Mikotoksini u mleku

Da li je, od kad je pocela ova ujdurma, objavljena neka analiza javno, sa pecatom i potpisom odgovorne osobe tj. institucije? Ili opet pale narod kome ne treba mnogo, bezveze, ili za neku svoju potrebu?
 
Da li je, od kad je pocela ova ujdurma, objavljena neka analiza javno, sa pecatom i potpisom odgovorne osobe tj. institucije?
Јесте још јесенас. Код Уроша Давидовића у емисији "Добра земља" дошао човек с' анализама и рекао да је 2/3 кукуруза у Србији (на основу узорака које су тестирали) заражено афла токсином и да је тај кукурз само за производњу етанола или за ложење. Обзиром на билансе производње и обзиром да немамо пара за увоз, појавише се стучњаци на буџету и рекоше "није баш тако и у том проценту", што значи да ни они нису дементовали у потпуности и ако су вероватно имали директиву. Није у питању само млеко него и месо и прерађевине као и јаја. Једино се питам где је она трећина (сад већ петина) кукуруза који је исправан? Зар мислите да је количина која је извезена била заражена?!?
 
Вероватно има али тад нисам обратио пажњу на име организације и човека који је гостовао. Чини ми се да је у питању нека међународна организација за контролу квалитета хране. Пробаћу да нађем на ЈУТЈУБУ пошто су прилози из ове имисије често тамо.

- - - - - - - - - -

Прегледао сам на брзину наслове. Свет је упозорен пре 5 месеци. Амери гурали клопу у Африку ( шта ћеш, хуманитарци а служи им да смање порез). Опасан кикирики који константно има афлатоксин у мањој и већој мери (и пистаћи). Само да истражим да ли се може пренети семенским кукурузом или хемија на семену уништава патогене.
 
a jesam utrefio temu samo me zanima da večeras muzemo ili ne ,jučerašnje mlijeko sam podijelio ljudi u mojoj okolini i moji bližnji se ne boje.večeras me čak zvao i momak iz selekcije koji kupi uzorke za kontrolu mlijeka i rekao ako bacam da će doći i on po mlijeko da ne bacim esad me zanima koloko to može da traje pošto sirovinac iz mljekare se ne javlja na telefon a mi ne znamo ništa
 
pozdrav po meni nema veze ovo s miko toksini sećate li se ranuih izlaganja zaharija gde kaze nemojte davati buđav kukuruz dajte čisti hranu ako nemate čist kukuruz tj buđav dajte minazel on skuplja otrove podizite mesnatost mlečnost i usmerava na produktivnost,znači reč nije rečena o miko toksinima niti je bilo ko na nju pomislio.2011g je tadašnja vlast izvezla kukuruz rod 2011i zgumala je ogromne pare,nailazi 2012g ali smo još u2011g novembar decembar izlaze naši,, naučnici,,i kazu uspeli smo da prodamo rod kukuruza toliko i toliko vagona 2012gudara suša pobačaj kukuruza u evropu naši potpisali ugovore nesmeju nazad evropa kaze netrebaju mi pare treba mi repromaterijal,ako se istupi iz ugovora zaju se posledice.novembar decembar još nije malte ne za razmišljanje šta će ko da sadi.prodato ,,nerođeni kukuruz,,2012g suša dolazi do smenu vlasti i nasleđenih problema hapšenja na sve strane,šta mislite koliko daleko će da se ode.bivša vlast svoj morbidizam prepisuje sadašnjima .ja tako vidim stvari

- - - - - - - - - -

još nešto shvatite da je srbija čir nemcima još od propasti dušana ,a englezima od karađorđa

- - - - - - - - - -

još nešto shvatite da je srbija čir nemcima još od propasti dušana ,a englezima od karađorđa

- - - - - - - - - -

još nešto shvatite da je srbija čir nemcima još od propasti dušana ,a englezima od karađorđa
 
pozdrav svima,evo i kod mene problem a koristim redovno minazel a našli u mleku 4 puta više od dozvoljenog po novom a po starom bi bilo ok i doneli džak nekog alteh proizvoda i kažu da jedino on može u roku 5-6 dana da ukloni a da prestanem davati minazel,a ovaj džak košta 12500 din.Danas bila i inspektorka i uzela uzorke silaže napravila zapisnik i otišla kaže rezultati za 3-4 dana.Svi se uhvatili mleka a ona kaže da su jaja i meso mnogo opasniji.Ako se situacija ne popravi posle 5-6 dana neće dolaziti po mleko,a juče sam završio osočaru tako da sam rešio problem ako nebudu dolazili po mleko samo crevo mesto u bazen stavim u odvod i rešeno.
 
