Dark soil - korišćenje eko ćumura u poljoprivredi

Naravno da nije isto, čak su i ćumuri različiti u zavisnosti na kojoj temperaturi i od kojeg materijala su dobijeni. Probajte sa google translate ako ne znate engleski, nažalost nema skoro ništa od toga prevedeno na srpski. Mada je prevod malo konfuzan može da se razume:

"Ugalj je najefikasniji sa mahunarki, jer su rhizobia i arbuscular mikoriza razvija sa njima. Nakon toga krastavac, plavi patlidžan, paradajz, i koji su svi u Nightshade i CUCURBITACEAE. Ugalj i, neočekivano, radi na slatkog krompira. Isto je sa jagodom i zelenim lukom. Imamo istraživanja da napravite rezervnu kopiju. Zanimljivo činjenica o zelenoj lukom je da ponekad pirinač ljuspice su efikasniji od drvenog uglja, zbog arbuscular mikoriza gljive zove glomus koja raste na korenu zelene luk. Glomeromicota proizvodi arbuscular mikoriza, ali izgleda da vole plevu više od drvenog uglja. Ako počnemo da saznamo svaki detalj ove vrste bilo bi veoma složen posao jer postoji veliki broj kombinacija. Na primer, pre neki dan, pokušao sam eksperiment u Kini sa soje, kukuruza i proso. I proso i kukuruz pripadaju porodici trava, Poaceae. Međutim, primena ugalj pokazao dobre rezultate sa kukuruzom, ali nisu radili uopšte sa proso. Rezultati su različito, čak u istoj grupi biljaka. Ja ne razumem zašto se takve stvari dešavaju. Zato nikad nisam hteo da kažem sa sigurnošću da "ugalj je dobar" za nešto. Vi samo treba da budu u stanju da pažljivo razmislite o tome kako koristiti ugalj u određenoj situations- da je dovoljno."

Ovo je samo jedan pasus sa ove stranice:

https://www.biochar-journal.org/en/...on-biochar-fungi-and-plant-growth-interaction

Još uvek ima puno oprečnih informacija ali je utvrdjeno da je dobar za glinovito kiselo zemljište, da povećava CEC i teksturu zemljišta, da je dobar za rizobne i ostale simbiotske bakterije. Ne teba ga bacati 'sirovog' nego ga pre toga treba 'napuniti' mešanjem sa kompostom ili nekim simbiotskim bakterijama.

Čiča ima i komentar na račun današnjih agronoma:)

"Дакле, ове старе пољопривредне технике су веома важни за све широм света, не само у Јапану. У тим данима, само најпаметнији појединци радили на развоју пољопривредне технике, јер били су свуда од суштинског значаја. Али сада, ствари су се погоршали, као људи са мање интелигенције то раде. (Смех)"
 
Bas mi pade na pamet prasina iz cumurane sa kojim inace prouzvodjaci cumura ne znaju sta ce, a vidim da je kolega goran to pomenuo. Da li koristiti bas prasinu ili ipak neku sitnu granulaciju? Po logici sto finija prasina, veca korisna povrsina.
Kao sto rece dzionik, mozda je bolje dodavati ga kompostu nego direktno u supstrat za setvu/sadnju. Inace, nisam cumur nikad koristio, samo pepeo od drveta i od paljenja kojekakvog siblja. Bude tu i sitnih ugljenisanih komadica koji nisu 100% sagoreli. Pretpostavljam da je to neki oblik cumura...

Послато са U8815 користећи Тапаток 2
 
Ne bi trebali mijesati cumur a ni pepeo od istog onog sto se kupuje za lozenje (vise stete nego koristi ako cemo po knjigama) sa cumurom od prirodnih materijala drva te svih ostali prirodni materijala..
Biljni cumur,nastao od biljki,drveca..je onaj koji zemlja voli..Do svih saznanja o cumuru u zemlji su naucnici nedavno dosli i to negdje u prasumama gdje po pravili nikad ne bi trebala da bude plodna zemlja i nije,ali indijanci su imali to znanje i zemlju su obradjivali i davali joj skoro sve biomaterijale,uz dodavanje drvenog uglja..i tamo gdje su oni bili i to radili i dan danas poslije stotine godina zemlja je plodna,cak se ta plodnost siri sama od sebe,zemlja postaje sve plodnija i plodnija.
Prednost te zemlje je da su biljke zdrave,bolesti i stetocina nema,sam ukus plodova,veci prinosi najbolje kvalitete,najbitnije jeste da sama zemlja postaje zdrava,kvalitetna..
Sam cumur nikad ne ide direkt u zemlju nego ga je potrebno napuniti kompostom,stajnjakom itd..ono sto je poslije toga dokazano jeste enorman rast bakterija u zemlji koji se smjeste i zive u cumuru te samim tim hrane biljke,korijen biljke postaje sposobniji i dobija puno vise minerala,cumur veze vodu te samim tim smanjuje potrosnju iste,poboljsanje razmjene kationa,veca prozracnost zemljista a samim time znacajno smanjenje metana i dusicnog oksida,puno bolja i jaca fiksacija dusika,izjednacenje ph,adsorpcija toksina te sprjecavanje ispiranja gnojiva i pesticida u podzemne vode..
Cumur sam po sebi nije skoro nikakvo djubrivo vec nosac hranjivih tvari te staniste za dobre mikroorganizme i upravo zbog toga ga je potrebno prije svega napuniti ili bolje reci bioloski aktivirati.
Uz biocumur u zemlji dolazi puno brze do razvoja simbioze sa svim organizmima i zbog toga je biljkama dostupno puno vise nutrijenata sto opet dovodi do uravnotezenog i dobrog rasta samih biljki.
evo jedan od mnogih testova s cumurom koji je dodavan zemlji u razlicitim procentima :
https://www.youtube.com/watch?v=PfddpOrLUHk
 
