterilizacija bi ubila i klicu a ja ne znam za fungicid koji bi pobio plesni i posle 8 dana bio bezbedan za ljude i stoku.
Ostaje dakle, da se informisemo da li je neko pronasao efikasan sistem za kontrolu plesni a da pri tome zadrzi kvalitet proizvoda, to jest da ne dobije zagadjen proizvod.
Ako je tacno da je ovako naklijala raz dobar stimulator za parenje koza sto mi se cini verovatnim, onda u nacelu ne bi bio problem da se ovakav dodatak, proizvede u tacnama napolju (Avgust,Septembar), jer plesni ne trpe direktno suncevo svetlo. Tu bi mogao da lezi i moguci odgovor na ovaj problem. Eksperimentisanje sa razlicitim izvorima UV svetla koje je smrtonosno za mikroorganizme a da ne bude skodljivo za kl
icu i biljku.

Jos malo podataka:
tacna mera tacne i busena je 18 X 26.5 cm,
dobijena tezina 800gr. , propustio sam da zapisem tezinu upotrebljenog semena :zli:
sijalica neonska stedljiva od 18w. Prostim mnozenjem moze se dobiti potreban broj sijalica za zeljenu kolicinu prinosa.
Sto se klimatizacije tice nisam nista morao da radim jer je temp. podruma u kome je komora bila zadovoljavajuca.
Produzenje procesa sa snizenom rad. temp. dovodi do znacajnog smanjenja kapaciteta komore. U mom slucaju to je upola manje od onoga sto moze da se procita u podacima. Takodje, cini mi se da se produzenjem vremena degradira sadrzaj neiskoriscenog dela sastojaka semena?
 
Juce sam se vratio sa ekskurzije iz Nemacke i Francuske.I ranije mi je dosta stvari bilo jasno ali posle ovog vikenda jos je sve jasnije bilo.Da bi ovcarstvo bilo donekle isplativo mora se u masovnoj proizvodnji imati veliko stadi za proizvodnju jagnjadi za klanje ili biti specijalista u odgoju priplodnog materijala ili imati manje stado za proizvodnju jagnjadi i jagnjad u polupreradjenom stanju ili gotov proizvod krajnjem kupcu plasirati.Bez obilne ispase ili silaze nema proizvodnje, sve drugo je gubljenje vremena i samo neka hobi prizvodnja koja sigurno nece doneti profit od koga se moze ziveti.
Par slika vam saljem veceras
 
Nazad
Vrh