upravu si neva veze sa politiku ali ima ogromne veze s ekonomiju,ali ima s dnevno politički program stvaranje non stop afera za aferu krajnji cilj je svrgavanje ove vlasti od srrane opozicije ,aj u opoziciji nađi nekog kasvetnog,sećaš li se da ti mama i tata baba i deda ujna i ujak tetka i teča da ti svi imaju po 100e u dzep rezime,izlagač uhapšen u aferu ,,azotara,,
 
Ovo sam pronasao:

MIKROTOKSINI I NJIHOV UTICAJ, PREVENCIJA I LEčENJE MLEčNIH GOVEDA

PLESNI - LATENTNA OPASNOST ZA MUZARE



Plesni su vlaknaste gljivice koje se mogu naći u stočnoj hrani, kako u kabastim tako i u koncentrovanim hranivima. Plesni mogu da dovedu do oboljenja mlečnih krava, posebno kod životinja sa slabim imunitetom, uzrokujući bolesti poznate kao mikoze. Plesni, takoðe, proizvode jedinjenja koja se jednim imenom nazivaju mikotoksini, a imaju štetne efekte po životinje koje konzumiraju zaraženu hranu. Ovi poremećaji su poznati kao mikotoksikoze. Procenjeno je da je u celom svetu oko 25% useva godišnje pogoðeno mikotoksinima. Ispitivanja stočne hrane, u cilju ispitivanja sadržaja mikotoksina, pokazuju da mikotoksini jesu stalni razlog za brigu.

Mikotoksini stočnu hranu mogu kontaminirati dok su biljke na polju, u toku žetve ili tokom skladištenja, prerade ili hranjenja. Plesni su prisutne u celoj životnoj sredini. Spore leže na plitkom površinskom sloju tla i na ostacima biljaka, te tako mogu lako da zaraze biljke u toku rasta. Bolesti biljaka na polju karakterišu gubitak u prinosu, gubitak u kvalitetu i kontaminacija mikotoksinima. Razvoj plesni i proizvodnja mikotoksina obično se povezuje sa ekstremnim vremenskim uslovima koji su uzrok oštećenja biljaka, lošim uslovima skladištenja i uslova hranjenja.

Opšte je prihvaćeno da su plesni Aspergillus, Fusarium i Penicillium najvažnije u proizvodnji mikotoksina štetnih po životinje. Najopasniji mikotoksini su: aflatoksin (uglavnom proizvodi plesan Aspergillus), deoksinivalenol, zearalenon, toksin T-2 i fumonizin (proizvodi plesan Fusarium) i ohratoksin i toksin PR (prozvodi plesan Penicillium). Poznato je još nekoliko drugih mikotoksina koji se povremeno javljaju i štetno utiču na životinje. Postoje stotine različitih mikotoksina koji se razlikuju po hemijskoj strukturi i uticaju na životinje. U prirodi je malo verovatno da će se u stočnoj hrani naći samo jedan mikotoksin - uvek se nalazi više njih u kombinaciji.

Stvaranje aflatoksina (plesan Aspergillus flavus) na kukuruzu potpomažu vrućina i suša koje su vezane za topliju klimu. Plesni Fusarium najčešće pogaðaju kukuruz, izazivaju truljenje klasa i stabljike i prouzrokuju biljnu šugu. Bolesti koje uzrokuje plesan Fusarium na kukuruzu češće se povezuju sa toplim uslovima prilikom formiranja svile, oštećenjima od strane insekata kao i vlažnim uslovima u kasnijim fazama razvoja. Kod pšenice, velika vlaga tokom cvetanja i posle cvetanja povezana je sa učestalijom pojavom mikotoksina. Plesni Penicillium razvijaju se u vlažnim i hladnim uslovima, dok je nekima potrebno prisustvo manjih količina kiseonika.