Lep i poučan tekst.A da li imate neki odgovor na ovo Nebojšino pitanje? Jer i mene interesuju slične stvari?
 
ja to ne bi radio,jer bi mogao vise stete nego koristi napravit,u braon uglju te kamenom uglju koji nastaje takodje raspadanjem biljki milionima god u zemlji ipak najveci problem je u teskim metalima,sumporu koji u kombinaciji sa vlagom stvara nove stetne kemijske reakcije,uz to treba vodit racuna i o zakiseljavanju zemljista,u skroz malim dozama sigurno nece stetit ali sad koristit ga umjesto ovog cistog drvenog je mac sa pet ostrica jer je rizik zaraza zemljista teskim metalima.
 
Zixo, izgleda se nismo razumeli. Mi i pricamo o cistom cumuru od drveta koji se proizvodi na tradicionalni nacin. Posle se prosejava, krupni komadi se pakuju i koriste za rostilj a ostaje sitna frakcija i prasina.

Послато са U8815 користећи Тапаток 2
 
Do mene je ja sam mislio da pricas o kamenom cumuru,ako ga oni rade od drveta onda super uzimaj koliko god vise mozes pa ga u kompost,stajnjak..ja bi isao na sigurno negdje sam cuo da oni sto prave ugalj drveni za rostilje ubacuju neku farbu ne znam sad zbog cega,samo bi to provjerio s nekim ko tamo radi,mada je to bila neka strana firma ne vjerujem da to kod nas rade..ako je cisto sve im pokupi,u njemackoj kesa drvenog cumura trenutno kosta 25eura :D
 
Ćumur je ćumur i nikako nije ugalj naročito ne lignin odnosno drveni ugalj!! od uglja nema dobrote za zemlju.
Naravno da možeš da koristiš prašinu iz ćumurane ali je prvo 'napuni' pomešaj sa dobrim kompostom ili nekim djubrivom.
Čudi me da se još nisu dosetili da prave brikete od te prašine...
 
dzionik šta misliš,ćumur miješam sa pregorjelim ovčijim,u kojem pocentu bi to mogao mješati sa klasman supstratom pa u to pikirati rasadu?
 
To je pitanje....treba probati, u svakom slučaju ne preko 10%, max20% ćumura na celu količinu. Najbrži način za 'punjenje' ćumura je potopiti ga u rastvoreni stanjak. Svakako treba malo da odstoji posle toga.
Ne sećam se da li je ovčje djubre kiselo?? ako jeste onda možeš da mešaš 40% ćumura u ovčije, ako nije onda do 20%. Probaj u nekoj manjoj meri da to mešaš sa Klasmanom jer je on sterilan i ako je djubre koje je loše biološki onda će i smesa da se ponaša loše. Treba joj vremena da je kolonizuju bakterije, i treba dodati slavola ili neko drugo mikrobiološko sredstvo.
Iskreno da ti kažem moje iskustvo sa stajnjacima je loše i odavno sam prestao to da uzimam. Oni su nekako uvek jednostrani, ako valja za paradajz ne valja za papriku ili za kupus, ili obratno.
 
Imam pepela od drveta iz sporeta drvo hrast,bukva,grab. Tokom zime nakupim blizu 100 kg.Bacam ga oko voca visnje ,orah td. Procitao sam negde na netu da bacaju u bastu 1 kg. Na 10 kvadrata iz ruke. Da li je neko bacao u plastenik?
 
Zavisi kakvo zalivanje imaš:)
Pepeo je dobar za luk i može da se stavi i 1 cm debljine. Jedan od najboljih lukova sam imao sa 1-2cm pepela i desetak cm piljevine preko.
Za ostalo ne bih preporučio, eventualno ujesen. Naravno ne valja ako imaš alkalnu zemlju.
 
Bilo je na temi orah pisano da je kolega posipao pepeo oko jednog stabla koje je bliže kući a da drugo nije dobijalo pepeo. Na ovom što je dobijalo pepeo plodovi su bili veći. Sad, ne mora ništa da znači.
Mi pepeo ubacjemo u kompost i posipamo po lejama.
Poslednji put kad sam sadio voćke u veliku kantu sam sipao oko 20 litara tečnog đubriva od koprive a možda je bilo još nekih travki - ostalo od prošle godine. Dodao nekoliko lopata komposta koji je bio pomešan sa kantom (polikolor) pepela, par kanti pregorelog stajskog đubriva, par kanti šumskog komposta, kanta kupovnog glistenjaka. Dodao sam bio-enzim na bazi oguljotina od citrusa koji pravi supruga (ne mešam se i ne pitam mnogo) i vode. Osećalo se samo tako. Potopio sadice pre sadnje. Posle sadnje (rastresita zemlja do iznad korena pa taj pomešani kompost pa opet sloj zemlje) dodao po litar te tečnosti oko posađene sadnice. Sipao još po par litara vode a ove kiše su to sve spustile gde treba.

Ufff... ovo je tema o eko ćumuru...
 
Nazad
Vrh