Mikotoksini mogu povećati učestalost bolesti i smanjiti efikasnost stočarske proizvodnje.4,10,12 Mikotoksini, takoðe, mogu biti osnovni uzročnici akutnih zdravstvenih problema ili problema u proizvodnji mlečnih stada, a mikotoksini doprinose i razvoju hroničnih problema (velika učestalost bolesti, slaba reprodukcija i prozvodnja mleka ispod optimalnog nivoa). četiri osnovna načina delovanja mikotoksina su: 1) smanjuju uzimanje hrane ili povećavaju odbijanje hrane 2) menjaju nutritivnu vrednost hrane, apsorpciju i metabolizam hranljivih materija 3) utiču na lučenje endokrinih i egzokrinih žlezda i 4) slabe imunološki sistem. Teško postavljanje dijagnoze ograničava prepoznavanje uticaja mikotoksina u proizvodnji. Simptomi su često nespecifični i rezultat su niza uticaja, što otežava ili onemogućava postavljanje dijagnoze. Teško postavljanje dijagnoze rezultat je i ograničenog istraživanja, kombinacije više mikotoksina, neravnomerne rasprostranjenosti, interakcija sa drugim faktorima i zbog problema uzorkovanja i analize.

Zbog teškoća u postavljanju dijagnoze, rešenje problema mikotoksina postaje proces eliminacije i udruživanja. Odreðene činjenice mogu biti od pomoći: 1) mikotoksine treba smatrati mogućim primarnim faktorom koji dovodi do gubitaka u proizvodnji i češćem oboljevanju životinja 2) dokumentovani klinički znaci kod preživara ili drugih vrsta mogu se koristiti kao smernice za ono što se posmatra na farmi 3) uticaj na organe kao i specifična oštećenja tkiva mogu se koristiti kao sredstvo za odreðivanje mogućih uzročnika 4) autopsija može pokazati samo iritaciju creva, edem ili opštu upalu tkiva 5) zbog uticaja mikotoksina na slabljenje imunološkog sistema, mogu se primetiti atipične bolesti ili veća učestalost bolesti 6) reakcije na dodate adsorbense u hranu ili razblaživanje zaražene hrane mogu pomoći u postavljanju dijagnoze 7) treba vršiti analize hrane ali tačno uzorkovanje je problem.14

Simptomi delovanja mikrotoksina na mlečna goveda razlikuju se zavisno od toksina i njihove interakcije sa drugim stresorima. Najčešće su pogoðene krave koje su pod većim stresom. Simptomi mogu biti nespecifični i širokog opsega, a postoji samo nekoliko simptoma koji se mogu opaziti: smanjena proizvodnja mleka, manja konzumacija hrane, povratna dijareja (ponekad sa krvavim ili tamnim izmetom), nakostrešenost dlake, poremećaj reprodukcije koji uključuje neredovne estrusne cikluse, manji stepen začeća, embrionalna smrtnost i pojava estrusa u toku graviditeta. Takoðe, uočava se i veća pojava bolesti: dislocirano sirište, ketoza, zadržana placenta, metritis, mastitis i masna jetra. Krave slabo reaguju na veterinarsku terapiju.


Aflatoksin
Aflatoksin uglavnom stvara Aspergillus flavus i može da zarazi kukuruz, pšenicu, pirinač, seme pamuka i kikiriki. Aflatoksin je karcinogen i izlučuje se u mleku. Zato Ministarstvo za hranu i lekove u SAD (FDA) ograničava aflatoksin na maksimalno 20 ppb u hrani krava u laktaciji i 0,5 ppb u mleku. Opšte pravilo je da će koncentracije aflatoksina u mleku iznositi otprilike 1,7% koncentracije aflatoksina u suvoj materiji celog obroka. Dakle, krave koje konzumiraju hranu koja sadrži 30 ppb aflatoksina davaće mleko sa reziduama aflatoksina malo iznad nivoa od 0,5 ppb.. Proizvodnja i zdravlje mlečnih grla pogoðeni su kad su nivoi aflatoksina veći od 100 ppb, a ta količina dovodi do 3 puta veće količine aflatoksina u mleku od dozvoljne. Guthrie je pokazao da je reproduktivna efikasnost opala kada su krave konzumirale 120 ppb aflatoksina, i da hrana bez mikotoksina dovodi do povećanja količine mleka za više od 25%.8


Deoksinivalenol ili Vomitoksin
Deoksinivalenol je mikotoksin koji proizvodi Fusarium i najčešće se javlja kod žitarica: kukuruz, pšenica, ječam i zob. Ponekad se zove vomitoksin zato što se prvo povezivao sa povraćanjem kod svinja. Ispitivanja na svinjama su pokazala da je Deoksinivalenol (DON) mikotoksin koji se povezuje sa odbijanjem hrane, dijarejom, poremećajima u reprodukciju i smrtnost. Podaci o uticaju DON-a na mlečna goveda pokazuju vezu izmeðu zagaðenja hrane i slabih proizvodnih rezultata u mlečnom stadu ne utvrðujući uzrok i posledicu.18 Mlečna stoka koja je konzumirala hranu zaraženu uglavnom sa 2,5 ppm DON-a reagovala je na uključivanje gline kao apsorbensa u ishrani, što je ukazalo da DON može smanjiti proizvodnju mleka. Izveštaji sa terena dokazuju da DON utiče na slabe proizvodne rezultate mlečnih grla.7,14 Rezultati jednog istraživanja u Kanadi, u kome je korišćeno 18 krava prve laktacije, a praćen središnji deo laktacije (prosečno 19,5 kg mleka), pokazali su da krave koje konzumiraju hranu zaraženu sa DON-om (4 do 5 ppm) daju 13% manje na mast korigovanog mleka od krava koje su konzumirale zdravu hranu.2 Kratkoročna ispitivanja pokazala su da DON ima malo ili nimalo uticaja. Goveda i ovce podnela su DON do 21 ppm bez očiglednog uticaja. Poput drugih mikotoksina, čist DON dodat hrani nije toliko toksičan kao DON u prirodno zaraženoj hrani. Smatra se da je ovo rezultat interakcije više mikotoksina u prirodno zaraženoj hrani. Ovi mikotoksini mogu imati takvu interakciju da uzrokuju simptome koji su drugačiji ili teži od očekivanih. Na primer, sada je poznato da fuzarička kiselina reaguje sa DON-om i uzrokuje povraćanje, a to se ranije pripisivalo samo DON-u i dovelo je do korišćenja trivijalnog imena vomitoksin umesto DON. Veruje se da DON služi kao marker, pokazujući da je hrana bila izložena delovanjima koja pogoduju razvoju plesni i mogućem nastanku nekoliko mikotoksina. Hrana pozitivna na DON može sadržati druge mikotoksine, stoga bi nivo DON-a od 300 do 500 ppb u hrani mogao značiti problematičnu hranu i važno upozorenje.


Toksin T-2
Toksin T-2 je vrlo moćan mikotoksin koji proizvodi Fusarium i koji se sreće u malom procentu uzoraka hrane (<10%). T-2 se povezuje sa smanjenom konzumacijom hrane, smanjenom proizvodnjom, gastroenteritisom, unutrašnjim krvarenjem, smanjenom reproduktivnošću i većom smrtnošću. T-2 je toksičan za tkivo creva, limfno tkivo, jetru, bubrege, slezinu i koštanu srž, a zna se da utiče na sintezu proteina i smanjenje imuniteta. Mali je broj podataka delovanja na domaće životinje, ali su efekti na laboratorijskim životinjama bili predmet većeg broja istraživanja. Smrtnost stoke se povezuje sa nivoima u hrani većim od 500 ppb. Mada podaci za stoku nisu dovoljni da se odredi nivo T-2 koji se može podnositi, naša preporuka je izbegavati više od 100 ppb toksina T-2 u ukupnoj dnevnoj ishrani.





Sledi 2.deo.

- - - - - - - - - -

2.deo i ostalo se nalazi ovde,pa otvorite web stranicu i procitajte:
http://www.poljomasine.net/eurofarmer/clanci/1-2-2005/MikotoksiniInjihovUticaj.aspx
 
cuo sam informaciju od prodavaca mlecnih proizvoda da je to je to zavera da bi se unistili uvoznici mleka i drugih proizvoda
 
Evo resenja, treba pobiti sve krave, treba spaliti sav kukuruz, u naredne tri godine ne sejati kukuruz , ovo me ne bi iznenadilo. Posto je kod nas sve moguce pa mi uvozimo sve zivo i to uglavnom bez kontrole uvozimo mleko, meso iz Argentine, pasulj iz Kirgistana, beli luk iz kine , zar se mi u Srbiji ne bavimo poljoprivredom ili mi neznamo to da proizvedemo? Znamo i mozemo ,ali to mnogima neodgovara svesno se unistava stocni fond a kad se skroz unisti (sto je blizu) e onda se treba zapitati sta dalje? Sad nevalja kukuruz koji je doprineo neispravno mleko, naleto bice neispravna psenica itd, zar se niko nije zapitao dali jedna Srbija moze da bude 10 u Svetu po izvozu kukuruza e naravno da nemoze i svi ovi problemi poticu bas iz ovog.
 
Toliko o tom "zaraženom" mleku govore političari a nije naveden ni jedan jedini čovek da mu je makar pozlilo od prisustva tih aflatoksina.
A ima na stotine hiljada ljudi kojima su isti ti političari život skratili pa neće odgovarati za to.
Koji su to bezobzirni i bezobrazni ljudi - neverovatno.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh